iklan

HEADLINE, OEKUSI

Lia-na’in husi suku Lalisuk husu DNTP define estatutu rai iha Dolok

Lia-na’in husi suku Lalisuk husu DNTP define estatutu rai iha Dolok

Mateus Hanjam, lia-na’in husi suku Lalisuk. Foto Tatoli/Abílio Elo Nini

OÉ-CUSSE, 26 Setembru 2024 (TATOLI) – Mateus Hanjam, nu’udar lia-na’in husi suku Lalisuk, sub-rejiaun Pante Makasar, solisita ba Diresaun Nasionál Terra no Propriedade (DNTP) atu define loloos estatutu rai ne’ebé lokaliza iha Dolok, iha aldeia Sanane, suku Costa.

Mateus Hanjam aprezenta kestaun ne’e ba Komisaun Terra no Propriedade iha ámbitu sensibilizasaun rejime jurídiku ba definisaun titularidade direitu propriedade bens imóveis, iha sede suku Costa, kinta ne’e.

Partisipante sira. Foto Tatoli/Abílio Elo Nini

Tuir nia, rai ne’ebé pertense ba Dolok ne’e loloos Estadu nian, tanba bazeia ba istória, iha tempu koloniál portugés, lia-na’in husi suku 18 mak lere no ke’e hodi hadi’a sai nu’udar fatin públiku ba Oé-Cusse oan sira, maibé ikus ne’e sidadaun balun okupa hodi sai fali rai privada.

“Iha tempu Portugés nia ukun, ita suku 18 mak ke’e, lere no hadi’a, inklui ha’u rasik no ami hetan baku, kastigu. Ami serbisu ba rai Dolok ne’e. Agora, ha’u husu de’it, rai ne’e Estadu nian ka ema nian? Kuandu Estadu nia rai, bele harii eskola ou harii dormitóriu ba suku ne’ebé dook nia oan sai mai eskola iha vila bele hela, tanba rai ne’e suku 18 hetan baku iha momentu ne’ebá”, nia sujere.

Lia-na’in ne’e lembra katak rai iha Dolok ne’e, iha tempu administradór (Bupati) António Pité nia tempu, bei-ala sira husi suku hotu halo serbisu obrigatóriu, tanba uluk ai-laran tuan, maibé obriga katuas sira mak hamoos.

“Tan ne’e, ha’u husu la’ós ba ha’u-nia aan rasik, maibé ha’u reprezenta suku 18. Kuandu Estadu nia rai, Terra no Propriedade ko’alia ba públiku atu ema hatene, tanba ami haree ema balun okupa ona no halo ona konstrusaun ba atividade negósiu”, nia hato’o.

Xefe suku Costa, Francisco Colo. Foto Tatoli/Abílio Elo Nini

Iha fatin hanesan, xefe suku Costa, Francisco Colo, rekomenda ba Servisu Terra no Propriedade atu identifika didi’ak, rai ne’ebé Estadu nian tenke utiliza hodi kontribui reseita ba kofre Estadu.

“Kuandu sidadaun ruma uza rai Estadu, hala’o negósiu tenke selu ba Estadu ba rai ne’ebé nia hela. Tan ne’e, ha’u husu esplika didi’ak lei sira kona-ba rai nian atu komunidade bele komprende”, nia hateten.

Hatán ba preokupasaun ne’e, Diretór Servisu Terra no Propriedade Oé-Cusse, Júlio Coel, hateten kona-ba estatutu rai iha Dolok ne’e halo ona levantamentu sistemátiku kompletu iha Programa Ita-Nia Rai ka SNC no dadus kompletu iha ona Diresaun Terra no Propriedade.

Tanba iha momentu levantamentu dadus remata parte Terra no Propriedade halo publikasaun mapeamentu durante loron 30 atu fó oportunidade ba sidadaun hotu hodi reklama, inklui husi Diresaun Terra no Propriedade.

“Ne’ebé, kazu Dolok ne’e mezmu ema balun iha pose, maibé tuir ami-nia dadus ne’e agora ita-nia komunidade halo ona reklamasaun. Se halo ona reklamasaun, iha futuru kuandu prosesu atu hetan títulu rai liuhusi Lei númeru 13/2017, nia labele hetan lai, nia tenke liuhusi prosesu Komisaun Terra no Propriedade ou bele liuhusi tribunál mak foin hetan nia títulu ba rai”, nia salienta.

Tuir observasaun jornalista Tatoli, rai Dolok ne’e daudaun okupa ona husi eis-Prezidente Autoridade RAEOA, Arsénio Paixão Bano, no sidadaun estranjeiru ida mak agora konstrui postu abastesimentu kombustivel nian.

Notísia relevante: DNTP Oé-Cusse enkamiña kazu tolu sobre diputa rai ba Terra no Propriedade

Jornalista: Abílio Elo Nini

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!