iklan

POLÍTIKA

Governu hametin jestaun finanseira públika hodi hadi’a prosesu orsamentál

Governu hametin jestaun finanseira públika hodi hadi’a prosesu orsamentál

Osan dólar amerikanu. Imajen/Espesiál

DILI, 02 outubru 2024 (TATOLI)— Governu liuhusi reuniaun ordinária Konsellu Ministru (KM), kuarta ne’e, aprova ona projetu proposta lei, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansa, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, kona-ba Lei Jestaun Finanseira Públika, ne’ebé substitui lei nú. 2/2022, loron 10 fevereiru.

“Inisiativa ne’e ho objetivu atu hametin jestaun finansa públika hodi introdús melloramentu iha prosesu orsamentál. Hanesan parte husi reforma jestaun finansa públika, ne’ebé prevee iha programa IX Governu Konstitusionál, ne’ebé diploma ne’e promove interligasaun boot tebes ida entre orsamentu no planeamentu hodi asegura jestaun ne’ebé efisiente no transparente liu iha rekursu Estadu nian,” referidu nota ne’ebé Agência Tatoli asesu, hafoin reuniaun ezekutivu, iha Palásiu Governu.

Notísia relevante : KM diskute planu MF kona-bá jestaun finansa públika

Objetivu prinsipál sira maka:

Simplifikasaun no Melloria ba Planeamentu Orsamentál: lei foun ne’e prevee introdusaun husi deklarasaun ida kona-ba estratéjia orsamentál, ne’ebé tenke aprezenta husi Governu ba Parlamentu Nasionál. Dokumentu ida-ne’e orienta planeamentu orsamentál ba médiu prazu, hodi define objetivu no prioridade sira, nune’e mós limite sira ba despeza, jestaun risku no alokasaun rekursu.

Transparénsia no Prestasaun Konta: projetu proposta lei ne’e buka atu hasa’e transparénsia iha prosesu orsamentál, hodi fó informasaun barak liután ba Parlamentu no ba populasaun, nune’e fasilita atu hala’o avaliasaun ida-ne’ebé efetivu ba proposta orsamentu no halo akompañamentu ne’ebé besik no rigorozu ba gastu no reseita públika sira.

Foku ba Rezultadu no Efisiénsia: objetivu husi proposta lei ida-ne’e, atu asegura katak orsamentu tuir programa ne’e efetivamente foka liu hodi hetan rezultadu. Objetivu atu garante katak despeza públika iha ligasaun direta ba kumprimentu objetivu konkretu, hodi promove poupansa, efisiénsia no efikásia ne’ebé boot liu iha utilizasaun rekursu públiku sira.

Reforsu Disiplina Orsamentál: lei foun ne’e estabelese regra rigorozu liu ba jestaun finanseira públika, inklui limitasaun ba entidade sira ne’ebé bele halo empréstimu no bandu integrasaun saldu orsamentál ba entidade sira ne’ebé laiha autonomia finanseira, tuir desizaun Tribunál Rekursu nian.

Ajustamentu ba Prazu Orsamentál: objetivu mak atu garante katak prazu sira aprezentasaun orsamentu nian kompativel ho inísiu Governu foun ida-idak nia funsaun sira, hodi permite aliñamentu di’ak liu entre siklu polítiku no siklu orsamentál.

Aliñamentu ho Prátika Di’ak Internasionál: lei ne’ebé propoin reflete prátika internasionál sira ne’ebé di’ak liu kona-ba jestaun finanseira públika, ho objetivu atu moderniza no adapta Timor-Leste nia prosesu orsamentál ba ezijénsia sira iha kontestu administrativu no finanseiru ne’ebé evolui hela.

Ho liafuan badak, proposta lei ne’e la’ós de’it buka atu hadi’a transparénsia no efikásia jestaun finanseira públika nian, maibé mós atu garante katak rekursu sira Estadu nian utiliza ho forma ne’ebé efisiente liután no haree liu ba rezultadu sira ne’ebé fó benefísiu ba populasaun.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!