iklan

EKONOMIA, HEADLINE, LEI, MUNISÍPIU, OEKUSI

Veteranu Oé-Cusse apoia revoga estatutu RAEOA no ZEESM

Veteranu Oé-Cusse apoia revoga estatutu RAEOA no ZEESM

Prezidente Konsellu Veteranu RAEOA, Venancip Lafo. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini.

OÉ-CUSSE, 12 jullu 2023 (TATOLI) –  Konsellu Veteranu iha Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), hanesan Venancio Lafo, Constâncio Suni no Zeferino da Cruz Salu, fó apoia másimu ba Primeiru Ministru Kay Rala Xanana Gusmão, planu atu halo revogasaun ba lei númeru 3/2014, kriasaun ba estatutu RAEOA no Zona Espesiál Ekonomia Sosiál Merkadu Timor-Leste (ZEESM-TL).

Notísia relevante: Xanana promete hadi’a lei kriasaun RAEOA-ZEESM

Prezidente Konsellu Veteranu Oé-Cusse, Venansio Lafo, afirma, durante tinan tinan sia (9) implementasaun polítika RAEOA no ZEESM laiha balansu tanba Prezidente Autoridade RAEOA asumi kargu rua, no implika ba ezekusaun dezenvolvimentu no administrasaun.

“Veteranu apoia 100% ba mudansa lei númeru 3/2017 ba kriasaun RAEOA no ZEESM-TL, tanba tuir loloos tenke iha Prezidente Autoridade ketak no Prezidente ba ZEESM ne’e ketak tanba ZEESM fokuliu ba dezenvolvimentu projetu infraestrutura sira. Ida-ne’e ami apoia,” Venancio Lafo, dehan ba joranlista sira iha Oé-Cusse, kuarta ne’e.

“Entaun ita tenke prepara-aan, atubele simu ida-ne’e no ita-nia ema presiza preparadu liuliu tékniku atu labele iha diskriminasaun, iha dezenvolvimentu ninian,” nia katak.

Bainhira iha ona Governu lokál, sei iha asembleia lokál parlamentu lokál, sei iha vantajen di’ak atu tau matan ba implementa projetu dezenvolvimentu no orsamentu ne’ebé gasta, no sei kontrola másimu hosi Governu Sentrál.

“Ida-ne’e hosi konsellu veteranu apoia, hanesan esperansa konfia 100% atubele Maromak tulun, iha tempu badak bele implementa,” nia orgullu.

Konsellu Veteranu Oé-Cusse nia observasaun durante tinan sia (9) ba implementasaun lala’ok RAEOA no ZEESM, ladun fó vantajen di’ak, tanba maioria infraestrtura konsentra de’it iha sub-rejiaun Pante Makasar.

“Durante ne’e Prezidente asumi kargu ne’e, ita haree laiha pengawasan ba Prezidente Autoridade, tán ne’e mak hamosu fallansu barak iha dezenvolvimentu, tuir loloos ZEESM ne’e durante tinan sia ona, maibé ita haree dezenvolvimentu ne’e konsentra barakliu iha vila laran, hosi suku Nípani, Costa, Cunha, Lalisuk no Lifau, maibé ba sub-rejiaun tolu Oésilo, Pássabe no Nítibe seidauk iha mudansa dezde uluk to’o agora, hanesan diskriminasaun ida tanba povu sei kontinua halerik liuliu ba estrada,” nia dehan.

Maibé agora foin mak atu komesa estrada nasionál sira hosi Noefafan ba Nítibe maibé pakote I to’o suku Suni-Ufe no hosi Tono liga ba Oésilo, maske hatuur ona fatuk dahuluk, maibé seidauk hahú konstrusaun, maske orsamentu boot maibé dezenvolvimentu la kondiz ho kuantidade orsamentu nian.

Notísia relevante: PM Xanana: “Loron 120 sei anula lei kria munisípiu Ataúro-konsolida pás”

Veteranu Constâncio Suni, apresia ho dirkursu Primeiru Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, katak sei revoga lei númeru 3/2014.

Veteranu Constâncio Suni. Imajen Tatoli/Abílio Elo Nini.

“Maibé ha’u hanoin, ita-nia Primeiru Ministru haree lei númeru 3/2014 ne’e iha pasadu artigu barak mak taka dalan ba Governu Sentrál atu kontrola,” nia katak.

Nia haree katak, lei númeru 3/2014 ne’e kompeténsia tomak, entrega ba Prezidente Autoridade atu jere administrasaun, patrimoniál no seluk-tán, maibé implementasaun durante tinan sia, hanesan sai fali nasaun ki’ik ida iha Timor-Leste nia laran.

“Ne’e mak ha’u hanoin Primeiru Ministru revoga atu haree fila-fali, tanba ZEESM-TL ne’e la inklui iha laran lei númeru 3/2014 ne’e, tán ne’e maka presiza halo separasaun ka atu halakon tiha artigu balu, ne’e kompeténsia Primeiru Ministru atu husu ba Parlamentu atu haree fila-fali,” nia tenik.

“Sei revoga, atu halakon ka aumenta ártigu balu, sei kompeténsia PN, tanba halakon artigu balu, atu haree ona nia impaktu vantajen no desvantajen, tanba reprezentante Oé-Cusse oan na’in-rua iha PN lori votante rihun 19 atu haree ida-ne’e,” nia afirma.

Veteranu Zeferino da Cruz Salu, reforsa-tán, lei númeru 3/2014 atubele trata asuntu ba RAEOA, só nia omologosaun nia revogasaun to’o agora seidauk la’o, tanba haree hosi artigu 15 sita kona-bá  podér lokál maibé to’oa gora seidauk implementa.

Veteranu Zeferino da Cruz Salu. Imajen Tatoli/ Abílio Elo Nini.

Tuir nia, funsionamentu hosi lei númeru 3/2014 ne’e, katak Oé-Cusse ne’e alende autoridade iha mós ZEESM, to’o agora ein-jerál povu Oé-Cusse, seidauk hatene, katak área ida-ne’ebé mak sai fonte atubele apoia ZEESM.

Nia fó ezemplu, hanesan fonte marítima, aérea, terrestre no turizmu inklui área seluk, tanba merkadu sosiál ne’e, katak merkadu ida-ne’ebé merkadoria hosi povu rasik, maibé ninia andamentu ne’e tenke bazea lei.

“Ha’u hanoin lei ne’e to’o agora nia ezekusaun ne’e ita lahatene, kuandu Primeiru Ministru hakarak revoga, ne’e konserteza presiza atu halo revogasaun ba lei sira, atu hatene vantajen no desvantajen hosi lei ne’e oinsá,” nia katak.

Tanba faktu hatudu durante tinan sia ona desvantajen boot afeta ba lei númeru 3/2014 ne’e, no  afeta mós ba povu Oé-Cusse, tanba ita lahatene sosiál merkadu ne’e nia atu la’o oinsá.

Notísia relevante: PR Horta sei akompaña serbisu IX Governu

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!