iklan

HEADLINE, SAÚDE

Vasina HPV prevene kankru serviks 

Vasina HPV prevene kankru serviks 

Vasinasaun Human Papillomavirus (HPV). Imajen/Espesiál.

DILI,19 jullu 2024 (TATOLI)—Governu Timor-Leste, hamutuk ho parseiru sira hanesan Organizasaun Mundiál Saúde (OMS) Fundu Nasaun Unida ba Labarik (UNICEF), Australia Aid, Aliansa Vasina (GAVI), ohin, halo lansamentu ba  vasina  Human Papiloman Virus (HPV) hodi prevene kankru serviks  ba labarik feto ho idade tinan 11-14 iha Timor-Leste.

“Ohin ita hamutuk iha ne’e halo lansamentu ba vasina Human Papiloman virus (HPV), ba labarik feto ho idade 11-14 atu prevene moras serviks ida-ne’e iha ita-nia rain,” Primeiru-ministru Kay Rala Xanana Gusmão, hateten iha nia diskursu iha lansamentu HPV iha Palaziu Prezidensiál Aitarak Laran, ohin.

Xanana dehan, ba esforsu ne’ebé mak Ministériu Saúde (MS) halo ne’e di’ak tebes ba labarik feto sira atu prevene sira-nia moras ba futuru.

“Vasina HPV ida-ne’e ba labarik feto sira atu prevene sira-nia moras ba oin, ho ida-ne’e mak Governu halo esforsu atu halo rezidénsia ba médiku sira iha baze  atu nune’e  halo tratamentu ba pasiente sira ho di’ak, tanba dalabarak ita-nia komunidade  hela iha área rurál tanba ne’e  mak nonu Governu tau ona atensaun  atu haree ba  ida-ne’e,” Xefe Governu hateten.

Nia esplika, Governu sei koloka profisionál saúde sira iha área rurál atu fó atendimentu di’ak ba pasiente sira ne’ebé mak presiza tulun husi médiku sira.

“Ita tenke koloka médiku sira ba área rurál sira atu fó atendimentu di’ak  ba pasiente  sira liuliu  labarik no mós  ema boot sira ne’ebé mak moras ,”nia haktuir.

Lansamentu ne’e akontese antes kampaña nasionál ne’ebé sei hala’o durante semana rua, hahú husi loron ualu Agostu ho nia alvu vasinasaun HPV hamutuk 15.000 ba labarik feto ho idade tinan-11. Hafoin ida-ne’e, vasina HPV sei inkorpora ba iha oráriu imunizasaun nasionál no sei fornese iha fasilidade saúde. Vasina ida-ne’e sei fornese ba labarik feto sira ne’ebé elijível ho gratuita.

Iha fatin hanesan, Vise-ministru Fortalesimentu Institusionál Saúde, José dos Reis Magno hateten, Ministériu Saúde orgullu atu introdús vasina HPV ba iha programa imunizasaun rutina iha Timor-Leste. Ida-ne’e konsidera hanesan atinjimentu signifikativu ida iha istória programa imunizasaun nian iha Timor-Leste. Ida-ne’e mós hatudu Ministériu Saúde nia kompromísiu konjunta ba iha esforsu globál ba eliminasaun kankru serviks.

“Ami hakarak fó apresiasaun ba doadór no parseiru dezenvolvementu hotu hanesan GAVI, DFAT, UNICEF, WHO no World Bank ne’ebé suporta ona Ministériu Saúde iha inisiativa ida-ne’e,” José dos Reis Magno apresia.

Governante ne’e fó sai, bazeia ba estatístika OMS iha tinan-2022 kankru servíks mak kankru dahaat ne’ebé komún liu iha feto sira globalmente ho kazu foun hamutuk kuaze 660,000 no mate hamutuk kuaze 350,000. Taxa kankru serviks aas liu akontese iha nasaun ho rendimentu baixu no médiu, no iha Timor-Leste, kankru serviks mak kankru daruak komún liu iha feto sira.

“Ho apoiu husi GAVI, doze vasina HPV 41,000 disponível tiha ona ba faze introdusaun vasina ne’e. Doze adisionál 38,370 konfirmadu ona no sei hetan apoiu husi Governu Australia no sei uza ba kampaña vasina HPV ho ninia alvu mak labarik feto ho idade tinan 12 – 14 durante fulan neen nia laran. Parseiru sira-nia apoiu iha kapasitasaun pesoál saúde, ne’ebé mak ekipadu ona atu fornese servisu ho kualidade aas no informasaun loos kona-ba vasina HPV ba populasaun alvu. Pesoál saúde hetan ona treinamentu no orientasaun kona-ba oinsá atu fó vasina no oinsá atu rai vasina ne’e hodi nune’e nafatin mantein vasina nia efikasia,” nia relata.

Atu komplementa introdusaun vasina foun ida-ne’e, Ministériu da Saúde sei hala’o sesaun sensibilizasaun intensivu iha nível komunidade no media nian hodi hasa’e konxiénsia públiku kona-ba vasina HPV no atu hasa’e asesu. Materiál komunikasaun oioin mós dezenvolve ona atu asegura katak ema simu informasaun ne’ebé loos no sientífikamente provadu kona-ba vasina foun ida-ne’e.

Diretór Ezekutivu ba Prestasaun Programa hosi GAVI, Thabani Maphosa, hateten Kankru serviks sai nafatin preokupasaun saúde públika ne’ebé signifikativu iha Timor-Leste, no ida-ne’e fó impaktu desproporsionál ba komunidade ne’ebé vulneravel liu iha mundu tomak.

“Kankru serviks sai nafatin preokupasaun saúde públika ne’ebé signifikativu iha Timor-Leste, no ida-ne’e fó impaktu desproporsionál ba komunidade ne’ebé vulneravel liu iha mundu tomak. Introdusaun vasina HPV konsidera hanesan pasu krítiku ida hodi proteje labarik-feto rihun ba rihun, agora no iha tinan sira tuir mai,” Thabani Maphosa informa.

Gavi iha kompromísiu atu harii futuru ida-ne’ebé saudável liu ba labarik feto sira iha nasaun tomak, livre husi ameasa moras aat ida-ne’e.

Nune’e mós, Reprezentante Organizasaun Mundiál Saúde iha Timor-Leste, Arvind Mathur informa, vasinasaun HPV ho doze úniku oferese protesaun sólidu kontra kankru serviks no vasina ne’e seguru no efetivu-aseguradu.

“Introdusaun vasina HPV hanesan atinjimentu signifikativu la’ós deit iha jornada programa Imunizasaun iha Timor Leste maibé mós ba sira-nia komitmentu ba prevensaun kankru serviks. Pesoál saúde ne’ebé informadu no treinadu ho di’ak kona-ba administrasaun vasina maka xave atu aumenta kobertura vasina tanba ekipa OMS nian fó ona formasaun kle’an ba fornesedór kuidadu saúde iha nível hotu-hotu no servisu hamutuk ho profesór sira ba sesaun informasaun sira iha eskola no komunidade,” Arvind Mathur subliña.

Reprezentante UNICEF, Patrizia Di Giovanni, dehan, kankru serviks sai hanesan moras ida-ne’ebé bele prevene. Notísia di’ak seluk maka feto no labarik-feto sira iha Timor-Leste agora iha oportunidade di’ak atu hetan protesaun husi moras ida-ne’e.

“Notísia di’ak mak kankru servís sai hanesan moras ida-ne’ebé bele prevene. Notísia di’ak seluk maka feto no labarik-feto sira iha Timor-Leste agora iha oportunidade di’ak atu hetan protesaun husi moras ida-ne’e, obrigadu ba introdusaun vasina HPV iha rai-laran. Atu halo lansamentu HPV sai susesu, tenke forma sinerjia forte ho ministériu oioin no komunidade sira hodi garante labarik feto sira ne’ebé elijivel hetan asesu masimu, liuliu sira ne’ebé jeografikamente dook liu husi asistensia saúde,” Reprezentante UNICEF, Patrizia Di Giovanni esplika.

Ho lansamentu ohin loron, Timor -Leste hola parte husi nasaun 120 inklui Bangladesh no Indonesia iha rejiaun ida-ne’e, ne’ebé introduz ona vasina HPV ba iha programa vasina rutina ne’ebé konsidera hanesan estrategia xave atu prevene mortalidade no morbilidade.

Vasina labarik-feto sira iha idade ki’ik, hamenus sira nia risku atu dezenvolve kankru servikál besik pursentu 90 no ida-ne’e fó impaktu hamenus kazu ka moras la hada’et iha sistema saúde nasaun nian. Ida-ne’e mós fó oportunidade úniku ida atu investe iha saúde feto no labarik-feto sira-nia futuru.

Ho apoiu husi doadór xave sira, inklui Austrália, GAVI Aliansa Vasina nian – parseria ho nasaun sira, WHO no UNICEF – estabelese ona objetivu ambisiozu ida atu alkansa labarik-feto liu millaun 86 iha mundu tomak ho vasina HPV to’o 2025, ho objetivu atu evita liu husi 1.4 millaun mate iha futuru tanba kankru servís. Vida millaun 1.5 adisionál iha nasaun sira ho rendimentu ki’ik bele salva iha 2030 liuhosi vasinasaun HPV, karik Aliansa Vasina garante apoiu no finansiamentu nesesáriu.

Entertantu,vasina ne’e Ministériu Saúde servisu hamutuk ho Ministériu Edukasaun  hodi halo vasina ba labarik  hamutuk 61.374 ho idade 11-14 iha teritóriu nasionál.

Jornalista : Felicidade Ximenes

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!