VIQUEQUE, 10 marsu 2024 (TATOLI)—Diretór Ezekutivu Community Bassed Rehabilitations Network Timor-Leste (CBRNTL), Norberta Soares, enkoraja feto munisipiu Viqueque hakbiit aan envolve iha vida ekonómia hodi halo negósiu kiik hanesan loke kioske atu labele dependénsia ba família.
Tanba, nia dehan, feto mak halo jestaun di’ak-liu kompara ho mane tanba feto hatene oinsá jere iha família nomós iha sosiadade, maske feto sei hasoru dezafiu iha sosiadade liga liu ba sistema kultura patriarkál hodi fó poder ba iha mane, shodi haluha feto-nia abilidade nomós kapasidade.
“Ha’u dehan ita feto ne’e iha matenek. Tanba ne’e, ha’u nafatin enkoraja ba ha’u-nia feto maluk sira hodi halibur malu envolve iha empoderamentu ekonómia, atu nune’e labele dependénsia liu ba iha família uma laran,” Norberta Soares hateten ba Agência Tatoli iha postu Viqueque Vila, domingu ne’e.
Objetivu hosi empoderamentu ekonómia ne’e atu feto ho defisiénsia no feto la’ós defisiénsia sira bele sai indenpendente liuhosi rendimentu rasik no sira bele foti desizaun ba sira-nia aan, atu nune’e bele redús diskriminasaun no violasaun iha família no iha sosiadade, tanba bainhira feto iha rendimentu rasik fiár katak sira sei la dependente ba ema seluk.
Durante ne’e, nia dehan, ema haree liu ba feto nia figura tanba ne’e labele fó oportunidade ba feto sira hodi hamosu prespetiva oioin ba feto sira katak feto laiha kibiik no kapasidade, maibé sira ha;uha katak feto iha kapasidade, feto bele halo mudansa, feto bele maneja di’ak bainhira feto hetan oportunidade lidera instituisaun ruma.
Nia dehan, balansu jéneru entre feto no mane iha Timor-Leste hatudu ona progresu katak feto sei halo buat ruma tanba realidade feto ida mak asume ona kna’ar nu’udar Prezidente Parlamentu Nasionál nomós feto balun sai Prezidente Autoridade Munisípiu no lidera organizasaun naun Govermentál sira.
“Ha’u-mós feto ho defisiénsia ida maibé organizasaun CBRNTL fó fiar ba ha’u hahú hosi tinan 2019 to’o agora lidera organizasaun ne’e. Ha’u atu dehan katak fahe kbiit la hanesan tanba ita-nia kultura rasik fó kbiit liu ba mane duké ba feto,” nia dehan.
Ho situasaun sira hanesan ne’e, nia hateten, bele fanu sosiadade ida-ne’e liuliu ba mane sira katak servisu doméstika oioin ne’ebé loro-loron hala’o ne’e la’ós feto nian serbisu mesak de’it, maibé ba ema hotu-hotu nia serbisu inklui mós mane sira tanba atu responde ba ema hotu nia nesesidade.
Responsabilidade
Nia hateten, bainhira feto ida hetan komfiansa ruma atu lidera instuisaun ka oragaun inportamente ruma ne’e, la’ós privileiju maibé sai hanesan responsabilidade boot ba instituisaun, dalaruma ema ho sentimentu kontente ba knar ne’e maibé ba nia oportunidade responsabiliza hodi lori organizasaun la’o ba oin.
“Kna’ar ne’ebé ha’u asume hanesan diretora ba CBRNTL iha tinan neen ne’e, atu hatudu kona-ba koñesimentu saida mak ha’u iha. Hosi kna’ar ida-ne’e mak ha’u bele halo buat ruma ba ema ho defisiénsia sira, liuhosi misaun no vizaun organizasaun nian. Durante iha ha’u-nia mandatu konsege lori organizasaun CBRNTL to’o iha nivel komunidade hodi fó asisténsia no kapasitasaun ba feto ho defisiénsia sira hodi bele hamriik iha sira-nia ain leten,” nia dehan.
Ho asistensia ne’ebé CBRNTL fó ba ema ho defisiénsia sira mak oinsá ema ho defisiénsia sira asesu edukasaun, saúde, justisa, empoderamentu no hadi’a moris.
CBRNTL konsege empodera feto ho defisiénsia sira halo atividade oioin hanesan negósiu kiik atu sira labele dependénsia mós ba sira-nia família ka ema seluk.
Daudaun ne’e, CBRNTL estabelse grupu hamutuk 24 ne’ebé envolve feto ho defisiénsia no feto lahó difisiénsia sira iha Baucau, Dili, Ermera, Covalima, Viqueque no RAEOA, hodi oferese kapasitasaun negósiu no apoia fundu kiik $500 ba grupu sira, atu halo atividade rai osan no empresta osan, ortikultura, pekuária, peska no grupu ida mak halo produsaun ai-kulat.
“Ho servisu ne’ebé ita-nia maluk feto sira halo iha grupu hirak ne’e, ami haree fó duni benifisiu ba feto sira hodi sustenta sira-nia nesesidade uma laran,” nia dehan.
Aleinde ne’e, CBRNTL kontribui kria polítika ba ema ho difisiénsia sira no daudaun ne’e CBRNTL iha planu asaun nasionál ema ho defisiénsia ba tinan 10 ne’ebé mak servisu hamutuk ho liña ministeriál sira, atu envolve sira-nia planu no programa ba iha planu asaun ba ema ho difisiénsia nian.
“Planu Asaun ema ho defisiénsia agora ami halo hela advokasia ho ministériu sira hodi implementa ba planu asaun sira-ne’e ho di’ak. Tanba, Timor Leste ratifika ona konvensaun diretu ema ho difisiénsia sira-nian, nune’e ami tenke servisu makaas halo advokasia hodi aselera prosesu atu Governu tau implementasaun bele to’o iha ema ho defisiénsia sira iha área rural,” nia sujere.
Ho nune’e, tuir nia, planu prioridade sira-ne’ebé presiza ba área rurál mak liuliu ba dezigualidade jeneru, inkluzaun sosiál ne’ebé hasoru ema ho defisiénsia sira.
“Ha’u espera katak programa sira-ne’ebé Governu tau ba prioridade mak empoderamentu ba feto ho difisiénsia, atu nune’e sira bele aplika sira-nia koñesimentu hodi hetan oportunidade responde ba sira-nia aan,” nia hateten.
Enkuantu, bazea ba Lei-inan Timor-Leste nian prevee katak mane ho feto sira tenke hetan tratamentu ne’ebé hanesan iha área hotu-hotu, hodi garante igualdade iha direitu no obrigasaun sira-ne’ebé fó ba sira, iha planu ekonómiku, sosiál, kulturál, familiár no polítiku.
Iha tinan 2002, Timor-Leste ratifika ona Konvensaun kona-ba Eliminasaun Forma Diskriminasaun nian hotu-hotu hasoru feto sira (CEDAW-sigla inglés).
Timor-Leste aprova ona mós Lei kontra Violénsia Doméstika iha tinan 2010 no Planu Asaun Nasionál ida kona-ba Violénsia bazea ba Jéneru ne’ebé adota ona iha tinan 2012.
Iha fulan-abríl liubá, Konsellu Ministru aprova ona Planu Asaun Nasionál tinan 2016-2020 ba Feto sira, Pás no Seguransa, tuir Rezolusaun 1325 Konsellu Seguransa Nasaun Unida nian.
Timor-Leste sai nu’udar nasaun datoluk husi Sudeste Aziátiku ne’ebé lansa planu ida-ne’ebé abranje pilár haat hosi rezolusaun ne’e: partisipasaun, prevensaun, protesaun no konsolidasaun ba feto sira.
Jornalista : Vitorino Lopes da Costa
Editór : Cancio Ximenes




