DILI, 11 maiu 2023 (TATOLI) – Ministériu Saúde hamutuk ho parseiru sira halo lansamentu ba Matadalan Nasionál, Vijilánsia no Resposta Mortalidade Maternál no Perinatál (MPDSR) iha Timor Leste.
“Ita hamutuk ho ita-nia parseiru sira hanesan Organizasaun Mundiál Saúde no UNICEF halo lansamentu ba Matadalan Nasionál, Vijilánsia no Resposta Mortalidade Maternal no Perinatal ne’ebé mak ita bolu MPDSR, ita mós estabelese komisaun sira, atu bele halao sira nia servisu iha nível munisípiu to’o iha nível ospitál sira atu bele haree servisu sira ne’ebé lori dadus husi nível munisípiu ba nível ospitál sira kona-ba mortalidade labarik no bebé sira”, Ministra Saúde Odete Maria Freitas Belo dehan iha salaun Delta Nova, ohin.
Nia dehan, dokumentu ida ne’e, MS prepara antes bainhira estabelese Institutu Nasionál Saúde Públika Timor-Leste, ho estatutu ida ne’e fó informasaun saida mak MS enfrenta bazeia ba dadus ne’ebé hetan kazu mortalidade labarik ho inan sira.
“Ho ida ne’e, INSP-TL mak sei análize hodi subemete dadus ba MS atu saida mak sira bele halo ba saúde inan ho oan sira nian”, nia afirma.
Nia hateten, munisípiu hotu estabelese ona orientasaun sistema saúde nian iha territóriu timor laran tomak, hanesan ospitál no sentru saúde no sentru internamentu sira.
Ho ida nee, MS koko atu implementa pasu importante sira ne’ebé iha intervsensaun atu reduz mortalidade labarik nian, liuliu mortalidade ne’ebé mak ita hotu bele prevene tanba ita iha ona departamentu saúde materna infantil, diresaun ne’ebé liga ho saúde materna infantile no ospitál sira ita tau departamentu sira ne’ebé mak liga inan ho oan atu haree ba kazu sira ne’e”, nia deklara.
Iha fatin hanesan, Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor-Leste, Arvind Mathur, dehan, nu’udar membru komisaun MPDSR haree Timor-Leste nia kompromisu no vontade atu uza matadalan sira-ne’e ho di’ak.
“Ha’u hein ita-boot sira-nia kontribuisaun no aprendizajen ativu iha síklu MPDSR-nian laran. Mantein feto no labarik sira iha Sentru kuidadu, hasa’e sira-nia esperiénsia isin-rua, no asegura katak bebé iha inísiu ne’ebé di’ak liu iha moris, tuir loloos sira ida-idak nia responsabilidade no kada ema ida-idak uza nu’udar pesoál saúde”, Arvind Mathur hateten.
Iha oportunidade ida-ne’e, hakarak afirma fila-fali, OMS nia asisténsia téknika ne’ebé kontinua no kompromisu atu apoia Ministériu Saúde no povu Timor-Leste liuhosi síklu moris nian liuliu ba inan no bebé sira.
Nune’e mós, Reprezentante UNICEF Bilal Durrani, esplika UNICEF kontente atu fornese asisténsia téknika, lojístika no finanseiru ne’ebé presiza hodi habelar instrumentu MPDSR iha nível kuidadu saúde primária no komunidade.
“Ami mós apoia revizaun no atualizasaun matadalan MPDSR nian, hala’o formasaun iha nível nasionál no sub-nasionál, no analiza dadus mate perinatál nian. Aleinde ne’e, UNICEF mós fornese apoiu tékniku ba Ministériu Saúde atu dezenvolve relatóriu Nasionál kona-ba Mate Perinatal ba 2021 no 2022”, nia konklui.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva




