DILI, 26 Maiu 2026 (TATOLI) – Governu Timor-Leste enserra enkontru Parseiru Dezenvolvimentu Timor-Leste (TLDPM, sigla inglés) ne’ebé realiza entre loron 25 no 26 Maiu no termina ho susesu.
Iha enserramentu reuniaun ne’e Ministra Finansa, Santina Cardoso, agradese parseiru dezenvolvimentu sira-nia partisipasaun ativa no kompromisu hodi tulun Timor-Leste.
Nia dehan iha enkontru ida-ne’e destaka pilár tolu ne’ebé Primeiru-Ministru, Xanana Gusmão, aprezenta iha nia diskursu prinsipál mak Polítika no Planu Asaun foun ba Ekonomia Oseanu ida ne’ebé Reziliente no Sustentavel; Relatóriu Monitorizasaun kona-ba Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu 2011–2030; no adezaun ba ASEAN nu’udar plataforma ba dezenvolvimentu nasionál.
Tuir nia, diskusaun sira iha loron rua ne’e subliña faze tuirmai mak tenke foka ba implementasaun ne’ebé dixiplinadu liu, utilizasaun di’ak liu ba rekursu sira ne’ebé menus, no ligasaun ne’ebé metin liu entre prioridade nasionál sira, finansiamentu, no rezultadu sira iha terrenu.
Husi pilár tolu ne’e, importante liu mak Polítika no Planu Asaun Ekonomia Azúl ne’ebé oferese enkuadramentu longu prazu ida atu transforma tasi ba fonte dezenvolvimentu sustentavel, inkluzaun sosiál no reziliénsia klimátika.
“Ida-ne’e propoin investimentu sira iha meiu subsisténsia kosteira nian, peskiza sientífika tasi nian, seguransa marítima, área protejida tasi nian no literasia tasi nian, no loke espasu ba forma foun sira parseria nian ho setór privadu, akadémiku, sosiedade sivíl no parseiru sira dezenvolvimentu nian”, governante dehan iha Aitarak-Laran, ohin.
Tuir nia, relatóriu monitorizasaun Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu oferese vizaun jerál ida ne’ebé realístiku kona-ba situasaun atuál. “Ida-ne’e hatudu katak, maski PED ne’e kobre ona meta 199, husi ne’e balun konkui ona maibé barak liu sei iha ‘progresu parsiál’”, katak.
Relasiona ho pilár tolu adezaun ba ASEAN, Santina Cardoso dehan ida-ne’e kria oportunidade no obrigasaun, ne’ebé fó ba Timor-Leste plataforma rejionál ida ne’ebé forte liu, merkadu ida ne’ebé boot liu no dalan foun sira ba kooperasaun.
Durante enkontru mosu mós tema komún lubuk ida mak setór ekonómiku ne’ebé subliña importánsia atu diversifika ekonomia naun-petrolífera, apoia agrikultura, turizmu, peska, Mikro Pekena no Médiu Empreza (MPME) no kooperativa sira, no hadi’a klima investimentu nian.
Iha setór infraestrutura subliña nesesidade atu muda husi gastu fragmentadu, bazeia ba projetu ba investimentu sira ne’ebé koordenadu liu, orientadu ba rezultadu no finanseiramente sustentável iha estrada sira, bee no saneamentu, enerjia, portu sira, transporte públiku no TIC.
Ba setór sosiál destaka lakuna sira iha dezenvolvimentu umanu no bolu atensaun ba nesesidade konkreta sira iha edukasaun, ensinu superiór, juventude, desportu, protesaun sosiál, saúde inan no labarik, no servisu inkluzivu sira, liuliu ba grupu vulneravel sira.
Aleinde ne’e, iha pilár sira administrasaun públika no dezenvolvimentu institusionál nian subliña importánsia houi reforma funsaun públika, sistema dijitál sira, desentralizasaun, justisa, seguransa no envolvimentu internasionál hodi apoia aspirasaun sira ASEAN nian no prestasaun serbisu ne’ebé di’ak liu.
Atu atinje meta sira ne’e, Governu mós trasa área lima ne’ebé hafoin halo análize kle’an liután, bele serbisu hamutuk ho parseiru dezenvolvimentu sira hafoin reuniaun TLDPM.
Área lima ne’e mak presiza haforsa kooperasaun ba objetivu komún sira, esplora mudansa graduál ida husi projetu sira, hametin maneira oinsá monitoriza no diskute implementasaun PED hamutuk, tradús ajenda Ekonomia Azúl no ASEAN nian ba oportunidade konkreta sira kooperasaun nian, no mantein apoiu ba kapasidade dadus, no sistema sira.
Nia dehan Primeiru-Ministru refere ba área prioridade lima no konjuntu intervensaun prinsipál sira atu orienta faze finál implementasaun PED nian to’o 2030. Atu atinje ida-ne’e Ministériu Finansa no Ministériu Planeamentu no Investimentu Estratéjiku bele iha konsulta ho liña ministériu sira, prepara vizaun jerál ida ne’ebé badak.
Ministériu Finansa iha nafatin kompromisu atu halo diálogu nakloke no konstrutivu ho parseiru sira hotu; transparénsia no prudénsia iha jestaun finansa públika; no asegura katak prosesu planeamentu no orsamentasaun sira apoia prioridade sira ne’ebé konkorda ona iha nivel nasionál.
Iha fatin hanesan, Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Bendito Freitas, hateten reuniaun TLDPM importante tebes tanba depoizde Restaurasaun Indepedénsia Timor-Leste nian ba da-24, Governu iha kedas planu koordenasaun ba realizasaun diálogu ho parseiru dezenvolvimentu durante loron rua.
“Objetivu husi enkontru ho parseiru dezenvolvimentu ne’e importante tebes ita bele hato’o ba parseiru sira kona-ba planu no estratéjiku programa asaun meta ne’ebé ita alkansa hodi relata katak husi PED 2011-2030 ne’e ita alkansa ona 199, ne’ebé husi meta ne’e konklui ona 39 no parte balun sei presiza atu kompleta”, nia dehan.
Notísia relevante: Ekonomia Azúl no kuidadu tasi garante futuru ne’ebé sustentavel
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora





