DILI, 05 marsu 2024 (TATOLI)–Populasaun iha kapitál Dili prodús lixu plástiku mak barak liu kada loron no Autoridade Munisípiu Dili (AMD) rejista hela loja 50-resin mak soe lixu iha diretamente iha lixeira Tibar-Liquiça.
Notísia Relevante: Reprezentante povu iha esperansa PAM Dili rezolve problema lixu
Diretór Servisu Munisipal Àgua, Saneamentu no Ambiente iha Autoridade Munisípiu Díli (AMD), Domingos Godinho, hateten loja sira-ne’e rejistu ona iha AMD no hetan ona sirkulár hosi Sekretária Estadu Asuntu Toponomia Organizasaun Urbana (SEATOU) no AMD kona-ba soe lixu iha lixeiru no loja sira tenke ba soe diretamente iha Tibar.

lixu iha baleta area rotunda Nicolao Lobato komoro dili, 4 marsu 2024.Foto Tatoli/Antonio Daciparu.
Daudaun ne’e, AMD kontinua halo sensibilizasaun kona-ba sirkulár hosi Sekretária Estadu Asuntu Toponomia Organizasaun Urbana (SEATOU) ba loja-na’in sira iha Dili.
“Se sira la rona no finje la rona ne’e sira-nia problema, maibé ami-nia lista prezensa ne’ebé ami ba avizu no rejistu hela,” Diretór Domingos Godinho hateten ba Agência Tatoli iha Matadoru, kuarta ne’e.
Diretór ne’e reforsa, AMD hala’o hela sensibilizasaun ba loja sira hosi fevereiru to’o iha abril, fulan tolu ne’e hotu halo sensibilizasaun ba loja sira komunidade mak kontinua soe lixu la tuir oras, sei aplika multa ba sira.
“Sira lakohi kumpre orden ne’ebé autoridade fó sai, sira sei selu koima inklui komunidade soe lixu latuir oras. Ami halo sensibilizasaun durante fulan tolu, hahú hosi Kuluhun no agora la’o hela ba Fatuhada,” nia hateten.
Tuir sirkulasaun hosi AMD no SEATOU prevee koima mínimu $5 to’o $1000 ba loja no komunidade ne’ebé soe lixu latuir oras.
Loja Xineza balun seidauk hatene kona-ba regra soe lixu iha Tibar
Entretantu, traballador ida servisu iha loja Xineza iha Comoro, Ania Belo, hateten sira seidauk hetene kona-ba regra soe lixu iha lixeira liuliu ba loja boot sira iha ne’ebé faan sasán importadu.
“Ami kontinua soe lixu iha lixeiru besik ami iha sorin. Ami ema la mai iha ne’e. Autoridade sira tenke tama loja sira fó avizu dehan ba soe iha Tibar,” nia hateten ba Agência Tatoli iha Comoro, segunda (04 marsu 2023) ne’e.
Notísia Relevante: Durante ne’e, AMD kontratu Empreza lima hodi rekolla lixu iha Dili
Traballador ne’e hateten, nia rona ona informasaun ne’e kona-ba soe lixu diretamente hosi loja na’in iha Tibar no fó hatetene ona ba patraun maibé patraun la fiar.
“Sira mak tenke ko’alia duni ba patraun. Ita rasik ko’alia ba patraun nia lafiar ita-ne’e,” nia dehan.
Lixu ne’ebé sira prodús ne’e barak depende ba iha sasán importasaun ne’ebé patraun sira importa dalaruma barak no dalaruma uitoan de’it.
Iha fatin seluk, traballadór loja Xinaeza, Amaro Martins, hateten sira soe lixu iha lixeiru besik sira iha kalan boot.
“Ami ba soe kalan iha sorin, hanesan dos sira-ne’e,” nia hateten.
Traballadór loja Moris Diak Minimart, Noronha, hateten sira-nia parte hatene ona informasaun kona-ba soe lixu iha Tibar, tanba ne’e mak aluga ema-nia kamionetaa ba soe sira-nia lixu iha Tibar.
“Ami soe direta iha Tibar, ami aluga karreta. Maibé kuandu sira karreta ami aluga liu loron tolu la mai, ami ba soe diretamente ho ami nia karreta,” nia hateten.
AMD kontrata empreza China Harbour-Pioner halo jestaun ba lixu

Aleinde ne’e, nia dehan, hateten AMD kontrata empreza China Harbour no empreza lokál Pioner hodi halo jestaun ba lixu ba hateru kontroladu Tibar.
Nia esplika, kamioneta tula lixu AMD nian iha rua ne’ebé sei tula aitahan sira lori ba Tibar
“Ita iha ona kontratu ida iha tinan ida-ne’e ho empreza China Harbour ho Pioner. Sira mak sei hafahe lixu plastiku sira-ne’e,” nia dehan.
Nia hateten, lixu organiku sira-ne’e empreza rua sei transforma ba iha adubu, tuir programa kompaña nian.
Populasaun prodús lixu plástiku barak-liu
Moradora, Bernardete Cabral, hateten lixu barak ne’e prodús hosi populasaun iha kapital maiória hosi restu produtu uzadu ka kompra hosi lixu mak hanesan plástiku sira hanesan Aqua no saku plastiku, kaixote no lixu oraganiku sira.
“Ami ba sosa sasán ba fulan ida, entaun prodús lixu plástiku sira hosi loja. Ami hamutuk ema na’in-hitu (7) iha uma. Lixu ami prodús ne’e kuaze plástiku, tanba ami halo kmpras iha loja,” nia hateten ba Agência Tatoli, iha Beto-Comoro, segunda (04 marsu 2024) ne’e.
Nia dehan, kuantidade lixu plástiku depende ba kpmras ne’ebé halo durante semana ka fulan, no ixu organika sira-ne’e uitoan de’it hanesan ai-tahan sira hosi ai-hun iha uma no modo tahan balun.
“Ami la halo jestaun lixu. Ami soe hamutuk de’it plástiku ho lixu organiku tau iha lixeiru,” nia dehan.
Iha fatin seluk, traballadór Tome Expostu, hateten sira raut lixu hosi ho kamionete iha área Bebora nian to’o iha área Faról nian ne’e sira raut lixu durante dadeersan loron ida kamioneta isin tolu.
Nia dehan, lixu sira-ne’ebé sira raut loro-loron mak hanesan saku plástiku, aqua, kaixa no lixu organiku uitoan.
“Ami raut lixu hosi Bebora to’o iha Palapasu nian loro-loron. Dos ladún barak, iha ne’e mak aqua, plastiku no ai-tahan ne’e barak loos,” nia dehan ba Tatoli iha Faról, segunda (04 marsu 2024) ne’e.
Notísia Relevante: Hadomi Timor-Leste labele so’e lixu arbiru
Jornalista : Jesuína Xavier
Editór : Cancio Ximenes