iklan

DILI

La’o Hamutuk rekomenda ba IX Governu re-avalia projetu Tasi Mane

La’o Hamutuk rekomenda ba IX Governu re-avalia projetu Tasi Mane

Peskizador NGO Lao Hamutuk, Celestino Gusmão. Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 14 jullu 2023 (TATOLI)—Diretór Organizasaun La’o Hamutuk, Celestino Gusmão Pereira, rekomenda ba IX Governu Konstitusionál ne’ebé lideradu hosi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, atu re-avalia ba projetu Tasi Mane, nune’e bele fó benefísiu ba povu.

“Ami sujere atu re-avalia fila-fali projetu sira iha komponente projetu Tasi Mane, hodi identifika parte ne’ebé mak realístiku liu. REspera bele lori benefísiu ba povu realidade produsaun iha Timor-Leste, rekursu no poténsia sira-ne’ebé iha hanesan agrikultura, pekuária, peska, hortikultura, agro-turizmu, agro-ekolojia, indústria prosesamentu ai-han no setór produtivu sira seluk nu’udar oportunidade boot ba ita atu haforsa ita-nia soberania ai-han no ekonomia. Bainhira poténsia no rekursu hirak ne’e sei fó rezultadu másimu, ita tenke fó duni prioridade atu dezenvolve atu maximiza ita-nia produsaun no rendimentu iha rai-laran,” Celestino Gusmão hateten liuhosi nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, sesta ne’e.

Tanba agrikultura eskala ki’ik no agrikultura familiár bele kontinua hasa’e produsaun ho sustentável no adapta ho krize klimátika inklui redús destroisaun ba biodiversidade no ambiente ne’ebé iha ligasaun ba malu.

Ida-ne’e, oinsá planu dezenvolvimentu sira integra ho kontextu rai-laran ho aproximasaun dezenvolvimentu sustentável liga ba setór relevante hotu ba hadi’ak in-seguransa ai-han, má-nutrisaun no problema estruturál sira seluk.

“Dadus hatudu ita-nia área potensiál, area kultivu, produtividade no produsaun ai-han to’o iha tinan 2022 laiha aumentu siknifikativu.

Iha Timor-Leste, área potensiál batar iha 215.747 ton no haree iha 80.578 ton. Iha área kulitivu  ne’e, batar 36.417 ton no hare iha 37.696 no área koleta, batar iha 34,691 ton no hare 34,661 ton no produtividade ne’e, batar 2.4 ton no hare iha 4.1 ton, hafoin ninia produsaun ne’e, batar iha 86,037 ton no hare iha 143,006 ton.

Hosi rezultadu ne’e hatudu katak maske iha área potensiál boot atu hasa’e produsaun ai-han iha rai-laran, maibé seidauk utiliza no dezenvolve didi’ak inklui investe maximál ba hasa’e produsaun batar no hare inklui produtu ai-han sira seluk, maske iha área poténsia ne’ebé boot maibé área kultivu no área koleta kiik-liu.

“Tuir ami-nia observasaun, to’o ona dékada rua, setór agrikultura la hatudu progresu siknifikativu iha produsaun ai-han, tanba produsaun no produtividade la aumenta inklui produtu sira seluk ne’be laiha dadus serteza kona-ba produsaun. Maske, tuir sensu agríkola 2019 ne’e relata área kultivada ba ai-farina (7.4%), nuu (5,8%), hudi (5.4%), haas (3.6%), fehuk-midar (2.8%), aidila (2.4%) , kamii (2.1%) , talas (2.0%) no bua (1.9%) maibé dadus produsaun rasik la mosu iha bulletin seguransa ai-han,” nia dehan.

Produsaun durante tinan 10 ba kotuk la hatudu aumentu ka surplus, produsaun haree iha tinan 2009 to’o tinan 2021 besik hanesan de’it.

Timor-Leste seidauk konsege hasa’e produsaun no produtividade agrikola to’o nivel ne’ebé sufisiente atu responde ba nesesidade konsumu nasional, nune’e konsumu alimentár domestika kontinua iha dependénsia aas tebes hosi importasaun hosi rai seluk.

Maske kada tinan Governu no parseiru dezenvolvimentu sira gasta ona osan tokon ba tokon atu promove setór agrikultura inklui investimentu boot ba harii irrigasaun , barrajen , sosa no distribui tratór gratuita , fasilita fini , fertilizante, an-orgánika no orgánika inklui instala estensionista sira iha suku no seluk tan , maibé dezempeñu setór agrikultura tinan ba tinan la hatudu rezultadu másimu,” nia hateten.

Tanba ne’e, La’o Hamutuk rekomenda no sujere atu iha avaliasaun independente ba kustu, benefísiu no risku hosi kada komponente iha Projetu Tasi Mane no Greater Sunrise antes tama iha konstrusaun, nune’e Governu bele dezeña, dezenvolve no promove modalidade ekonómiku diversifikadu ne’ebé produtivu no sustentável ne’ebé la involve indústria estrativa.

Aleinde ne’e, sujere mós atu Governu ida-ne’e halo ezersisiu fundamentál hodi haree fali gastu sira liu husi gastu administrativu no subsídiu sira liu husi transferénsia públiku atu redus gastu públiku no konsentra ita nia rekursu limitadu ba investimentu sira ne’ebé fó benefisiu ka retornu ne’ebé másimu liu iha setores hotu – hotu , liu – liu setór social no ekonomia rai laran.

“Ami sujere atu iha estudu viabilidade ba situasaun tomak projetu sira hotu inklui infrastrutura boot hanesan aeroportu no auto-estrada sira atu kálkulu kustu kapitál, operasaun no manutensaun sira inklui presiza inklui analiza ba urjensia no nesesidade kada projetu sira ba povu no futuru Timor-Leste nian. Nune’e, durante mandatu ida-ne’e konsentra rekursu sira ba investe iha rekursu umanu liu edukasaun, saúde no nutrisaun, investe ba agrikultura no indústria transformadóra sira ne’ebé bele kria ekonomia sustentável ba longu prazu,” nia hateten.

Nia hateten, solusaun ba problema estruturál sira-ne’ebé balun temi iha leten, presiza iha esforsu estratejiku no apropriadu atu lori duni benefisiu ba povu liuhosi efeitu multiplikador no sustentável.

Ida-ne’e tenke investe ba agrikultura mak solusaun loos no sustentável ne’ebé gradualmente sei ajuda redús pobreza, kria oportunidade empregu ka auto empregu permanente, redús malnutrisaun no redús importasaun.

“Ami rekonese katak alokasaun osan de’it la to’o atu lori solusaun ba problema sira, maske prioridade orsamentál sira ba setór krusiál sira importante maibé mós tenke la’o ho dezeña planeamentu politiku ne’ebé apropriadu no holistiku hodi sai mata dalan ba implementasaun no serteza ba atijimentu ba objetivu no meta sira,” nia hateten.

Nia hateten, La’o Hamutuk monitoriza instituisaun finanseiru internasionál, parseiru dezenvolvimentu inklui Nasaun Unida, kompañia internasionál no órgaun Estadu sira Timor-Leste nian, presiza estabelese ligasaun atu ajuda malu iha prosesu dezenvolvimentu no atinje objetivu kona-ba moris di’ak, sustentabilidade no ekuidade ba povu tomak iha Timor-Leste, liuhosi fahe hanoin no perspetiva sira-ne’ebé reprezenta mós lian seluk hosi povu Timor nian.

“Ami sei hato’o hanoin ba realidade no produtu analítiku balun kona-ba situasaun atuál sósiu ekonómiku iha ita-nia rain. Rezumu elaborasaun no inisiál ida-ne’e atu introdús de’it ami-nia servisu no ami sempre prontu atu ajuda oferese ami-nia kontribuisaun ba elaborasaun politika públiku durante mandatu Governu ne’e nian,” nia dehan.

“Situasaun Sósiu ekonómiku iha Timor-Leste kontinua hela ho situasaun frajil ida hosi aspetu barak. Ita-nia povu nafatin vulnerável ba krize sira-ne’ebé akontese hosi rai-li’ur no rai-laran. Ita iha problema estruturál oioin, ne’ebé barak mak Sua exelénsia sira temi beibeik durante diskursu públiku, hanesan pobreza finansiál no multidimensionál, dezempregu, má-nutrisaun, dependénsia ba petróleu, rai naruk fiskál, dependénsia makaas ba importasaun no falta iha kualidade servisu públiku sira,” nia dehan.

IX Governu ne’e promete atu halo revizaun ba Planu Dezenvolvimentu Estratejiku Nasionál no La’o Hamutuk prontu atu partisipa ativu iha konsultasaun no elaborasaun sira kada temátiku iha planeamentu ba futuru nasaun ne’e nian, atu inisia prosesu ba estudu kle’an kona ba Timor – Leste nia kapasidade no impaktu sira hanesan imigrasaun, alfándega, merkadu doméstiku.

Bainhira atu tama iha konvivénsia kompleksu komunidade ASEAN nian, no kontente katak Governu ida-ne’e sei iha esforsu estratéjiku barak atu buka dalan ba kriasaun empregu, redús pobreza, redús dependensia ba importasaun no hadi’ak servisu públiku.

“Ita-nia gastu sira hosi tempu ba tempu indika aumentu beibeik-gastu sira maiória, ita finansia hosi Fundu Petroliféru ne’ebé mai hosi reseita petróleu no gás, ne ebé barak liu mai hosi kampu Bayu Undang ne’ebé besik la fó ona valor signifikante no kampu ne’e tama ona iha idade finál hosi produsaun nian no sei desmantela,” nia hateten.

Rezerva hotu konverte ona ba osan iha Fundu Petroliferu ne’ebé investe ona iha merkadu finanseiru internasionál ne’ebé nia situasaun flutuativu, gastu no Reseita Estadu nian (inklui ajénsia auton) 2002-2022 ezekuta ona 2023 no aprovadu.

“Governu sira tuituir malu gasta tiha ona osan iha Fundu Petrolíferu maizumenus biliaun $15.5 no agora daudaun Fundu Petrolíferu iha saldu ho montante biliaun $18. Hosi rezerva uitoan ne’ebé ita iha agora tenke sai oportunidade finansiál uza ba harii sistema ekonómiku diversifikadu ne’ebé produtivu, renovável no sustentável atu fornese povu nia nesesidade sira. Ami haree katak maiória hosi gastu sira, barak liu ba administrativu no despeza transferénsia públika hanesan ba Veteranu, Timor Gap, RAEOA no mega projetu sira-ne’ebé La’o Hamutuk hanoin ladún nesesáriu no urjente iha ezijénsia reál Povu no Nasaun nian,” nia dehan.

Maske La’o Hamutuk hatene Governu ida-ne’e iha kompromisu no ajenda boot atu la’o ba dezenvolvimentu ba kampu petrolíferu Greater Sunrise, La’o Hamutuk husu atu iha estudu independente ne’ebé kredivel atu prevene Timor-Leste iha risku boot no bele maximiza benefísiu ba Povu Timor-Leste hafoin gastu rekursu uitoan ne’ebé ita iha agora.

Jornalista : Osória Marques

Editór       : Cancio Ximenes

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!