iklan

EKONOMIA, HEADLINE

EDTL, E.P hakarak kontinua hadi’a rede distribuisaun

EDTL, E.P hakarak kontinua hadi’a rede distribuisaun

Ekipa téknika EDTL, E.P halo hela manutensaun liña eletrisidade iha estrada-ibun Praia dos Coqueiros, Dili, kuarta (14/06/2023). Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 22 jullu 2024 (TATOLI)—Eletrisidade de Timor-Leste, Empreza Públika (EDTL, E.P), segunda ne’e, selebra aniversáriu ezisténsia nu’udar empreza públika ba tinan-haat (tinan 2021-2024) ho tema ‘Hamutuk hodi hametin no hasa’e kualidade fornesimentu enerjia elétrika.’

Prezidente Konsellu Administrasaun  EDTL,E.P, Paulo da Silva, rekoñese durante ne’e EDTL, E.P sei hasoru difikuldade hanesan ahi sei kontinua mate lakan, tanba ne’e ekipa téknika sira kontinua hadi’a kualidade servisu ba sidadaun sira.

“Esforsu ne’ebé EDTL, E.P halo mak kontinua melloramentu ba rede distribuisaun no konesaun, hadi’a sub-estasaun sira inklui iha sub-estasaun Camea, inklui atualiza iha sub-estasaun Liquiçá ne’ebé ajuda mós fornese elétrika ba Portu Baia Tibar,” Paulo da Silva, relata liuhusi nia diskursu iha salaun Delta Nova.

Nia dehan, husi ezisténsia ba dahaat ne’e, evolusaun ne’ebé iha mak haforsa iha fortalesimentu instituisionál hodi halo jestaun iha setór eletrisidade.

“Setór eletrisidade sai empreza públika iha tinan 2021, ne’ebé ita-nia foku ne’e ba buat importante hanesan diversifika fonte enerjia hodi hatun kustu produsaun enerjia elétrika liuhusi enerjia renovável no hasa’e kualidade fornesimentu,” nia akresenta

Prezidente Konsellu Administrasaun nota Estadu hasoru preokupasaun boot hanesan kualidade fornesimentu enerjia elétrika ne’ebé problema boot to’o ohin loron no seidauk rezolve hotu inklui presu eletrisidade ne’ebé karun.

Uluk iha hanoin atu finansia sistema dijitalizaun husi fundu empréstimu maibé hafoin Governu muda maka haree liubá prioridade sira, nune’e Governu konsentra uluk ba aspetu improtante sira.

Projetu kontinua maibé Fovernu hakarak fonte finansiamentu husi Fundu Infraestrutura atu foku ba atividade esensiál sira, entaun projetu atu dijitaliza liña distribuisaun inklui harii sentru jestaun enerjia iha Comoro ba sistema dijitalisaun no pre-pagu rasik daudaun atinje ona 90%.

“Progresu seluk mak EDTL ,E.P halo eforsu hodi hasa’e reseita, maibé reseita ne’e atu sa’e bainhira komunidade la koopera susar oituan,” Prezidente Konsellu Administrasaun, dehan.

Bainhira EDTL transforma sai empreza públika, iha tinan iha 2021, konsege deteta kliente 55.000 resin mak halo ligasaun direita laiha kontadór, tanba ne’e momentu ne’ebá kedan deside halo akizasaun ba kontadór prepagu hamutuk 108.000 to’o mai tinan ne’e, iha fulan-rua ba kotuk konklui instalasaun tomak iha territóriu tomak.

“Ita mós foin lalais sosa tan kontadór 25.000 no kontadór 50.000 husi projetu dijitalizasaun sistema pre-pagu, daudaun instalasaun kontinua la’o,” nia relata.

Bainhira setór eletrisidade hanesan hela Diresaun Jerál ne’e kada tinan rekolla reseita hamutuk millaun $33, maibé bainhira sai empreza públika EDTL,E.P iha tinan kotuk rekolla reseita hamutuk millaun $54,3.

“Entaun, husi 2021 to’o mai 2023 konsege rekolla reseita hamutuk millaun $136-resin ba kofre Estadu, ba tinan ne’e rasik hahú husi janeiru to’o maiu rekolla hamutuk millaun $23,” Paulo da Silva, informa.

kona-ba progresu eletrifikasaun daudaun atinje ona 99%, nune’e hela suku tolu mak seidauk.

Notisia relevante : EDTL garante tinan ne’e suku iha territóriu tomak bele asesu eletrisidade

Maski nune’e, haree ba despeza boot nafatin tanba kada tinan Governu hasai osan millaun $126-resin hodi sosa kombustível.

“Ida-ne’e seidauk konta ba selu saláriu ba funsionáriu sira no seluk tan. Ita-nia reseita sa’e maibé ita seidauk halo balansu ba osan ne’ebé ita hasai hodi sosa kombustível ba Hera no Betano,” nia tenik.

Iha biban hanesan, Komisáriu Ezekutivu Serbisu Korporativu, EDTL,E.P, Júlio de Jesus Gonçalves, hateten, iha ezisténsia ba tinan-haat nu’udar empreza públika ne’e, husu atu funsionáriu hotu presta serbisu di’ak liután hodi fó naroman ba povu iha Timor laran tomak ne’ebé daudaun balun seidauk asesu ba liña eletrisidade.

Nune’e mós, Vise-Ministru ba Infraestrutura, Júlio do Carmo, husu funsionáriu hotu atu kontinua serbisu ho kuidadu-an no responsabilidade.

“Ha’u hatene, dalabarak ita simu krítika oin-oin husi ema maibé nafatin serbisu ho kuidadu-an no resposabilidade tanba serbisu ne’ebé imi foti iha risku mós ba vida, espera ho ezisténsia ba dahaat ne’e bele dezenvolve di’ak liután imi-nia serbisu,” governante ne’e enkoraja.

Jornalista     : Arminda Fonseca

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!