DILI, 02 junu 2024 (TATOLI)– Prezidente Ukránia, Volodymyr Zelenskyy, husu Timor-Leste (TL) partisipa konferénsia solidariedade internasionál iha fulan-juñu, ne’ebé tuir planu realiza iha Zenebra.
Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, fó-sai asuntu ne’e hafoin partisipa iha forum internasionál ho Prezidente Filipina, Prezidente Ukránia, Prezidente Singapura no Primeiru Ministru foun Singapura inklui membru Governu sira iha rai ne’ebá nian.
“Ha’u hasoru ikus, tuku 10 ho balun, ho Prezidente Volodymyr Zelenskyy, ne’ebé konvida Timor-Leste atu partisipa konferénsia solidariedade, iha fulan-juñu, 15 to’o 16 iha Zenebra. Nune’e ha’u kombina ona ho Maun Boot Xanana Gusmão mak ba. Sira husu Timor-Leste nia apoiu, nia solidariedade, bainhira iha invazaun Rúsia kontesta no Timor-Leste kondena no Timor-Leste mós fó apoiu umanitáriu. Maibé sira husu Timor-Leste mós apoiu sira, no partisipa iha konferénsia ne’e, hodi hatudu ba komunidade internasionál problemasaun ba invazaun violénsia ba direitu internasionál,” Xefe Estadu informa liuhosi konferénsia imprensa, iha Aeroportu Nicolau Lobato, Dili, domingu ne’e.
Xefe Estadu hatutan, Timor-Leste sempre preparadu, no governo tempu badak sei komunika liuhusi karta.
Koopersaun entre Ukránia, Xefe Estadu hateten Prezidente Ukraina Volodymyr Zelenskyy, hakarak duni haree oinsá halo koopersaun bilaterál, tanba iha parte balun Ukránia dezenvolvidu tebes. Porezemplu, agrikultura, kuandu funu Ukránia hahú krize boot iha mundu tanba sira mak kria indústria teknolójia ne’ebé ligasaun ho medisina ne’ebé avansadu.
“Maibé ha’u hatete ba Prezidente Ukránia Timor-Leste sei la husu buat ida ba sira, foka lai ba solusaun funu iha Ukránia ne’e. Tanba sira sofre maka’as, destroisaun loron-loron, ema barak mate, labarik kosok-oan ne’ebé konforme sira-nia Prezidente hateten, kontajen ne’ebé hasai hosi pai-mãe hamutuk 20.000. Ida-ne’e problema boot, problema umanitáriu, refujiadu rihun ba rihun iha rai Europa. Ne’e duni ha’u hatete, foka haree oinsá tulun sira,” Xefe Estadu hateten.
Xefe Estadu hateten atu hetan solusaun hosi funu ne’e mak tenke liuhusi diálogu. Tinan tolu ona Rúsia la manan, sira hanoin loron ida, rua atu dominan maibé afinál lae.
“Entaun ninia solusaun mak liuhusi diálogu. Maibé difísil atu hetan solusaun no solusaun hosi saida loos,” Xefe Estadu hateten.
Jornalista: Osória Marques
Editór: Evaristo Soares Martins




