DILI, 05 maiu 2023 (TATOLI)—Iha loron ohin, 05 maiu 2023, Timor-Leste hanoin hikas tinan 24 (05 maiu 1999-05 maiu 2023) liubá kona-ba “Akordu 5 de Maio” ne’ebé realiza iha Nova Iorke, iha loron 05 fulan-maiu tinan 1999.
Iha biban ne’ebá, ministru negósiu estranjeiru Portugal, Jaime Gama, no ministru negosiu estranjeiru Indonezia, Ali Alatas, assina akordu iha Sekretariu Jerál Organizasaun Nasaun Unnida (ONU), Kofi Annan, nia oin hodi halo Referendu iha Timor-Leste ho kontrolu hosi Komunidade Internasionál hodi loke dalan ba Timor-Leste nia independénsia.
Akordu 5 de Maio 1999 ne’e permite povu Timor-Leste liuhosi meiu Konsulta Populár, ne’ebé pronunsia kona-ba proposta autonomia espesiál hosi Repúblika Indonézia sei nafatin ho nasaun Indonézia ka sai país ida independente no soberanu.
Iha biban ne’eba, fó marka importante ida ba istória no simboliza hili dalan ba liberdade no dame, demokrasia no dezenvolvimentu ne’ebé povu ho firme, mantein nafatin iha tempu naruk nia laran liuhosi luta independénsia.
Antes atu estabelese asina akordu 5 de Maio 1999, Nasaun Unida entrega proposta planu autonomia ho naran Spescial Autonomous Region of East Timor hanesan sekuénsia ne’ebé haktuir hosi relatóriu Comissão de Acolhimento, Verdade e Reconciliação (CAVR) hanaran “CHEGA!” hanesan tuir mai ne’e;
Sekuénsia balun ba Akordu 5 de Maio 1999
Nasaun unida entrega proposta ho konteúdu planu autonomia iha fulan-fevereiru 1999, ho naran SARET (Special Autonomous Region of East Timor). Indonézia mak sei kontrola nafatin asuntu negósiu estranjeiru, moeda, defeza no finansa, enkuantu Konsellu rejionál Timorense sei assume poder ne’ebé luan ba lejislativu, no kontrola polísia no Sistema Judisiál. Militár Indonézia (TNI) sei uza de’it ba defeza externa, aleinde ne’e sei koloka de’it iha kuartél sira.

Iha fulan marsu, Indonézia anúnsia votasaun surfrajiu direta, Indonézia hakarak atu akordu ne’e labele atu irrecusável no definitivu. Votasaun ne’e sei bolu nu’udar “Konsulta Populár”, no lakohi atu bolu ho liafuan Referendu, ne’ebé indiretamente implika ba autodeterminasaun no eskolla soberania ba povu Timor-Leste, ne’ebé tuir Indonézia akontese ona liuhosi petisaun Governu provizóriu iha tinan 1976, kona-ba integrasaun no lei Númeru 7 tinan 1976, kona-ba integrasaun Timor-Leste ba Indonézia nu’udar provinsia ba dala-27.
Ho degradasaun situasaun seguransa ba diálogu ne’ebé patrosinu hosi Nasaun Unida entre Portugal no Indonézia iha loron 22 abríl 1999 hodi debate kestaun seguransa balun atu dezarma milísia, redús efetivu militár Indonézia no akantonamentu membru FALINTIL, no kriasaun polísia sivíl.
Maibé Ministru Negósiu Estranjeiru Indonézia, Ali Alatas, rekuza atu aprova planu espesifiku sira. Tantu Estadu Unidu Amérika, nune’e mós Austrália fó konsellu ba reprezentante Espesiál Sekretariu Jerál, Jamsheed Marker, atu la kria perigu ba negosiasaun hodi fó presaun ne’ebé boot-liu ba seguransa.
Ho nune’e, iha loron 5 maiu 1999, Indonézia no Portugál asina akordu balun kona-ba implementasaun konsulta popular. Indonézia pretende atu iha ona rezultadu antes reuniaun Majelis Permusyawaratan Rakyat (MPR) iha fulan-setembru 1999, nune’e sira bele ratifika tuir lejislasaun Indonézia nian.
Data ne’ebé aprova mak 08 agostu 1999 no data ida-ne’e hatudu kalendáriu ne’ebé aperta no oportunidade ne’ebé limitadu. Liafuan sira-ne’ebé aprova ba votasaun mak husu ba Povu Timor-Leste atu aseita ka rejeita autonomia espesiál ne’ebé oferese ba Timor-Leste iha Estadu Unitária Repúblika Indonézia (=Negara Kesatuan Republik Indonesia ka NKRI).
Akordu sira-ne’e subliña realizasaun “Votasaun ida-ne’ebé direta, sekreta no universál” (artigu 1), no katak “responsabilidade Governu Indonézia atu mantein pás no seguransa iha Timor-Leste iha forma garante konsulta populár ne’e realiza iha forma ida-ne’ebé livre hosi intimidasaun, violénsia ka intervensaun hosi parte rua” (artigu 3).
Sira mós halo definisaun períodu tranzisaun ida hafoin konsulta populár, ho prezensa adekuadu hosi Nasaun Unida iha Timor-Leste. Diretiva hosi SARET (Special Autonomous Region of East Timor) hanesan parte ida hosi akordu ne’e, no Nasaun Unida mak responsabiliza atu hala’o kampaña informasaun ba públiku no divulgasaun. Tantu Indonézia ka Portugál proibidu halo kampaña ba opsaun saida de’it.
Akordu 5 de Maio 1999
Iha loron 5 maiu 1999, Indonézia, Portugal no Organizasaun Nasaun Unida (ONU) atinje akordu kona-ba Timor-Timur iha Nova Yorke. Akordu 5 maiu Nova Yorke ne’e akumula akordu tolu ne’ebé prinsipál;
Dahuluk, “Akordu entre Governu Indonézia no Portugal kona-ba problema Timor-Timur” (Agreement between the governments of Indonesia and Portugal regarding the East Timor question).
Daruak, “Akordu kona-ba kria seguransa ba Determinasaun Konsulta Populár ba povu Timor-Timur” (Agreement on Organizing the Security of the Popular Consultation in East Timor).
Datoluk, “Akordu kona-ba Modalidade Determinasaun Konsulta Populár liuhosi votasaun (Agreement on Modalities for the Popular Consultation of the people of East Timor through direct ballot).
Medida Seguransa
Akordu 5 de Maio 1999 la konsege define maneira responsabilidade seguransa ne’ebé adekuadu, Polísia Indonézia formalmente hetan responsabilidade ba seguransa. Polísia foin separa hosi forsa militár no sei hela nafatin iha suprevizaun Komandu Jenerál Wiranto, ne’ebé hanesan Ministru Defeza. Akordu ne’e destaka elementu polísia sivíl internasionál dezarmadu na’in-300 atu apoia ekipa eleitorál ONU nian, hafoin númeru ne’e aumenta tan ho ofisiál ligasaun militár na’in-50, ne’ebé konsidera merese liu ho kapasidade atu iha ligasaun ho militár Indonézia.

Akordu ne’e ezije “neutralidade absoluta hosi TNI”, maibé falla atu obriga Tentara Nasional Indonesia (TNI) redús númeru efetivu ka halo dezarmamentu. Sira ho verbalmente hateten, Komisi Perdamaian da Stabilitas (KPS) ka Komisaun Dame no Estabilidade ne’ebé foin forma mak responsabiliza ba dezarmamentu.
José Ramos Horta konsiente katak, defisiénsia ba medida seguransa, mak nia la marka prezensa iha asina akordu ne’e. Ramos Horta antes ne’e fó ona atensaun ba ONU, liuhosi surat ida ba Kofi Anna katak Timor-Leste la sente seguru “ho protesaun ne’ebé fó hosi militár ne’ebé hanesan no grupu hosi medida seguransa, no sekretáriu jerál hakerek ba Indonézia hodi hato’o kona-ba preokupasaun no lamentasaun balun. Nia monstra dispostu atu kansela votasaun ne’e, karik kondisaun seguransa ladi’ak.
Maibé karta ne’e la ofisiál no nia kondisaun sira la aprova hosi Indonézia, entaun kestaun ne’e mak halo fraku pozisaun ONU durante prosesu ne’e. Ian Martin, reprezentante Espesiál Sekretáriu Jerál Organizasaun Nasun Unida (ONU) tuir mai hakerek katak maske ho dispozitivu seguransa ne’ebé forte liu mós, ONU sei hasoru dilema ne’ebé sei mosu: sei kontinua ka lae iha kondisaun seguransa sira-ne’ebé ho klaru viola akordu Indonézia.
Iha loron 5 maiu 1999, Vise Xefe Estadu Maiór Exérsitu Tenente Jenerál Johny Lumintang haruka telegrama ba Komandu Rejionál Militár Bali (Kodam IX Udayana) husu hodi halo preparasaun planu mai Timor-Leste. Ida-ne’e hamosu elaborasaun planu ba parte polísia militár hafoin votasaun, hanesan halo evakuasaun ba baluk-ida-haat hosi populasaun Timor-Leste.
Planu ida-ne’e, komprova antipatia Militár Indonézia ba autór sosiedade sivíl oioin, inklui líder rezisténsia no estudante universitáriu sira, igreja, observadór internasionál no ONU, ne’ebé klaru katak kontrariu ho netralidade ne’ebé ezije iha akordu 5 maiu 1999. Tantu Polísia no TNI la informa ba ONU kona-ba elaborasaun planu ida-ne’e to’o momentu ikus ona atu realiza votasaun.
Entretantu, iha loron ne’ebé hanesan, milísia Besi Merah Putih (BMP) tuir relatóriu oho ema balun ne’ebé sira detein. Iha loron 5 maiu 1999, membru BMP oho mane na’in-rua ho naran António no Rosario besik sira-nia postu iha aldeia Ediri, suku Vatuvou, postu administrativu Maubara, munisípiu Liquiça.
Implikasaun Seguransa
Akordu 5 Maio 1999 deside katak seguransa ba Konsulta Populár sai responsabilidade ba Indonézia. Akordu refere ezije atu iha neutralidade totál Tentara Nasional Indonesia (TNI) no Polisi Republik Indonesia (POLRI) hanesan kritéria prinsipál iha ezerse sira-nia responsabilidade ne’ebé garante situasaun seguru, livre hosi violénsia no presaun seluk, no mós atu garante lei no seguransa en-jerál. Aleinde ida ne’e, autoridade polísia sei sai hanesan instituisaun ida ne’ebé iha resposabilidade ba seguransa.
Akordu kona-ba Modalidade Determinasaun Povu Timor-Timur Nia Hanoin liuhosi Votasaun Direta no mós hateten katak Komisi Perdamaian dan Stabilitas (KPS)—Komisaun Dame no Estabilidade, ne’ebé harii iha 21 abríl 1999, sei sai hanesan parte ida-ne’ebé serbisu hamutuk ho Organizasaun Nasaun Unida (ONU).
Komisi Perdamaian dan Stabilitas (KPS) nia serbisu (1) atu determina regra durante periudu antes no hafoin Konsulta Populár atu parte hotu-hotu bele halo tuir; no (2) atu foti deklarasaun ne’ebé presiza atu dezarma kilat sira hosi parte hotu-hotu. Komisi Perdamaian dan Stabilitas (KPS) mak komisaun ida ne’ebé sai fórum ba líder polítika Timor-Timur, autoridade estadu no reprezentante igreja atu hala’o papél importante iha prosesu dame antes ba Konsulta Populár.
Ekipa avaliasaun ONU nian ne’ebé hala’o knaar hodi vizita Timor-Timur atu prepara misaun UNAMET nian fó atensaun ba dúvida sira hosi kapasidade POLRI sira kuidadu seguransa antes Konsulta Populár tanba faktu hatudu katak, antes ne’e TNI mak hala’o nia papél seguransa ne’ebé dominante.
Ekipa avaliasaun hato’o reportájen katak maski POLRI fó ona garantia pozitivu kona-ba seguransa iha Timor-Timur, nafatin iha impresaun katak POLRI sei iha kondisaun konfuzaun nia laran kona-ba grupu sira ne’ebé kaer kilat iha Timor-Timur.
Atu prevene situasaun ne’ebé hetok manas, Prezidente B.J. Habibie hasai Desizaun Nú. 107.1999 kona-ba Keadaan Darurat Militer (situasaun militár emerjénsia) iha provínsia Timor-Timur iha loron 6 setembru 1999. Governu Indonézia mós konkorda atu konvida ONU mai Timor-Timur no hatada ho entrega responsabilidade seguransa iha Timor-Timur hosi Majór Jenerál Kiki Syahnakri ba Majór Jenerál Peter Cosgrove nu’udar Komandante Tropa INTERFET ONU iha loron 27 setembru 1999.
Akordu Repúblika Indonézia no Portugal kona-ba kestaun Timor Lorosa’e
Governu Indonézia no Portugál, hanoin fali rezolusaun sira Aasembleia Geral nian 1514 (XV), 1541 (XV), 2625 (XXV) no rezolusaun no desizaun importante sira-ne’ebé konsellu seguransa no Assembleia Jerál fó aprovasaun kona-ba kestaun Timor Lorosa’e nian;

Hanoin nafatin Governu Indonézia no Portugál nia hakaas an ba oin, hahú iha Jullu 1983, liuhosi Sekretáriu Jerál nia servisu di’ak tebes, atu hetan solusaun ida justu, luan no internasionalmente bele simu ba kestaun Timor Lorosa’e nian;
Hanoin tenik akordu 5 Agostu 1988 nian atu lori to’o rohan, ho Sekretáriu Jerál nia protesaun, negosiasaun sira kona-ba estatutu ida espesiál bazeadu iha autonomia ida luan ba Timor Lorosa’e, la prejudika Governu idi-idak ninia pozisaun prinsípiu nian kona-ba estatutu finál Timor Lorosa’e nian;
Diskute tiha enkuadramentu konstitusionál ida ba autonomia ida Timor-Leste nian ho baze iha projetu ida-ne’ebé Nasaun Unida aprezenta, ho alterasaun ruma ne’ebé Governu Indonézia nian hatama;
Hatene didi’ak tiha pozisaun Governu Indonézia nian katak autonomia espesiál proposta ne’e tenke tau iha prátika hanesan de’it solusaun finál ida kestaun Timor Lorosa’e nian ho rekoñesimentu totál soberania Indonézia nian iha Timor Lorosa’e;
Hatene didi’ak tiha pozisaun Governu Portugál nian katak rejime ida autonomia nian tenke sai tranzitóriu, la ezije rekoñesimentu soberania Indonézia nian iha Timor-Lorosa’e housi lista Assembleia Jerál nian kona-ba rai sira-ne’ebé la’ós autonomia, bainhira seidauk iha desizaun finál ida hosi parte povu Timor Lorosa’e kona-ba estatutu Timor Lorosa’e nian ne’ebé liuhosi lei ida autodeterminasaun nian ho Nasaun Unida nia protesaun;
Hatene ona katak, maske Governu Indonézia nian no Governu Portugál nian iha sira-nia pozisaun sira prinsípiu nian kona-ba proposta autonomia espesiál nian, sira na’in-rua konkorda hotu katak presiza tebes hala’o prosesu ne’e ba oin, ne’eduni Governu Indonézia no Portugál nian konkorda malu katak Sekretariu Jerál tenke konsulta povu Timor Lorosa’e kona-ba enkuadramentu konstitusionál ba autonomia ne’ebé mai hamutuk dokumentu ne’e;
Hatene tiha ona katak Governu Indonésia no Portugál nian husu tiha ona ba Sekretáriu Jerál atu aranja métodu no maneira atu hala’o oinsá konsulta populár hosi votasaun direta, sekreta no universál; Iha aniversáriu asina Akordu 5 de Maiu 1999 ne’e, presiza ba hatene artigu sira-ne’ebé hakerek akordu ne’e mak hanesan tuir mai ne’e;
Artigu 1.º
Husu ba Sekretáriu Jerál atu tau proposta enkuadramentu konstitusionál nian be mai hamutuk ne’e, ne’ebé fó autonomia espesiál ida ba Timor Lorosa’e iha Republika Unitaria Indonesia nian ne’e ba povu Timor Lorosa’e iha laran no liur nia konsiderasaun, atu sira bele simu ka la simu hosi konsulta populár ida ho baze iha votasaun ida direta, sekreta no universal;
Artigu 2.º
Husu ba Sekretáriu Jerál atu hakiak kedas, bainhira ramata asinatura Akordu ne’e nian, Komisaun ida Nasaun Unida nian ba Timor Lorosa’e atu halo konsulta populár sai di’ak tebes;
Artigu 3.º
Governu Indonézia nian sei iha responsábilidade ba manutensaun pás nian no seguransa iha Timor Lorosa’e atu garante katak konsulta populár realiza iha justisa no pás nia laran, laiha intimidasaun, laiha violénsia ka interferénsia hosi naran fatin ida;
Artigu 4.º
Husu ba Sekretáriu Jerál atu fo hatene rezultadu konsulta populár nian ba konsellu seguransa no ba Assembleia Jerál, fó mós informasaun ba Governu Indonézia no Portugál no mós ba povu Timor Lorosa’e.
Artigu 5.º
Sekretáriu Jerál haree karik, ho baze iha rezultadu konsulta populár nian no tuir akordu ne’e katak enkuadramentu konstitusionál be propoin ne’e povu Timor Lorsa’e simu, Governu Indonézia sei buka ho kbiit norma konstitusionál sira-nian hahú hala’o loloos enkuadramentu konstitusionál no Governu Portugál sei hahú, iha Nasaun Unida laran, hala’o buat saida presiza atu hasai Timor Lorosa’e hosi lista Assembleia Jerál nian kona-ba rai sira-ne’ebé la’ós autonomia no halakon tiha kestaun Timor Lorosa’e nian hosi ajenda konsellu seguransa nian no Assembleia Jerál nian.
Artigu 6.º
Sekretáriu Jerál haree karik, ho baze iha rezultadu konsulta populár nian no tuir akordu ne’e katak enkuadramentu konstitusionál be propoin ne’e povu Timor Lorosa’e la simu, Governu Indonézia sei buka, tuir termu konstitusionál sira, atu ramata ninia ligasaun sira ho Timor Lorosa’e, hodi hafoun fali.
Nune’e, tuir lei Indonésia nian, estatutu ba Timor Lorosa’e kaer hela molok 17 Jullu 1976, no Governu Indonézia no Portugál nian no Sekretáriu Jerál lia sei tuir malu kona-ba oinsá hala’o transferénsia autoridade Timor Lorosa’e nian ba Nasaun Unida iha pás laran tuir loos orden. Sekretáriu Jerál sei hahú, bainhira nia iha mandatu lejislativu ba ne’e prosedimentu ne’ebé sei halo atu Timor Lorosa’e hahú prosesu tranzisaun ida ba Independénsia.
Artigu 7.º
Iha períodu tranzisaun laran hosi konsulta populár to’o hahú hala’o naran opsaun ne’e ida, parte sira husu ba Sekretáriu Jerál atu tau nafatin iha Timor Lorosa’e prezensa Nasaun Unida nian ida- ne’ebé natoon.
Halo iha Nova Iorque iha loron 5 Maio 1999
Governu Indonézia
Ali Alatas
(Ministru dos Negósiu Estranjeiru)
Governu Portugál
Jaime Gama
(Ministru dos Negósius Estranjeirus)
Testemuña
Kofi A. Annan
(Sekretáriu Jerál Nasaun Unida)
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




