iklan

POLÍTIKA

Bankada Governu apresia serbisu SEATOU, opozisaun husu kria kondisaun

Bankada Governu apresia serbisu SEATOU, opozisaun husu kria kondisaun

Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites Dias, akompaña husi PNTL, F-FDTL no intitusaun relevante sira sobu sai uma no barraka ne’ebé okupa espasu públiku iha Bidau Senggol, tersa (15/04/2024). Imajen Tatoli/António Daciparu.

DILI, 22 abríl 2024 (TATOLI)—Deputada husi bankada CNRT iha Parlamentu Nasionál (PN), Cedelízia Faria dos Santos, apresia serbisu husi Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia Organizasaun Urbana (SEATOU) ne’ebé sobu komunidade nia uma ne’ebé okupa espasu públiku no fatin negósiu hodi bele hadi’ a imajen kapitál Dili.

 Notísia Relevante: Eviksaun iha Dili la’ós tanba planu vizita Papa Francisco

“Hakarak hato’o parabéns ba SEATOU ba it- boot nia liderasa ne’ebé ho brani, firmeza, laran moos hodi hadi’a ita-nia nasaun. Parabéns mós ba ekipa konjunta tomak komesa husi Polísia Militár, PNTL, prezidente autoridade munisípiu Dili, liña ministeriál no parte seluk ne’ebé koopera di’ak tebes ho Governu hodi halo prosesu ne’e la’o di’ak, nune’e kontinua serbisu ho didi’ak no konta nafatin apoiu husi ami,” nia hato’o liuhusi reuniaun plenária iha uma-fukun Parlamentu, segunda ne’e.

Programa Governu da-sia ne’ebé hala’o husi SEATOU ne’e ho naran ordenamentu territóriu ne’ebé aprova iha PN ho unanimidade no promulga husi Prezidente Repúblika, signifika serbisu sira-ne’e programadu no planeadu ona, la’ós tanba okaziaun ruma no mós tuir baze legál ne’ebé sai mós ba implementasaun programa ordenamentu territóriu mak lei númeru 6/2017, lei baze ordenamentu territoriál.

Iha Dili ne´e hasoru problema barak komesa husi inundasaun, tanba impaktu husi harii uma iha valeta leten hodi taka bee-dalan halo bee suli la tuir nia dalan. Maiória okupa espasu públiku hodi fó ameasa ba movimentu públiku no okupante nia vida, satán balun hela besik liu mota hanesan Bidau Senggol.

“Ha’u mós preokupa espasu públiku, hanesan iha semitéiru Santana ne’eba ita-nia komunidade sira uza hotu moru rate nian hodi konstrui uma, hodi halo fatin estasionamentu karreta mós laiha. Ezemplu seluk mak, planu konstrusaun estrada iha Aitarak-Laran ne’ebé Governu planeadu ona no kompañia manán-na’in implementa ona parte balun, maibé labele finaliza durante tinan ualu (8) nia laran, tanba de’it komunidade okupa hela espasu sira-ne’e,” nia dehan.

Haree ba atuasaun Governu la’ós tur-tur Governu ba hasai de’it, maibé Governu fó ona notifikasaun eskrita ba komunidade dezde fulan-setembru 2023 atu husik fatin maibé lakohi kumpre.

Governu iha autoridade tenke foti duni asaun no ema hotu akompaña Governu mós fó ona indiminizasaun ba sira-ne’ebé afetadu no se sira-ne’ebé sei iha prosesu fiar sei finaliza.

“La’ós ne’e de’it. Ha’u mós akompaña administradór munisípiu Dili apoiu fó transporte komunidade nia sasán ba munisípiu. Ha’u mós haree direta iha terrenu iha Bidau Senggol Governu tau ona kuadru kona-ba dezeñu foun ne’ebé Governu prepara ona atu konstrui fali planu foun iha tempu badak, ne’e hatudu buat hotu planeadu ona,” Deputada bankada Governu ne’e  akresenta.

Tanba ne’e, tempu ona tau fali imajen kapitál Dili hanesan kapitál nasaun Timor-Leste nian.

Nia husu Governu atu halo baze dadus ho loloos hodi kontrola okupante sira-ne’ebé simu ona indimnizasaun labele ba okupa fali espasu públiku iha fatin seluk hodi kontinua simu indimnizasaun husi Governnu.

Deputadu CNRT, Maria Gorumali Barreto, hateten eviksaun ne’ebé agora akontese iha Dili laran, ne’e realidade tenke ho fuan no aten-brani hodi halo oinsá bele hadi’a kondisaun situasaun iha Dili, tanba haree ba situasaun ne’ebé akontese inundasaun boot iha 04 Abríl 2021, hanoin ne’e kauza tanba konstrui uma arbiru iha valeta leten, trotoar leten no problema seira seluk tan.

“Ne’ebé, ha’u apoiu tebes SEATOU, tempu to’o ona atu bele halo mudansa ba iha sidade laran. Ita la’ós dehan ho vizita Amu Papa nian mak halo, maibé tanba iha situasaun ida-ne’ebé mak ita haree ho mudansa ne’ebé iha udan iha tinan ne’e inundasaun menus iha Dili laran, tanba ne’e apoiu tebes serbisu SEATOU nian,” nia hateten.

Deputada PD, Maria Teresa Gusmão, fó ninia pontu devista asuntu eviksaun iha Dili laran, nune’e nia hakarak haree husi pozisaun Governu, igreja no situasaun sosiedade nian.

“Pozisaun Governu, ha’u presia IX Governu maske razaun vizita Papa ou la’e mak halo ordenamentu kapitál, ne’e hatudu uma-na’in iha respeitu onra responsabilidade, orgullu, domin, saudade no étika, ida ne’e mós kultura Timor nian baibain simu bainaka. Konsidera Papa la’ós de’it igreja katólika mundiál, maibé Papa mós líder nasaun Vatikánu, líder famozu mundiál no preparasaun hotu ne’ebé Governu halo hatudu soberania no dignidade Timor-Leste nu’udar nasaun ida mundu,” nia dehan.

Dalabarak mudansa akonteste, nia dehan, tanba iha dezáfiu ka problema ruma mak obriga hodi book aan no ideia klaru katak mudansa hotu-hotu iha nia konsekuénsia aat no di’ak tenke prontu atu hasoru, se la hahú agora bainhira tan mak hahú.

Nune’e, husi eviksaun ne’ebé ho razaun Papa mai ou la’e, la’ós tanba Papa mai, importante Governu da-sia hahú ona halo revolusaun kiik ida iha dezenvolvimentu maske afeta no sofre umanizmu ema-nian maibé desizaun tenke foti hodi hateke ba oin.

Opozisaun husu kria kondisaun

Deputadu opozisaun FRETILIN, José da Crus, hateten la kontra dezenvolvimentu sidade Dili nian, la kontra mós eviksaun ka realokasaun ba populasaun bele halo maibé tenke Governu tenke prepara uluk kondisaun.

“Tenke prepara uluk kondisaun ba sidadaun sira-ne’e, sira muda ba fatin ne’ebé foun, pelumenos mantein sira-nia moris hanesan ho sira nia situasaun antes ne’e ka di’ak liu-tán. La’ós duni sai de’it ema ho forma ditadura no dezumanu hanesan agora halo dadaun ne’e,” nia dehan.

Deputada FRETILIN, Cristina Yuri Ribeiro, hateten la’ós atu halo intervensaun ba programa Governu da-sia nian kona-ba dezenvolvimentu urbana no ordenamentu territoriál, maibé hanoin Governu presiza hatuur uluk kondisaun ka alternativa ruma atu bele garante katak povu nafatin hetan tratamentu ida dignu haktuir konstituisaun rasik hatuur kona-ba prinsípiu ba direitu, liberdade no garantia pesoál.

“Durante semana ida-ne’e nia laran ita asiste timoroan, liuliu inan no labarik sira mak terus tebes ba desizaun sira-ne’ebé Governu foti. Ami hakarak hatene sá koordenasaun maka SEATOU halo ona atu kria no garante kondisaun nesesáriu hodi bele responde ba situasaun sira hanesan daudaun ne’e hodi garante ema-nia direitu no dignidade umana,” nia dehan.

Deputada PLP, Maria Angelina Sarmento, hato’o hotu-hotu apoiu ordenamentu sidade Dili no presiza hadi’a sidade Dili ba ema sira-ne’ebé okupa fatin públiku organiza didi’ak, maibé sujere atuasaun ne’ebé SEATOU halo presiza halo koordenasaun di’ak liután entre liña ministeriál.

Vise Ministru ba asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, responde katak intervensaun ne’ebé Governu da-sia halo liuhusi SEATOU halo ne’e koordenasaun ho liña ministériu sira, inklui envolvimentu seguransa ho militár nian no koordenasaun sira-ne’e tuir regra ne’ebé iha no iha entidade Provedória Diretu Umanu (PDHJ, siglá portugés) atu bele fiskaliza medida sira ne’ebé hala’o.

Pozisaun Governu kontinua atu halo ordenamentu, regra lao no la’ós de’it iha Dili maibé ba territóriu.

Efeitu husi intervensaun sira-ne’e, Ministériu Obra Públika (MOP), Ministériu Solidariedade Sosiál (MSSI), akompaña no iha lejislasaun lubun ida iha setór seguransa sosiál ne’ebé Governu prodús atu asegura vunerável sira ba situasaun sira ne’ebé de’it, inklui eviksaun sira ne’ebé halo ne’ebé impaktu ba família, pesoál to’o grupu balun hodi fó atendimentu dignu.

Notísia Relevante: PR Horta triste SEATOU halo eviksaun la kria kondisaun

Jornalista : Nelson de Sousa

Editór         : Cancio Ximenes   

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!