iklan

DILI

Loron nasionál feto sei komemora iha Ermera

Loron nasionál feto sei komemora iha Ermera

Inan-feton hosi grupu feto soru-tais Sorumutuk Sesurai hala’o hela atividade soru-tais iha sede grupu iha aldeia Sesurai, sesta (07/10). Imajen Tatoli/Natalino Costa.

DILI, 31 outubru 2023 (TATOLI)—Sekretária Estadu ba Igualdade (SEI), Elvina Sousa Carvalho, Governu sei selebra loron nasionál feto ba dala-47 iha munisípiu Ermera ho tema ‘A Mulher Pronta a Liderar, Antes, Agora e no Futuro’.

Notísia Relevante: Komemorasaun Loron Nasionál Feto hodi valoriza Maria Tapo nia mate

“Tanba ne’e, ita sei selebra loron importante ne’e hamutuk ho ita-nia inan feton no alin sira iha Ermera. Selebrasaun ne’e, ita sei halo rotasaun nune’e iha selebrasaun dahuluk iha munisípiu Ermera, postu administrative Letefoho, suku Haupu, no tuir mai ba fali munisípiu seluk,” Governante ne’e hateten ba Agência Tatoli, tersa ne’e.

Nia hateten, feto korajioza sai ezemplar ba joven iha Timor-Leste, nune’e husu atu banati tuir matenek ne’ebé sira iha hodi kontribui ba rai ida-ne’e.

“Feto korajioza sira-ne’ebé brani iha tempu ne’ebá, ne’ebé hasoru dezafiu oioin hodi hatudu vontade no kapasidade ho abilidade, hodi kontribui ba dezenvolvimentu nasionál no ba feto agora no ba iha future,” nia hateten.

Governante ne’e hatutan, loron ne’e importante tebes ba feto hotu-hotu iha Timor-Leste ne’ebé fó nia kontribuisaun ba prosesu dezenvolvimentu tomak.

Iha selebrasaun ne’e, sei iha atividade oioin hanesan kompetisaun hahan tradisionál no seluk tan ne’ebé kolabora hamutuk ho autoridade munisípiu Ermera ho nia komunidade tomak, hodi festeza loron nasionál fetodahuluk iha Ermera.

Nia hatutan, iha 03 novembru, Timor-Leste selebra loron nasionál feto ne’e hanesan nafatin selebra ezisténsia feto nasionál sira-ne’ebé kontribui ba iha dezenvolvimentu nasionál.

“Tanba nune’e mak SEI valoriza tebes loron ida-ne’e. Hakarak agradese ba deputadu GMPTL ho SEI iha tempu anterior nian ne’ebé ha’u mós hola parte. Ha’u orgullu tebes tanba hola parte desizaun ida-ne’e,” nia hateten.

Tanbasá Governu hili 03 Novembru sai loron nasionál feto

Governu deside hili loron 03 novembru nu’udar loron nasionál feto, tanba loron nasionál feto Timor-Leste nu’udar loron ida atu fó rekoñesimentu ba feto Timor-Leste sira-nia luta iha rezisténsia nia laran liuliu ba saúdoza Maria Tapó.

Saudoza Maria Tapó nu’udar eroina ida-ne’ebé hosi Organizasaun Populár Feto Timorense (OPMT, sigla portugués) ne’ebé absorve politika OPMT hodi luta ba dignidade feto hasoru militár Indonézia.

Maria Tapó moris iha Tapó, munisípiu Bobonaro, feto iliterada no ema simples ida-ne’ebé sai hanesan figura ezemplár ida ba feto maluk sira no Primeira Eroina ba Luta Libertasaun Nasionál.

Tanba molok Indonézia invade ofisiálmente Timor-leste iha 07 dezembru 1975, iha tiha ona infiltrasaun inimigu iha área fronteira no iha tempu ne’ebá Forsa Armada Libertasaun Nasionál Timor-Leste (FALINTIL) halo kedas rezisténsia, nune’e Maria Tapó hanesan feto ida brani no feen ida ezemplár fó apoiu makaas tebes ba nia kaben iha liña de fogu.

Iha loron 03 Novembru tinan 1975, bainhira nia kaben han hela, Maria Tapó mak troka nia kaben hodi halo vijilánsia ho kilát iha liman. Bainhira halo hela vijilánsia derrepente inimigu halo asaltu, haree ba situasaun hanesan ne’e zaúdoza Maria Tapó ho aten bráni foti asaun reziste hasoru inimigu maibé tanba inimigu tiru-kona nia no nia mate kedas iha liña de fogu.

Hafoin nia mate, tuir sasin na’in-tolu (3), hanesan Paulino Viegas Tilman, Domingos Mau no Santina Fernandes hato’o katak Maria Tapó nia feto maluk sira seluk ne’ebé sira la’o hamutuk haruka kedas karta ba Comité Centrál FRETELIN ho lian portugés deklara nune’e, “Nós as Mulheres de Tapó não rendemos, nem renderemis, lutaremos até a nossa última gota de sangue– “Ami feto Tapó sei la rende, ami sei la rende nafatin, ami sei funu nafatin, ami sei funu to’o ami-nia raan turuk ikus nian”.

Hafoin simu tiha karta ne’e, Primeiru Ministru Repúblika Demokrátika Timor-Leste iha tempu ne’ebá, Saudozu Nicolau Lobato hala’o inisiativa iha ai-laran, iha tinan 1976 hodi deside loron 03 Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste.

Ho nune’e, iha tinan 1977 hosi sorumutu Comité Centrál FRETELIN dekreta Rezolusaun ida ba loron 03 fulan Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba feto Timor-Leste no hahú hosi ai-laran, tinan-tinan komemora Loron Nasionál ba Feto.

Hafoin Timor-Leste Restaura Independénsia iha tinan 2002, iha Kongresu Nasionál Feto daruak, ne’ebé partisipa hosi organizasaun feto hotu-hotu iha Timor-Leste, feto sira ezije katak Timor-Leste tenke iha loron nasionál ba feto atu fó valór no rekoñesimentu ba feto sira, tanba sira mós fó kontribuisaun makaas ba luta ba Libertasaun Nasionál hosi tinan 1975 to’o 1999.

Ezijénsia ne’e sai hanesan plataforma hosi Kongresu Nasionál Feto daruak no hato’o ba Parlamentu Nasionál hodi foti-desizaun. Ikus mai, Parlamentu Nasionál aseita no estabelese Lei Númeru 10/2005, 10 agostu, ne’ebé deside loron 03 fulan-Novembru sai nu’udar Loron Nasionál ba Feto Timor-Leste.

Jornalista : Osória Marques

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!