DILI,29 maiu 2024 (TATOLI) – Organizasaun naun Govermental Timor-Leste (FONGTIL) ho Komisaun Nasionál Organizasaun Timor-Leste (NOC, sigla inglés) reune hodi diskute preparativu ba realizasaun iha setembru kona-ba ASEAN Civil Society Conference-ASEAN People Forum ACSC/APF, iha Timor-Leste.
“Objetivu enkontru Regional Sterring Committe ida-ne’e, oinsá atu foti desizaun kona-ba ASEAN Civil Society Conference ne’ebé tuir planu sei hala’o iha final setembru 2024, iha ita-nia rain”, Koordenadora ba Komisaun Organizadora Chair NOC, Elizabeth Lino de Araujo, informa ba jornalista sira iha salaun HAK Farol, ohin.
Iha enkontru ne’e, diskute kona-ba tema jerál, logo, isu temátiku sira ne’ebé mak presiza atu lori ba konferénsia iha setembru.
“Iha diskusaun ne’e atu dehan katak ita-nia maluk sira ne’ebé ita bolu Sterring Committee metting ne’e hosi nasaun Laos, Vietnam, Indonézia, Malázia, Mianmar, ida-ne’e partisipa fizikamente ohin iha ne’e durante loron tolu, maibé nasaun tolu mak partisipa liu hosi via online hanesan Filipina, Bruney no Singapura, signifika Sterring Committe ne’e nasaun sira iha rejiaun ASEAN, hanesan ami sosiedade sivil hamutuk hodi foti desizaun atu bele hala’o konferénsia iha setembru”, nia esplika.
Iha fatin hanesan, Diretora Nasionál Adjunta Programasaun Subvensaun Públika iha Gabinete Apoiu Sosiedade Sivil, Suzety Herlayla Perreira Soares, dehan ACSC/APF ka ASEAN Civil Society Conference-ASEAN People Forum ne’e hanesan forúm sosiedade sivil iha nivel ne’ebé hala’o kada tinan iha nasaun membru ASEAN nian, hodi hari’i solidariedade entre sosiedade sivil membru ASEAN sira hodi halo asaun hamutuk ba influénsia polítika sira.
“ACSC/APF hanesan plataforma sosiedade sivil iha nivel rejionál nian hodi halibur malu hodi diskute hamutuk asuntu oioin hodi aprezenta no halo advokasia hamutuk ba estadu membru ASEAN iha enkontru nivel altu ne’ebé hala’o kada tinan”, Suzety Herlayla haktuir.
Iha planu no polítika Governu Konstituisionál nian, rekoñese instituisionál forum sosiedade sivil no konsidera sosiedade sivil hanesan parseiru importante ida iha dezenvolvimentu nasionál no prosesu konstrusaun Estadu.
“Ho nune’e, GASC reprezenta estadu Timor-Leste fó importánsia ba eventu importante sosiedade sivil hanesan forúm sosiedade sivil CPLP no mós forúm sosiedade sivil ASEAN nian ka APF liga ho polítika estadu nian iha nivel rejionál. Maske Estadu Timor-Leste seidauk sai membru ba ASEAN, maibé esforsu halo hela hodi tama ba ASEAN”, nia afirma.
GASC fó korajen ba sosiedade sivil iha ASEAN hodi utiliza didiak enkontru Regional Streering Committe ida-ne’e, hanesan biban ida hodi halo preparasaun ba eventu boot Forum Sosiedade Civil ASEAN ka APF Tinan 2024 ne’eb’e sei hala’o iha fulan setembru.
Jornalista : Felicidade Ximenes
Editór : Zezito Silva




