iklan

MANATUTU, MUNISÍPIU

Reabilitasaun estrada Laclo gasta millaun $6, MOP hatuur ona fatuk dahuluk

Reabilitasaun estrada Laclo gasta millaun $6, MOP hatuur ona fatuk dahuluk

Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva halo lansamentu fatuk dahuluk ba projetu reabilitasaun estrada liga hosi Manatuto Vila bá postu administrativu Laclo, sesta (16/06/2023). Imajen Tatoli/Jogerjo Guterres

MANATUTO, 16 juñu 2023 (TATOLI)–Ministru Obra Públika, Abel Pires da Silva, hamutuk ho povu munisípiu Manatuto, postu administrativu Laclo, sesta ne’e, halo ona lansamentu fatuk dahuluk ba projetu reabilitasaun estrada liga hosi Manatuto Vila bá postu administrativu Laclo.

“Estrada Laclo desde tempu okupasaun Indonézia nian povu preokupa, maibé agora konsege lansa ba estrada importante ida-ne’e. Tanba ne’e, husu komunidade tomak nia kontribuisaun no apoia tomak hodi projetu ne’e la’o tuir tempu ne’ebé termina iha kontratu, ita realiza ona lansamentu tanba hetan ona vistu hosi Kámara Konta, ne’e signifika katak buat hotu la’o tuir dalan legál tantu orsamentu no baze legál sira seluk,” Ministru Abel Pires hateten iha ámbitu lansamentu, ne’ebé hala’o iha aldeia Obrato, suku Sau, postu administrativu Manatuto Vila, munisípiu Manatuto.

Reabilitasaun estrada ne’e ho distánsia kilómetru 13,672, ho totál orsamentu $6.507.608,11, ne’ebé sei ezekuta hosi empreza JOVA Construção Lda ho parseria hosi ho PT. Wijaya Karya, ho durasaun serbisu projetu fulan-18.

Ministru Abel otimista katak Governu foun mai bele halo lansamentu tan ba projetu reabilitasaun estrada sira seluk iha munisípiu Manatuto, postu Laclubar no postu Soibada tanba daudaun iha ona prosesu aprovizionamentu.

Notísia relevante : Governu aprova prosedimentu aprovizionamentu reabilita estrada Laclo

Governante ne’e afirma, indemnizasaun ba ai-horis no sasán seluk komunidade nian, ninia orsamentu inklui hotu ona iha orsamentu ne’ebé prevee ba projetu ne’e rasik.

Iha biban hanesan, Administradór postu Laclo, Abílio da Cunha, hateten, lansamentu estrada Laclo marka istória foun ida, liu-liu ba Laclo-oan sira tanba lakleur tan hetan ona estrada di’ak, maski durante ne’e ninia prosesu tarde maibé agora bele iha ona esperansa.

“Lori povu Laclo nia naran, hato’o agradesimentu ba VIII Governu ne’ebé halo esforsu hotu hodi ikus mai realiza duni lansamentu ba estrada. Iha faze konstrusaun Estadu durante tinan-21, dezafiu ne’ebé ami hasoru liu-liu dezenvolvimentu infraestrutura estrada hosi kapitál munisípiu Manatuto to’o postu Laclo, suku no aldeia,” Abílio da Cunha relata.

Administradór postu dehan, iha populasaun balun afetadu ba konstrusaun ne’e maibé identifika hosi Obra Públiku munisípiu nian no seidauk entrega lista ba administradór rasik.

“Atu identifika populasaun hira mak ninia plantasaun afeta hosi konstrusaun ne’e kompeténsia obra públika nian, ha’u la’ós ema tékniku ne’ebé bainhira iha ona lista entaun ami fó hatene ba populasaun sira ne’ebé afetadu maibé afeta ka la afeta mós tenke kontribui hodi nune’e bele realiza projetu ne’e tuir ninia tempu,” nia dehan.

Nune’e mós, Administradór Manatuto, Bernardo Lopes, dehan lansamentu fatuk dahuluk ba infraestrutura ne’e bele liga kapitál munisípiu Manatuto bá postu Laclo.

“Infraestrutura bázika ida importante maka estrada, tanba estrada maka bele determina dezenvolvimentu iha setór hotu, maibé atu dezenvolve setór ekonómiku ne’ebé sai hanesan setór importante ba ema-nia moris, ho estrada de’it mak bele liga fatin ida ba fatin seluk hodi garante ligasaun ida efisiénsia hodi transporta sasán iha dezenvolvimentu ekonomia no setór seluk importante,” nia salientar.

Autoridade munisipál ne’e fiar katak ho inisiativa ne’e, iha futuru bele garante dezenvolvimentu iha setór ekonómiku.

“Buat ne’ebé ha’u hakarak husu ba populasaun Laclo katak ha’u lakohi rona katak bainhira kompañia hahú serbisu iha reklamasaun oin-oin, reklamasaun bele aseita maibé tuir dalan labele tanba has hun ida impede tiha projetu labele la’o, se karik presiza has mai iha administradór munisípiu, ai troka ai, nu troka nu, fatuk troka fatuk maibé lalika impede tanba iha fatin barak kompañia abandona serbisu la’ós de’it laiha kapasidade maibé hasoru ejizensia oin-oin,” nia fó hanoin.

Administradór ne’e husu apoia tomak hosi povu Laclo hodi nune’e durante implementasaun tuir duni kontratu ne’ebé empreza asina ho Governu.

Postu administrativu Laclo iha suku ualu, aldeia 21, ho totál populasaun hamutuk 13.644.

Jornalista     : Antónia Gusmão

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!