iklan

HEADLINE, SEGURANSA

Ró patrulla rua ne’ebé oferese husi Austrália sei to’o iha maiu no jullu

Ró patrulla rua ne’ebé oferese husi Austrália sei to’o iha maiu no jullu

Ministru Defeza no Indústria Austrália, Hon Pat Conroy, kaer-liman ho nia homologo Donaciano Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’ iha Ministériu defeza, Fatuhada, Dili, hodi halo enkontru bilaterál, segunda (30 janeiru 2024). Imajen Tatoli/Antonio Daciparu

DILI, 30 janeiru 2024 (TATOLI) – Ró patrulla rua ne’ebé apoiu husi Governu australianu, ida sei to’o Timor-Leste iha fulan-maiu no seluk iha jullu, informa Ministru Defeza Indústria no Ministru Dezenvolvimentu Internasionál no Pasífiku Austrália, Pat Conroy.

“Ami konsidera katak ró rua ne’ebé sei oferese iha tempu badak ne’e ho intensaun atu apoia di’ak liután Komponente Navál nia serbisu atu bele halo kontrolu iha ninia tasi hodi prevene peska ilegál iha tasi Timór”, governante ne’e dehan iha Fatuhada, ohin.

Nia salienta katak apoiu ne’ebé mak Austrália atu fó ba Timor-Leste, liuhusi FALINTIL-Forsa Defeza Timor-Leste (F-FDTL) ne’e hametin kooperasaun entre militár rai rua nian.

Ministru Defeza no Indústria Austrália, Hon Pat Conroy, bainhira simu husi nia omólogu Donanciano ‘Pedro Klamar Fuik’ iha Ministériu Defeza hodi halo enkontru bilaterál, segunda (30 janeiru 2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

“Ró rua ne’e medernu tebes, espera katak membru mariñeiru sira ne’ebé maka sei utiiza ró ne’e kualifikadu, tanba sira iha ona formasaun adekuada ne’ebé konsiderada ona no bele hala’o serbisu iha ró rua ne’e iha tempu saida de’it, nune’e bele fó seguransa di’ak liután ba nasaun Timór ninia soberania sira iha tasi laran”, afirma.

Nune’e mós Ministru da Defeza Timor-Leste, Donanciano Costa Gomes ‘Pedro Klamar Fuik’ haktuir katak ró ne’e Austrália sei haruka mai iha tinan ida ne’e, tanba sira konsidera  Timor-Leste sei presiza tan apoiu materiál, nune’e bele fasilita serbisu Navál nian atu kontrola ninia rekursu sira iha tasi laran.

“Meiu rua ne’ebé sira sei fó ne’e kompleta ho pakote formasaun mariñeiru, nune’e ita-nian membru Navál sira bele iha koñesimentu adekuadu atu uza ró ne’e ho profisionál, tanba ró rua ne’e medernu tebes”,  hatete.

Pedro Klamar Fuik preokupa mós bainhira ró sira ne’e mai atu tau iha ne’ebé no parte Autoridade Marítima sei observa fatin sira atubele asegura hodi halo manutensaun no kuidadu ró sira ne’e. “Kuandu sasán sira ne’ebé ema fó mai ita maka ita la trata ho didi’ak, ema sei lakon konfiansa mai ita”, dehan.

Ministru Defeza sente previlejiadu tanba bele hetan vizita husi Ministru Defeza Indústria no Ministru Dezenvolvimentu Internasionál no Pasífiku Austrália, Pat Conroy, hodi diskute kona-ba kooperasaun entre rai rua ne’e.

Ministru Defeza no Indústria Austrália, Hon Pat Conroy, bainhira simu husi nia omólogu Donanciano ‘Pedro Klamar Fuik’ iha Ministériu Defeza hodi halo enkontru bilaterál, segunda (30 janeiru 2024). Imajen Tatoli/António Daciparu

Iha enkontru ne’e ezekutivu na’in-rua ne’e aborda asuntu importante tolu kona-ba kooperasaun militár iha ámbitu defeza ne’ebé nasaun rua ne’e hala’o ona durante tinan 10 ona, ko’alia sobre ró rua ne’ebé Australia sei apoiu mai Timor-Leste no diskute kona-ba oinsá bele iha entendimentu bainhira hasoru situasaun difísil ruma. “Karik Timor-Leste presiza forsa Austrália ninia prezensa bainhira hasoru ameasa ruma, sira bele fó tulun”, relata.

Rekorde katak ba kestaun refere Governu anteriór halo ona akordu ida ho Austrália, maibé iha mandatu Ezekutivu ida ne’e sei haree filafali, nune’e bele hetan fali validasaun husi autoridade Estadu atubele implementa tuir saida maka Timor-Leste hakarak.

Kooperasaun militár entre nasaun rua ne’e lori benefísiu boot ida ba F-FDTL, tanba metade husi membru ne’ebé ativu hela bele ko’alia lian inglés.

“Ida ne’e vantajen boot ida ba Forsa Defeza Timor-Leste, tanba iha futuru maka sira atu dezempeña funsaun ruma kuadru misaun pás Nasaun Unida nia sira iha ona valénsia ida tanba bele ona ko’alia inglés hodi halo interasaun ho forsa internasionál sira. ha instituisaun defeza nia laran, ita iha asesór hamutuk na’in-30 kedan mak fó hela apoiu ba ita-nia F-FDTL ne’ebé mak interazen ho kooperante rai seluk no sira kontribui maka’as tebes hodi profisionaliza ita-nian forsa”, dehan.

Ró rua ne’e konstrui husi empreza Austral iha ámbitu Programa Seguransa Marítima Pasífiku, Governu Austrália nian.  Valór totál pakote apoiu husi Austrália, inklui manutensaun ba ró rua durante tinan 30 kuaze millaun AUD$300.

Notísia relevante: Falur: Ró klase protetór ida sei lansa iha tempu badak, seluk sei konstrui

Jornalista: Tomé Amado

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!