iklan

EDUKASAUN

Kuarezma tempu grasa nian no fatin domin dahuluk nian

Kuarezma tempu grasa nian no fatin domin dahuluk nian

Papa Francisco. Imajen/Espesiál.

DILI, 14 favereiru 2024 (TATOLI)—Kuarezma mak tempu grasa nian iha ne’ebé rai fuik maran fila fali sai fatin domin dahuluk nian, tanba Maromak hanorin nia povu atu sira sai hosi moris atan nian no experimenta pasajen hosi mate ba moris.

“Éxodu hosi atan nian ba liberdade la’ós dalan ida abstratu. Rohan ida-ne’ebé sai konkreta mós ba ita ninia kuarezma, primeiru pasu mak hakarak haree ba realidade. Iha ha’u ninia viajen ba Lampedusa, ba globalizasaun hosi indiferensa ha’u hato’o lia mahusuk rua nebé dalaruma atuál hela: Ó iha nebé (Gn 3, 9) no Ó-nia maun iha nebé (Gn 4, 9). Dalan kuarezmál sei konkretu, se ita fila-fali ba rona perguntas hanesan ne’e, ita konfesa katak ohin loron ita sei hela iha domíniu hosi Faraó ida. Defaktu, embora ita-nia libertasaun hahú tiha ona Batizmu, permanese iha ita inexplikável nostalgia hosi eskravatura. Ne’e mak atrasaun ba seguransa hosi sasán sira-ne’ebé haree ona, iha detrimentu hosi Liberdade,” refere Mensajen hosi Santu Padre Francisco ba Kuarezma tinan 2024 nian ho tema “Hosi Rai Fuik Maran, Maromak Bali Ita Ba Liberdade”, ne’ebé Agência Tatoli asesu, kuarta ne’e.

Papa Francisco hateten, Maromak sei la kolen ho nia emar sira tanba ema hotu simu kuarezma hanesan tempu forte iha ne’ebé ninia liafuan dirije fila-fali ba ema hotu “Ha’u mak Na’i, ó nia Maromak, nebé hasai ó hosi rai Egipto, hosi uma atan nian” (Ex 20, 2).

“Ida-ne’e, hanesan tempu konversaun, tempu Liberdade nian. Jesus rasik, hanesan anualmente fó hanoin nafatin iha primeiru domingu kuarezma nian, Espíritu Santu mak lori Nia ba rai fuik maran atu ikus mai hetan tentasaun ba ninia Liberdade. Durante loron40, ita iha Nia, iha ita ninia matan rasik: hanesan Oan mane hola isin hanesan ema. Rai fuik maran mak espasu ne’ebé ita-nia liberdade bele amadurese iha desizaun pesoál ida hodi labele monu fila-fali iha moris atan nian. Iha kuarezma, ita hetan kritériu foun sira ho juízu no komunidade, ho ne’ebé avansaa hosi dalan ida-ne’ebé nunka perkorre,” Santu Padre hateten.

Nune’e, Papa dehan, dimensaun kontemplativa hosi moris ne’ebé kuarezma halo ema hasoru fali malu, sei book aan ho enerjia sira-ne’ebé foun. Tanba, iha prezensa hosi Maromak, halo ema sai maun-alin, inan-feton, no sente ema seluk ho intensidade foun: em vez hosi ameasa no hosi inimigu ne’ebé ema hasoru hanesan kompaneiru iha viajen.

“Ida-ne’e mak mehi Maromak Nian, rai prometidu ba ida ne’ebé soin, bainhira ita sai hosi moris atan nian,” nia dehan.

Forma sinodál hosi Igreja ne’ebé kuda iha tinan ida-ne’e, Papa Francisco sujere atu kuarezma sai mós tempu ba desizaun komunitária, hosi opsaun kontrakorrente kiik ka boot, di’ak tebes atu modifika moris loro-loron nian hosi ema no moris hosi koletividade tomak ida: ábitu iha kompra, kuidadu ho kriasaun, inkuzaun hosi sé mak labele haree ka sira-ne’ebé mak desprezadu.

“Ha’u konvida komunidade kristã tomak atu halo ida-ne’e: oferese ba sarani sira tomak momentu atu hanoin fila-fali estilu de vida; rezerva tempu ida atu verifika fila-fali ninia prezensa iha territóriu no kontributu saida mak sira oferese atu sai di’ak-liu. Iha ne’e, se hatudu ba peniténsia kristã hanesan ema-ne’ebé halo Jesus laran susa., Nune’e mak nia dehan mai ita: Bainhira imi hadera-aan, keta oin nakraik, hanesan ema laran makerek sira, ne’ebé halo sira oin ladi’ak atu ema haree katak sira hadera-aan (Mt 6, 16). Pelu kontráriu, ita haree ksolok iha oin, sente ona perfume hosi liberdade, haroman ho domin ida-ne’ebé halo foun sasán sira hotu, hahú kedas hosi sira-ne’ebé kiik no besik liu,” nia hateten.

Maibé. Papa Francico hateten, iha sasukat ne’ebé kuarezma ida-ne’e nu’udar konversaun, umanidade hatuur sala fatin sei sente sensasaun iha kriatividade: hetan roman esperansa foun.

“Ha’u hakarak dehan ba imi, hanesan ba foinsa’e sira-ne’ebé ha’u hasoru ona iha Lisboa iha verão liu ba: Buka no foti risku, loos, haree no foti risku. Iha momentu istóriku ida-ne’e, dezafiu mesak boboot, gemidos ne’ebé hakanek: ita moris daudaun iha Terseira guerra mundiál ne’ebé nakfera dadaun,” Papa dehan.

Maibé. Tuir nia, hakuak risku ne’e hodi hanoin katak ema la hela iha agonia ida, maibe iha partu ida; la’ós iha rohan, maibé iha inísiu hosi espetákulu boot, no ida-ne’e presiza korajen atu hanoin hanesan korajen ba konversaun, hosi la’o sai hosi moris atan nian.

“Fé no karidade guia hosi liman esperansa labarik feto ida. Hanorin nia la’o no iha biban hanesan, nia la’o ba oin. Ha’u haraik benção ba imi hotu no iha imi ninia dalan kuarezmál,” Papa Francisco tatoli.

TATOLI

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!