iklan

HEADLINE, POLÍTIKA

Governasaun demokrátika permite ko-ezisténsia forsa polítika governativa- opozisaun konstrutiva

Governasaun demokrátika permite ko-ezisténsia forsa polítika governativa- opozisaun konstrutiva

Diskursu PPN eleitu

DILI, 22 juñu 2023 (TATOLI)—Prezidente Parlamentu Nasionál sesante, Aniceto Longuinhos Guterres Lopes, hateten governasaun demokrátika permite ko-ezisténsia forsa polítika governativa no opozisaun domokrátika konstrutiva.

Notísia Relevante: Aniceto Guterres dezeja Deputadu foun lejislatura daneen

“Ha’u koloka kestaun hirak ne’e ba ita hotu nia atensaun iha biban ida-ne’e, ho konxiénsia katak governasaun demokrátika permite ko-ezistánsia forsa polítika governativa no opozisaun demokrátika konstrutiva iha kontekstu asuntu prinsipál sira ba interrese nasionál,” Prezidente PN sesante ne’e hateten liuhosi intervensaun iha sesaun reuniaun plenária dahuluk lejislatura daneen  iha PN, kinta ne’e.

Nia hateten, Parlamentu Nasionál nu’udar sentru ba debate, ba kontestasaun rasionál no konsertasaun liuhosi diálogu, argumentasaun jurídika, polítika no sosial-ekonomika ba interrese nasionál.

Parlamentu Nasionál mós sai hanesan espasu ba konvivénsia demokratika, no ida-ne’e mós sai dezáfiu ida iha ámbitu interpretasaun podér própriu ne’ebé atribui ba órgaun soberania ida-idak ne’ebé dala ruma manifesta ho inkonsisténsia hasoru prinsípiu separasaun podér.

Tuir nia, tinan 21 ona, Timor-Leste halo esforsu oioin hodi halakon asimetrias sosiál, ekonomika no polítika sira hosi pasada no hosi Timor-Leste nia frakeza rasik, ema hotu sente, haree no testemuña rasik mudansa balun nia kualidade no kuantidade.

Iha periódu naruk ne’ebé Timor-Leste seidauk konsolida loloos ninia aliserse polítiku, sosiál no ekonómiku, mundu kontesta no dezáfia tan Timor-Leste ho kestaun globál sira-ne’ebé afeta ema nia kualidade moris no nia meiu ambiente no kondisaun ekonomika ne’ebé sei frazil hela, efeitu husi alterasaun klimátika, hasoru COVID-19 ne’ebé agora ko-abita, konflitu armadu no rivalidade jeopolítika.

“Alterasaun klimátika afeta vida kamponés no produtu agrikola, produtu alimentár, ameasa ezisténsia biodiversidade ne’ebé ko-ezistensia hodi mantein ekilibriu sistema ekolojíku. Konflitu armadu no rivalidade jeopolítika la atinje diretamente Timor-Leste, maibé konstitui poténsia inevitavél ne’ebé lori impaktu ba Timor-Leste nia postura polítika no ekonómika agora no iha future,” nia hateten.

Nia dehan, sosiedade Timor-Leste konsiume maioritamente produtu hosi rai-seluk, sein enkuadramentu polítika monetária ida Timor-Leste nian rasik, rekursu naturál sei sai objetu kontestasaun polítika duké konxensu polítiku.

Tuir nia, Timor-Leste sei preokupa ho argumentu no deklarasaun promesa ba tempu indefinidu duké medida ekonómika estratéjika ba dezenvolve rekursu naturál poténsiál sira.

Iha sorin seluk, avansu iha siénsia no teknóljia dijitál konfronta intelijénsia umana hasoru intelijénsia artifisiál ne’ebé marka istória foun iha sosiedade umana, teknolójia informátika fasilita sosiedade umana nia nesesidade no kontribui ba progresu maibé, lori mós ema ba komunika ho mundu virtuál ne’ebé marka distansiamentu iha relasaun sosiál umana.

Dezáfiu hosi situasaun hirak ne’e kontinua persege no kontesta makaas liután Timor-Leste agora no iha futuru, iha planu internu no esternu, iha planu internu persege no kontesta funsionamentu instituisaun públika, setór publiku no privadu, formál no informál iha dominiu konstrusaun sosiedade ida-ne’ebé prósperu, inkluzivu no moris iha dame ho sustentavél.

Iha planu esternu persege no kontesta Timor-Leste nia afirmasaun iha palku rejionál no internasionál, nia adezaun ba ASEAN, futuru adezaun ba Organizasaun Mundiál Komersiu, adezaun sira-ne’ebé halo ona iha mekanismu rejionál sira seluk no ba mekanizmu internasionál sira.

Iha situasaun lubun ida-ne’ebé la’ós efeitu hosi kedas politika ka frakeza interna Timor-Leste nian rasik, maibé tanba interdependénsia entre país sira iha palku polítiku no ekonómiku mundiál no progresu siénsia no teknólojia.

Dirije legislatura ida-ne’ebé todan, iha periodu ne’ebé hatudu dezafiu iha aspetu barak maibé trasa mós aprendizajen polítika, sensibilidade ba integridade institusionál no lideransa iha ámbitu jestaun inteerese Estadu nian.

Nia hateten, dezáfiu sira ne’ebé dala-wain aparentemente hatudu interese komun maibé, subar interese alheios, inkonsisténsia no ignoránsia polítika.

“Aprendizajen ne’ebé prova katak progresu reál ne’ebé markante la atinje de’it ho medida polítika no normativa ka ho argumentu politiku no jurídiku mesak, maibé tenké sustenta no kondús makaas ho forsa vontade politika, lideransa ezemplár, vizaun estratéjika no kolaborasaun institusionál kontínua,” nia hateten.

Tamba ne’e, Prezidente PN sesante ne’e hateten fator hirak ne’e mak kompoen komportamentu politiku lidér, ukun-na’in no reprezentante povu agora no iha futuru.

“Dezáfiu sira-ne’ebé ita hasoru no sei hasoru tan iha tinan lima tuir mai, ezije tebe-tebes komportamentu polítiku ne’ebé konstroe ho fatór hirak ne’e. Tinan lima tuir mai, ita hasoru situasaun ne’ebé krítiku tebe-tebes la’ós tan de’it situasaun interna Timor-Leste nian, maibé tanba mundu hasoru alterasaun ba siklu klimátiku natureza, mudansa ne’ebé lalais, inisiativa oioin iha sistema ekonómika ne’ebé afeta konjuntura polítika ekonómika,” nia hateten.

Urjente ba Timor-Leste atu opta medida estratéjika ba dinamiza no atualiza poténsia no oportunidade ekonómika liuhosi programa diversifikasaun ekonómika, promove abitu poupansa iha despeza públika ho dalan redús ka elimina gastu supérfluos ka deznesesáriu no jestaun saudavél ba orsamentu Estadu, hodi sees hosi presípisiu fiskál iha futuru.

Tanba ne’e, laiha dalan seluk se la’ós servisu hamutuk hodi konjuga vontade polítika, dezenvolve vizaun estratéjika realístiku no aplikavél ba dezenvolvimentu Timor-Leste, loke nafatin espasu ba perspetiva krítika fundamentada hodi hariku medida polítika no ekonómika.

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!