iklan

SOSIEDADE SIVĺL

“Ita liberta ona pátria maibé atu liberta povu husi mukit sei problema”

“Ita liberta ona pátria maibé atu liberta povu husi mukit sei problema”

Povu Timor ne’ebé fó sira-nia direitu votu iha Konsulta Populár, 30 agostu 1999. Foto espesiál

DILI, 27 agostu (TATOLI)–Kordenadora Peskizadora La’o Hamutuk, Marta da Silva, hateten tinan 25 komemora loron konsulta populár iha 30 agostu 2024 ne’e, Estadu presiza refleta asuntu sosiál hanesan má-nutrisaun, ekonomia no kultura hodi investe iha setor sira-ne’e.

Notísia Relevante: KM aprova rihun $160 ba CO25 hodi finansia atividade iha ámbitu selebrasaun Konsulta Populár

“Mehi ne’ebé ita lider sira iha momentu luta ba ukun rasik aan seidauk atinje iha ne’ebá, ita liberta ona patria maibé ita atu liberta povu tanba sei iha problema mak hanesan nutrisaun, bebé mate nafatin no asesu ba setór saúde sei iha problema,” Kordenadora Peskizadora La’o Hamutuk, Marta da Silva, hateten ba jornalista sira, iha semináriu nasionál hodi komemora tinan 25 loron konsulta populár ho tema “Timor-Leste nia dezenvolvimentu depois ukun rasik-aan (Progresu, Dezafiu no Oportunidade) Saida mak TL presiza halo hodi liberta povu husi mukit no asegura ekonomia sustentavel”, iha Colmera.

Nia dehan, sasán nesesidade bázika hanesan foos sei importa husi nasaun seluk, nune’e ekonomia kontinua dependénsia ba iha Orsamentu Jerál Estadu (OJE) no setór privadu sira sei kontinua dependénsia ba despeza públiku.

“Entaun, oinsa 25 anu konsulta populár, ita bele kore aan husi problema sira-ne’e. Entaun ita refleta ida-ne’e, hanesan povu no Estadu, saida mak ita bele halo. Mak oinsá hasa’e produsaun atu minimiza importasaun. Ita iha rekursu bee no rai no rekursu umanu, tanbasá importasaun sei domina. Osan barak mak sirkula ba rai-li’ur no uituan mak sirkula iha rai-laran,” nia hateten.

Timor-Leste iha osan natoon atu investe no dezenvolve rai ida-ne’e, se jestaun mak ladi’ak, iha responsabilidade morál atu hadi’a tanba lakohi haree povu moris hanesan de’it. Se tama ba rai naruk fiskal ninian iha 2030 ba leten, sé mak terus liu, entaun sé mak sofre, povu ki’ik mak sofre liu.

Tuir nia, investimentu iha rai-laran la’o neineik loos, reseita domestika lato’o tokon 200, atu selu saláriu labele, ministeriu balun iha defisit ba selu saláriu.

Se Timor-Leste adere ba Asosiasaun Sudeste Asiatiku (ASEAN) no Organzisaun Mundial Komersiu (OMK), saida mak Timor-Leste sei lori ba kompete iha Ásia.

Peskizadora ne’e sujere ba Governu labele ansi tama ba ASEAN no OMK, tenki iha produsaun rai laran hodi responde ba demanda merkadu no iha ona exportasaun.

Iha fatin hanesan, Provedór Direitus Umanu no Justisa (PDHJ), Virgílio Guterres, hateten maioria povu se moris iha liña pobreza.

“Ita haree povu moris iha liña pobreza to’o 40%, má nutrisaun sei iha 47%, analfabetu sei iha 50%, 40% raes badak, ida-ne’e alarme ida. Ita halo gastu osan Fundu Petrolíferu besik atu hotu. Ita atinje saida iha tinan 25 nia laran ne’e,” nia dehan.

Tuir nia, ida-ne’e parte reflesaun ba iha polítiku sira ba ezame konxiénsia kona-ba direitu ekonomia sosiál iha artigu 16 to’o 61.

“Estadu kumpre ona ka lae. Ita husu, Estadu nia dever iha artigu 6 Konstituisaun ne’e,” nia dehan.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór        : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!