DILI, 28 marsu 2023 (TATOLI)—Deputada hosi bankada Partidu Demokrátiku (PD) iha Parlamentu Nasionál (PN), Elbina de Sousa, husu Governu atu kria medida reparasaun hodi fó atensaun ba sobrevivente no vítima violasaun seksuál durante funu iha tempu pasadu.
Notísia Relevante: Hugo Fernandes: “Polítika reparasaun ne’e mak sai aliserse polítika Estadu nian”
“Reparasaun ba vítima no sobriviente violasaun seksuál iha tempu pasadu ka hosi funu nian liu-liu iha tinan 1999 nian. Iha semana kotuk hamutuk ho maluk Deputada na’in-tolu ba partisipa iha semináriu ida hodi hasoru vítima no sobrevivente sira hosi violasaun seksuál no direitu umanu no torturasaun iha tempu pasadu sira hateten katak sira sente marjinalizadu no haluha tiha ona. Tanba, sira-nia luta ba iha rekoñesimentu hodi hetan reparasaun no sira husu medida reparasaun ba sira hanesan sobrevivente tanba sira mós halo kontribuisaun ba prosesu ukun rasik an ida ne’e,” Deputada Elbina de Sousa hato’o liuhosi intervensaun iha reuniaun plenária PN, tersa ne’e.
Deputada hosi bankada opozisaun ne’e mós hetan informasaun katak iha lejislasaun ba reparasaun ba vítima sira-ne’e kaduka iha tinan 2012.
“Mezmu lejislasaun ne’e kaduka, vítima sira nafatin ezije ko’alia kona-ba sira-nia direitu. Ida, sira hakarak presiza iha rekoñesimentu. Rua, sira hakarak iha medida reparasaun ne’ebé Governu halo atu bele tau atensaun ba sira,” nia hateten.
Timor-Leste hanesan Estadu parte ratifika ona konvensaun CEDAW, ho ida-ne’e mak hanoin katak Governu presiza hato’o medida ida inklui iha ne’ebá mak introdús diskrimasaun pozitiva ba iha asesu ba Uma Kbiit Laek (UKL), asesu ba bolsu estudu ba sira-nia oan ho sira seluk hodi asesu iha prosesu dezenvolvimentu ba programa Estadu nian.
Tanba, nia dehan, vítima sira lakohi sira-nia oan sira sai mós vítima iha prosesu ne’e hakarak hetan atensaun, tanba ne’e solusaun ida diskriminasaun pozitiva ba iha programa Governu sira hodi sira bele hetan atensaun.
Nnune’e, nia hato’o ba Governu foti mós iha reuniaun Konsellu Ministru (KM) hodi bele haree kona-ba medida reparasaun ba sobrevivente violasaun seksuál no violasaun direitu umanu iha tempu pasadu.
“Presiza iha atensaun tanba kle’ur demais sira hein, sira sente marjinalizadu,” nia dehan.
Deputada PLP no atuál Vise Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Angelina Sarmento, sekunda mós intervensaun ida-ne’e, kona-ba Governu presiza fó atensaun ba vítima violasaun seksuál ne’ebé akontese hahú hosi tinan 1975-1999, tanba sira barak mak uluk terus ba funu ida-ne’e.
“Lei reparasaun ne’ebé iha 2012 kaduka tiha, agora Parlamentu Nasionál nia pozisaun ba ida-ne’e óinsa. Tanba, sira organiza an di’ak hodi kria asosiasaun vítima ne’ebé kuaze iha munisípiu 13 iha, maibé to’o agora sira barak mak la hetan asesu direitu sira-ne’ebé sira hanesan vítima ba funu, ida-ne’e iha mós direitu hanesan sidadaun sira seluk,” nia dehan.
Nia dehan, sira barak mak sai vítima violasaun seksuál no nia oan sira la asesu ba rekursu sira no liu-liu ba sira-nia oan sira, até asesu de’it ba sertidaun RDTL dalaruma defisíl atu hetan entaun defisíl sira atu asesu rekursu sira seluk hanesan subsídiu bolsa estudu.
“Sira husu ba iha diskriminasaun pozitiva, Ezemplu, uma kbiit laek hosi suku ida iha direitu ba uma 10, pelumenus uma ida ba família vítima violasaun seksuál nian. Tanba, ho kriteira ne’ebé estabelese hosi PNDS ba benefisiáriu ba UKL sempre ho ita-nia kultura patriakál. Ema-ne’ebé iha direitu ba UKL so xefe família ne’e tenke mane, mais na verdade iha vítima sira-ne’e barak mak faluk no sira mós inan hanesan xefe família,” nia hateten.
Nune’e Deputada hosi bankada Governu ne’e husu Governu atu iha nia medida sira-ne’ebé mak ajuda ema kbiit laek iha Timor-Leste, tau osan ba ema ki’ak no mínimu fó atensaun ba vítima sira-ne’ebé to’o agora halerik nafatin.
Vise PN, ne’e hakarak agradese ba sosiedade sívil sira- ne’ebé durante ne’e halo akompañamentu durante ne’e ba vítima sira liu-liu Asosiasaun Chega ba Ita (Acbit), Asia and Justice and Rigths (AJAR) ho instituisaun Estadu Sentru Nasionál Chega (CNC, siglá portugés) ne’ebé iha kompeténsia atu halo fó kontinuidade ba relatóriu CAVR “Chega!” nian.
Prezidente Komisaun A trata asuntu Justisa no Konstituisional, Joaquim dos Santos, hateten iha lejislatura liu ba diskute ona matéria lei reparasaun vítima funu nian, ne’ebé hanoin tenke repoin fila-fali insiativa ne’e iha lejislatura foun mai bele trata hodi haree obrigasaun Estadu nian ho direitu vítima sira ba protesaun.
“Agora seidauk iha inisiativa kona-ba ida-ne’e. Ha’u-nia pozisaun mak ne’e importante se agora la konsege foti inisiativa. Hanoin iha lejislatura tuir mai tenke hanoin ona, tanba agora ita tempu badak, se iha inisiativa ita diskute. Se laiha, hein lejislatura tuir mai,” nia hateten.
Notísia Relevante: Relatóriu CAVR-CVA rekomenda ba Estadu atu halo polítika reparasaun
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes