iklan

HEADLINE, KAPITÁL

Mercy Corps no parseiru realiza festivál loron mundiál ambiente

Mercy Corps no parseiru realiza festivál loron mundiál ambiente

Hosi karuk ba loos Diretór Mercy Corps Jules Keane, Diretór Servisu Munisipál Água, Saneamento no Ambiente Hermínio Moniz Ribeiro, Diretór Nasionál Biodiversidade Rui Pires no Asesór Espesialista Turizmu Komunitáriu iha MTKI, Manuel Vong, iha atividade festivál loron mundiál ambiente, iha suai room, Timor Plaza, segunda (05/06/2023). Imajen Tatoli/António Daciparu

DILI, 05 juñu 2023 (TATOLI)—Mercy Corps hamutuk ho parseiru, Uniaun Europeia (UE) no Ajénsia Kooperasaun Internasionál Koreia (KOICA, sigla inglés), ho koodenasaun Governu Timor-Leste, segunda ne’e, realiza festivál loron mundiál ambiente durante loron-tolu, hahú 05 to’o 07 juñu 2023, ho tema ‘kombate poluisaun plástiku no salva planeta’.

“Ida-ne’e loke dalan ba ema hodi uza plástiku ho responsável no resiklajen inkluzivu iha Timor- Leste,” Diretór Mercy Corps, Jules Keane hateten iha suai room, Timor Plaza.

Ohin hahú abertura festivál ho atividade diálogu kros-setór entre Governu, empreza sira no sosiedade sivíl liuhosi fórum diskusaun no atividade networking, ne’ebé partisipante sira hetan oportunidade halo konesaun hanesan fahe ideia, esperiénsia, esplora, aprosimasaun, redús, reuzu, no resiklajen ne’ebé bele tulun rezolve dezafiu ne’ebé mosu beibeik hosi lixu plástiku.

Diretór dehan, festivál ne’e dezeña ho kolaborasaun hosi Governu Timor-Leste, ne’ebé foka liu kona-ba importánsia atu kapasita sidadaun sira no motiva urjénsia advokasia ambientál sira ne’ebé bele sai ajente mudansa iha sira-nia família no komunidade nia le’et.

“Ida-ne’e parte ida hosi inisiativa koletiva lubuk ida ne’ebé apoia grupu resiklajen no reutilizasaun lokál ne’ebé dala barak laiha espozisaun, asesu ba parseiru, teknolojia no espasu sira atu fa’an sira-nia produtu, atu nune’e bele fasilita ekonomikamente viável liu atu kolleta, hafahe no re-prosesa materiál sira iha Timor-Leste,” nia akresenta.

Notísia relevante : Xefe Governu orienta MAE no autoridade lokál presta atensaun ba lixu iha kapitál

Esposizaun komemora loron mundiál ambiente ne’ebé realiza iha resintu Timor Plaza, segunda (05/06/2023). Imajen Tatoli/António Daciparu

Iha programa ekonomia sirkulár mak parseria inovativu ida entre KOICA, EU, empreza konstrusaun lokál Caltech, empreza bebidas lokál Heineken, no Mercy Corps, hodi aselera tranzisaun ba sirkulár ekonomia ida, utilizasaun plástiku ne’ebé la nesesáriu, hamenus no troka ho produtu alternativu lixu plástiku, soe ho responsabilidade no transforma produtu sira ne’ebé bele fa’an, no sistema rekuperasaun rekursu.

“Ida-ne’e bele suporta vizaun Timor-Leste sai destinasaun turizmu rekoñesidu inklui respeita nia furak natureza no patrimóniu kulturál. Plástiku mak pandemia globál ne’ebé afeta ba ambiente no ita-an rasik, nia bele afeita saúde, estraga okosistema, no fó ameasa ba animál sira-nia moris, espesialmente animál tasi no seluk tan,” Jules Keane fó hanoin.

Iha fatin hanesan, Embaixadór UE iha Timor-Leste, Marc Fiedrich, deskreve festivál ne’ebé realiza dedika ba uzu plástiku ho responsável, nu’udar parte ida hosi projetu ne’ebé finansia hosi UE kona-ba ‘hamenus lixu Plástiku’ ne’ebé implementa hosi Mercy Corps.

“Projetu ida-ne’e oferese kampaña sensibilizasaun, hanesan atividade ida suporta organizasaun lokál sira-nia esforsu atu koleta no rekolla plástiku. Ha’u kompreende katak iha loron ohin no ba loron-rua oin mai ita sei iha oportunidade atu haree atinjimentu konkretu balun hosi organizasaun sira-ne’e tanba plástiku mak problema prinsipál ida ba ambiente no umanu iha mundu tomak,” nia tenik.

Esposizaun komemora loron mundiál ambiente ne’ebé realiza iha resintu Timor Plaza, segunda (05/06/2023). Imajen Tatoli/António Daciparu

Nune’e mós, Diretór Nasionál Biodiversidade, Rui Pires, salienta, ho apoiu hirak ne’e sei hamenus lixu no garante dezenvolvimentu sustentável iha Timor-Leste.

“Lixu plástiku ne’e nia impaktu boot tebes no fó ameasa ba rai, bazeia ba dadus matenek na’in sira-nia peskiza iha mundu tomak, hahú hosi prodús plástiku to’o ohin loron mundu prodús lixu millaun 8 tonelada no iha 8% mak halo resiklajen, enkuantu seluk soe de’it. Ida-ne’e hatudu katak lixu fó impaktu boot ba planeta rai,” Diretór informa.

Iha Timor-Leste, Governu halo esforsu barak atu kombate maibé to’o agora seidauk bele rezolve tanba menus konsiénsia ema nian.

Festivál loron mundiál ambiente hala’o iha resintu Timor Plaza, ne’ebé vizitante sira deskobre merkadu resiklajen no reutilizasaun lokál hosi empreendedór sira, empreza sosiál no negósiu 16 aproveita loron-tolu ne’e hodi hala’o demonstrasaun produtu, hatudu kreasaun, no halo interasaun diretamente ho kliente foun sira.

Aleinde ne’e, durante festivál ne’e la’o, iha espasu nakonu ho múzika, teatru poezia, arte vizuál, no surpreza kreativu barak atu hasa’e konsiénsia kona-ba poluisaun plástiku.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!