iklan

HEADLINE, KAPITÁL

SEA no UNTL halo atividade limpeza komemora loron mundiál ambiente

SEA no UNTL halo atividade limpeza komemora loron mundiál ambiente

Ekipa hosi SEA no UNTL halo limpeza lixu iha ámbitu komemorasaun loron mundiál ambiente no oseanu, iha tasi-ibun B.J Habibie, segunda (05/06/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 05 juñu 2023 (TATOLI)—Ekipa hosi Sekretaria Estadu Ambiente (SEA) hamutuk ho estudante Universidade Nasionál Timor-Lorosa’e (UNTL) liuhosi Departamentu Peska Siénsia Marina, segunda ne’e, komemora loron mundiál ambiente (06 juñu) no oseanu (08 juñu) ho atividade limpeza jerál iha ponte B.J Habibie.

Diretora Edukasaun, Informasaun Ambiente, Aménica Machado Fernandes hosi SEA, Aménica Machado Fernandes. Imajen Tatoli/Francisco Sony

“Ko’alia kona-ba ambiente, nasaun barak inklui Timor-Leste enfrenta problema boot ne’ebé ema hotu tau atensaun hanesan lixu, liu-liu lixu plástiku,” Diretora Edukasaun, Informasaun Ambiente hosi SEA, Aménica Machado Fernandes, hateten iha ponte B.J Habibie.

Bazeia ba dadus mundiál ne’ebé halo peskiza iha tinan-10 liubá relata katak lixu ne’ebé daudaun eziste iha oseanu ne’e, tonelada millaun 150 no tuir dadus ne’e kada tinan aumenta tan lixu ba oseanu hamutuk tonelada millaun 8.

“Ida-ne’e fó impaktu tebes ba tasi, bazeia ba konvensaun biodiversidade relata katak iha tinan 2016 ne’e lixu sira ne’ebé iha hamate ona biota barak iha oseanu no sira mós halo peskiza tan iha tinan 2017 hatudu biota biliaun 1 mate kada tinan,” nia akresenta.

Notísia relevante : Mercy Corps no parseiru realiza festivál loron mundiál ambiente

Aleinde ne’e, lixu plástiku degrada mós iha parte kosteira hamete ai-parapa sira ne’ebé kuda, hotu-hotu hatene ai-parapa ne’e nu’udar fatin ba ikan sira atu hahoris no buka hahan maibé ai-parapa mate impaktu ba produsaun ikan.

“Nune’e, husu ba ita hotu, liu-liu joven sira nu’udar ajente transformadór tenke kuidadu lixu plástiku sira, liuhosi halo asaun amigável ho ambiente mak hanesan redús, re-utiliza no resiklajen tanba lixu nia impaktu boot ba ita-nia biodiversidade,” nia fó hanoin.

Dosente Departamentu Peska no Siénsia Marina hosi UNTL, Mário Cabral. Imajen Tatoli/Francisco Sony

Iha fatin hanesan, Dosente Departamentu Peska Siénsia Marina hosi UNTL, Mario Cabral, hateten, atividade limpeza ne’ebé ohin sira halo ne’e atu fó solusaun ba lixu plástiku ka kombate lixu plástiku.

“Tanba ita hotu hatene kada tinan ne’e bazeia ba peskiza iha mundu, ema prodús lixu tonelada millaun 400 kada tinan, ida-ne’e nia impaktu boot ba animál tasi,” Dosente ne’e deskreve.

Nia dehan, atu kombate ba situasaun sira ne’e la’ós de’it parte ida nia serbisu, maibé hahú hosi Governu to’o komunidade tenke kuidadu lixu nune’e labele afeta ba ambiente.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!