DILI, 27 fevereiru 2024 (TATOLI)–Ministériu Edukasaun (ME) prevee orsamentu ba Ensinu Rekorente hamutuk rihun $409.3 ($409.299,42) hodi hala’o atividade no prorgrama ekivalénsia nian iha teritóriu tomak.
“Orsamentu ba ensinu nasionál rekorente kada tinan iha mudansa. Ba tinan 2023 ne’e prevee rihun $450 tanba ida-ne’e depende ba alokasaun Governu nian mai Ministériu Edukasaun (ME),” Diretór Nasionál Ensinu Rekorente, Alfredo de Araújo, hateten ba Agência Tatoli iha nia kna’ar fatin, Vila Verde, tersa ne’e.
Responsavel ne’e hateten, orsamentu ne’e hodi halo atividade no programa ekivalénsia nian iha Sentru Komunitária Aprendizajen (SKA) 15 iha teritóriu tomak.
Programa ekivalénsia ne’e, nia natureza implementasaun hanesan faze ida ba estudante primeiru ano to’o kuartu ano, no ida-ne’e ba ensinu tinan rua nian. Agora faze tolu ne’e ba segundu siklu ba kintu no sestu ano, no ida-ne’e ba ensinu ba tinan ida.
Nune’e, Diretór Ensinu Rekorrente hateten programa ne’e fó vantajen ba joven ne’ebé iha sirkunstánsia balun ne’ebé labele kompleta sira-nia ensinu iha terseiru siklu.
“Akumula sentru ne’ebé estudante ekivalénsia aprende no literativa hanesan baibain tanba sira mós iha kargu oráriu no iha mós lista profesór. No, tuir lei ensinu báziku terseiru siklu tenke kompleta hafoin diploma hodi kontinua ba ensinu Sekundáriu,” nia dehan.
Programa rekorente ne’e motiva no iha duni vantajen ba estudante ka joven ne’ebé drop out (DO) ne’e tanba to’o agora ema de’it hamutuk 1.509 no seidauk sura ho tinan ne’e.
“Ita-nia estudante ne’e mesak idade 17 no iha balun ne’ebé mak idade boot maibé ne’e ema servisu ona hanesan seguransa sivíl, ka funsionáriu ne’ebé presiza kompleta nia diploma terseiru siklu nian,” nia hateten.
Diretór ne’e hateten, Sentru Komunitária Aprendizajen (SKA) iha Timor-Leste hamutuk 15 no iha munisípiu 10 ne’ebé kompleta ona primeiru, segundu no terseiru siklu mak Aileu ho nia profesór na’in-haat (4), Baucau na’in-neen (6), Bobonaro na’in-lima (5), Lautém na’in-rua (2), Ermera iha haat (4), Manufahi haat (4) no RAEOA iha na’in-10.
Sentru Komunitária Aprendizajen (SKA) ne’ebé Ministériu Edukasaun (ME) seidauk estabelese mak iha munisípiu Ainaro, Viqueque, Liquiça inklui Ataúro tanba foin mak implementa faze ida-rua-tolu.
Ba Programa Nasionál Ekivalénsia iha Ensinu Báziku nian mak durante ne’e Dirasaun Nasionál responsabiliza hodi kontrata profesór hamutuk 53, Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) iha na’in-10 no ba profesór munisípiu 12 hamutuk 43. Hosi númeru ne’e, ema na’in-20 ba ensinu primeiru no segundu siklu ekivalénsia no profesór 33 ba terseiru siklu.
“Profesór ne’ebé hanorin ne’e mesak lisensiadu edukasaun nian, no tuir kritériu lei baze edukasaun profesór tenke mínimu baixarelatu no sira-ne’e hotu mesak permanente. Tanba manuál ensinu iha ekivalénsia ne’e la hanesan eskola regular baibain sira,” nia hateten.
Entretantu, konstrusaun ba SKA foun no reabilitasaun durante ekivalénsia eziste ne’e parseiru Banku Mundiál no Governu KOREA mak apoia.
Governu KOREA apoiu liuhosi Komisaun Nasionál UNESCO ba Timor-Leste ho montante miliaun $1 ba konstrusaun foun inklui reabilitasaun SKA iha munisípiu sira, durante tinan lima hahú hosi 2020-2024.
“Governu KOREA apoia millaun $1 ba Komisaun Nasionál UNESCO iha Timor-Leste hodi estabelese SKA no nia ezekusaun kada tinan ezekuta de’it rihun $200. Ba tinan ida-ne’e, ikus hodi ezekuta $200 ba konstrusaun balun iha Timor-Leste. Tanba sira-nia tarjetu SKA 15 maibé falta rua mak sei finaliza iha tinan ne’e no kompleta ba SKA 15,” nia dehan.
Iha munisípiu Ainaro seidauk hotu no Bobonaro mak konstrusaun ramata ona, Covalima hotu ona no Dili iha Metinaro no Manleu, no Ermera Hatulia, Lautém seidauk hotu.
Ika munisípiu Liquiça ramata no inaugura ona, Manufahi no Viqueque konstrusaun seidauk finaliza no Oé-Cusse iha rua (2).
Parseiru Banku Mundiál apoia halo konstrusaun SKA iha Aileu, Baucau Kreativu harii uma no KNTLU mak estabelese de’it uma, Covalima Morin Suai harii uma no KNTLU mak estabelese de’it uma.
Iha Dili Crsito Rei Creativo no Moravidamarcal, Ermera Atassabe Anan ho Lautém Ilomar Badinas, Manufahi Knuuk ba Moris ho Viqueque ne’e harii uma maibé KNTLU mak estabelese de’it, no RAEOA iha Enonaec Maumeta Pante Makasar nian.
Agora, parseiru KNTLU nia apoiu ba munisípiu Ainaro, Bobonaro Atuaben, Ermera Hatolia no Dili Metinaro nian, Liquiça Maumeta no RAEOA Palaban.
Nia hateten, to’o tinan 2023 ne’e totále studante hamutuk 1.509 no hosi totál ne’e kompostu hosi estudante tinan 2020 hamutuk 351, tinan 2021 iha 449, tinan 2022 hamutuk 372, tinan 2023 iha 337, na’in-ne’en mak la passa no tinan ne’e seidauk iha dadus tanba foin mak akumula no fim de fevereiru mak bele hatene estudante hira mak asesu ba ekivalénsia ba tinan ne’e.
Jornalista : Osória Marques
Editór : Cancio Ximenes




