DILI, 14 abríl 2023 (TATOLI) – Ministériu Petróleu no Minerál (MPM) aprezenta, iha sesta ne’e, relatóriu kona-ba rezultadu programa polítiku iha konferénsia nasionál ho tema “Papél setór petróleu no minerál ba dezenvolvimentu sosioekonómiku sustentável iha Timor-Leste”.
Ministru Petróleu no Minerál, Víctor da Conceição, hatete eventu ne’e aborda atinjimentu no dezafiu ne’ebé MPM hetan hosi 2018 to’o 2022. “Nune’e ita tau hanoin hamutuk hodi kontribui ba dezempeñu servisu ba Governu ne’ebé sei mai”, hatete governante, iha salaun Ministériu Finansa, Dili.
Ministru esplika katak realizasaun konferénsia ne’e tanba setór petróleu no minerál fundamentál ba ekonómia nasionál, nune’e partilla progresu no dezafiu hotu ne’ebé MPM iha.
Governante ne’e aprezenta mós vizaun, misaun, programa, orsamentu alokadu no ezekusaun ho nia atinjimentu durante mandatu iha tinan lima ikus. Aleinde ne’e aprezenta projesaun ba futuru ho nia rekomendasaun sira.

“Setór petróleu no minerál define nu’udar pilár importante ida iha Timor-Leste, ne’ebé fornese rendimentu hodi finansia Estadu, dudu kreximentu ekonómiku no dezenvolvimentu infraestrutura besik dekada rua ona”, nia dehan.
Nia esplika katak vizaun MPM nia mak kontinua dezenvolve no jere rekursu petrolíferu no minerál hodi garante dezenvolvimentu sustentável no nia misaun mak nu’udar órgaun governamentál responsável ba konsesaun, ezekusaun ba polítika enerjétika no jestaun rekursu minerál, nune’e mós petróleu no minerál estratéjiku seluk, lisensiamentu no regulasaun ba atividade extrativa, industriál no benefisiénsa hosi petróleu no minerál inklui petrokímika no refinasaun.
MPM garante dezenvolvimentu no sustentabilidade fundu petróleu, garante konformidade no elabora lejislasaun adisionál sira ligadu ho inisiativa Transparénsia ba Indústria Extrativa.
Instituisaun ne’e elabora mós lejislasaun adisionál no regulamentu vokasionadu hodi garante jestaun ida ne’ebé efetivu, efikásia no prátika di’ak relasiona ho atividade hotu iha setór petróleu no minerál, redefinisaun planu ba implementasan Projetu Tasi Mane no seluk tan.
Kona-ba alokasaun no ezekusaun orsamentu ba MPM iha tinan lima ne’e maka, iha 2018, hetan verba ho totál millaun $12,8 no ezekuta millaun $9,2 ho balansu orsamentu millaun $3,6. Iha 2019, aloka millaun $30,4 no ezekuta millaun $26,7 ho balansu millaun $3,6, iha tinan tuirmai, prevee millaun $27,7 no ezekuta $27,5 ho balansu $165.908.
Iha 2021, aloka millaun $79,6 no ezekuta millaun $79 no iha balansu $497.949,90. Iha 2022, aloka millaun $82,6 no ezekuta millaun $73,4 no balansu iha millaun $9,2.
Hosi alokasaun orsamentál ba MPM durante 2018-2022 hamutuk millaun $233,02 no nia ezekusaun iha millaun $215,93 no balansu iha millaun $17,1.

Hosi ezekusaun sira ne’e, nia rezultadu ne’ebé MPM halo mak fornesimentu kombustivel hosi Timor Gap ba EDTL iha Sentrál Elétrika Betano, perfurasaun Infill Wells iha Bayu Undan iha 2021. “Ida ne’e susesu ida katak tanba haree ba reseita hosi setór petrolíferu ne’e hahú sa’e ba millaun $138 kada tinan”, governante ne’e informa.
Nia salienta katak rezultadu seluk mak perfurasaun Timor Resources iha onshore (rai- maran) iha Suai no Betano. “Ida ne’e sai istória dahuluk Timór nian tanba Timor Resources halo ninia perfurasaun durante tinan 50, agora perfurasaun tolu iha progresu hela. Tempu badak sei halo sertifikasaun teste ba posu sira ne’e hotu”, katak.
Liga ba rekomendasaun sira, governante ne’e sujere katak kontinua programa servisu hotu ne’ebé kontribui ba garante sustentabiliade reseita ba kofre Estadu hosi setór petróleu no minerál, mantein polítika no knaar prinsipál ministeriu nian.
“Kontinua kompromete atu programa servisu hotu ne’ebé kontribui ba asegura sustentabiliade reseita ba kaixa Estadu husi setór petróleu no minerál atubele iha konsensu nasionál hosi forsa polítika no entidade hotu ba kualkér desizaun estratéjika Estadu nian relasiona ho setór ne’e no seluk tan”, konklui.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora