DILI, 02 outubru 2024 (TATOLI)—Prezidente Komisaun C trata asuntu Finansa Públika iha Parlamentu Nasionál (PN), Cedelízia Farria dos Santos, hateten Governu Konstituisionál da-sia (IX) kumpre duni Lei Enkuadramentu Orsamentál (LEO) hodi submete proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan fiskál 2025 iha 01 outubru 2024.
Notísia Relevante: Governu submete proposta-lei OJE 2025 biliaun $2,6 ba PN
“Ami ko’alia kona-ba PN simu ona Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025, tuir Lei Enkuadramentu Orsamentál (LEO), Governu kumpre tiha ona LEO, tanba iha LEO ne’e hateten iha 01 Outubru Governu tenke submete orsamentu mai PN no Governu submete duni ona,” Nia hateten ba jornalista sira hafoin reuniaun komisaun iha PN, kuarta ne’e.
Nia dehan, proposta OJE 2025 ne’ebé Governu aprezenta iha aumenta duni ba billaun $2,6 no ezekusaun OJE 2024 ladún boot maibé Governu iha mós razaun.
Tuir nia, tanbasá mak to’o de’it ohin foin mak ezekusaun OJE 2024 nia atinje 53%, tanba foin Governu tama halo alterasaun hanesan kategória orsamentál de’it kuaze kategória 26 mak Governu Konstitusionál da-sia (IX) tenke muda fali ba kategória lima de’it, hodi hasai grande opsaun planu iha lei.
“No dalaruma mós problema barak iha infraestrutura, tanba iha mós dívida sira husi Governu anterior. Tanba, ezekusaun kiik ne’e maioria iha hela fundu infraestrutura ne’ebé mak seidauk halo pagamentu ba projetu sira, tanba sei halo verifikasaun projetu ne’e nia kontratu loos ka lae, ida-ne’e mak difikulta uitoan iha ezekusaun,” nia dehan.
Tanba iha kategória sira seluk hanesan bens serbisu, saláriu vensimentu no transferénsia públika ne’e, nia ezekusaun di’ak hela no problema ne’e iha kapitál dezenvolvimentu no husi fundu infraestrutura.
“Maibé, Governu iha razaun dehan sira sei halo lai analiza ba projetu sira-ne’e hafoin pagamentu, ne’ebé ha’u fiar iha fulan outubru no novembru ezekusaun ne’e klaru sei sa’e,” nia hateten.
Entretantu, tuir Portál Transparánsia husi Ministériu Finansa (MS), iha kuarta (02 outubru 2024) ne’e, ne’ebé Agência TATOLI asesu haktuir katak OJE 2024 ho orijen $2,237,618,655.00, kompromisu sira $95,054,163.80, obrigasaun sira $124,595,324.59, atuál $1,064,563,454.88, saldu $953,405,711.73 no nia ezekusaun 53.1%.
Enkuantu, iha enkontru komisaun ohin komesa haree ona preparasaun ajenda diskusaun, audiénsia ba proposta-lei OJE 2025, hodi hein meza PN sei baixa proposta-lei OJE 2025 mai komisaun liuhusi reuniaun plenária iha semana oin.
Nune’e, nia dehan, komisaun hahú halo analiza no dokumentu sira-ne’ebé mai komisaun sei realiza panorama orsamentál no audiénsia públika tuir ezbosu kalendáriu sei realiza hahú iha 21 outubru 2024 ho liña ministeriál.
Tanba pedidu husi Governu debate proposta-lei OJE 2025 tama ho kategória normál, mak sei presiza loron 45 nia laran atu aprova finál globál iha plenária.
Enkuantu, iha 01 outubru 2024, Governu liuhusi Ministériu Finansa (MF) submete ona proposta-lei Orsamentu Jerál Estadu (OJE) ba tinan fiskál 2025 ho montante biliaun $2.6 ba Parlamentu Nasionál (PN) ho pedidu debate ho karáter normál.
Proposta lei OJE 2025 ne’e entrega direta husi Ministra Finansa, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, akompaña husi Vise Ministra Finansa, Sekretáriu Estadu Komunikasaun Sosiál (SEKOMS), Expedito dias Ximenes, ne’ebé simu direta husi Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, iha nia gabinete iha PN, iha tuku 16h45 lorokraik.
“Ohin, hanesan ita-boot sira hatene, tuir Lei Enkuadramentu Orsamentál no Jestaun Finanseira Públika, 01 outubru, Governu tenke hato’o nia Orsamentu Jerál Estadu (OJE) tinan tuir mai, entaun ohin Governu hatama OJE 2025 mai iha Parlamentu Nasionál. Hanoin Governu kumpre tuir lei, Governu la’o hela ho situasaun normál, ita debate normál ne’ebé ami hein kalendáriu ne’ebé Parlamentu sei fó mai iha Governu,” Ministra Finansa, Santina Cardoso, hateten ba jornalista sira hafoin entrega proposta-lei OJE 2025 iha PN.
Governante ne’e esplika, kona-ba totál proposta OJE 2025 nian ne’e, tuir lei, orsamentu ne’e fahe ba sub-setór tolu.
Ba sub-setór dahuluk mak administrasaun sentrál ne’ebé mak se konta administrasaun sentrál la inklui transferénsia ba atu reforsa orsamentu ba seguransa sosiál no mós transferénsia ba reforsa orsamentu RAEOA nian ne’e biliaun $1,938,731.
Tuir fila-fali Governu sentrál sei transfere sei aumenta transferénsia ida porvolta millaun $124,250 ba Institutu Nasionál Seguransa Sosiál no tuir fila-fali iha transferénsia ba RAEOA aumenta ba millaun $10 husi Governu sentrál ba reforsa orsamentu ne’ebé mak RAEOA nian iha.
“Tuir fila-fali, sub-setór depois ita haree sub-setór administrasaun sentrál, ita sei haree ba seguransa sosiál nian, ita haree katak ba seguransa sosiál ne’e ita haree husi reseita própria ne’ebé mak mai husi seguransa sosiál nian rasik ne’e millaun $52,65.680,” nia dehan.
Tuir fali, nia dehan, haree ba despeza ne’ebé mak mai husi fundu rezerva seguransa sosiál no fundu seguransa sosiál ne’e katak fundu ne’ebé mak transfere husi Governu sentrál no mós setór privadu ne’ebé akumula ba seguransa sosiál husi tinan sira anteriór, hanesan komesa iha 2011 to’o agora, nia akumulasaun ne’e hamutuk millaun $305,692.545.
Governu sentrál sei transfere millaun $124,250, entaun tanba klasifikasaun orsamentu ne’e iha tuir sub-setór ne’e tenke rejistu transferénsia ne’ebé mak ba iha Institutu Nasionál Seguransa Sosiál millaun $124,250.
Nune’e mós, haree totál seguransa sosiál ne’e sei la inklui fundu rezerva seguransa sosiál ne’ebé mak millaun $305 ne’ebé akumulasaun husi tinan sira anteriór ne’e, katak ba seguransa sosiál de’it millaun $166,315,689.
Ninia akumulasaun ne’e, nia dehan, tuir lei tenke rejistu mós fundu rezerva seguransa sosiál, entaun ba seguransa sosiál nian hamutuk millaun $482,8,234.
Nia esplika mós ba sub-setór Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA), husi Governu sentrál ka adminitrasaun sentrál sei transfere millaun $10, ne’e katak RAEOA iha orsamentu ne’ebé mak mai husi saldo jerénsia husi tinan sira anteriór ne’e iha millaun $52,181.
Entaun, se aumenta millaun $52,181 mais millaun $10 ne’ebé Governu sentrál aumenta sei reforsa ba, entaun RAEOA nian orsamentu ho autorizasaun Parlamentu mak RAEOA bele uza saldo jerénsia sira anteriór nian, entaun RAEOA nian orsamentu ba 2025 millaun $62,181.
Fundu rezerva seguransa ne’e tenke rejistu, maibé nia la hola parte iha ezekusaun ne’ebé mak totál orsamentu nian maibé tanba lei dehan tenke rejistu entaun tenke liuhusi prosesu rejistu.
Nune’e, hasai tiha husi fundu rezerva seguransa sosiál millaun $305, 692, 545 mais tán ho millaun $124,250 ne’ebé mak Governu sentrál sei tau ba iha seguransa sosiál para evita tiha double counting ne’e.
“Entaun, orsamentu ne’ebé mak husi totál Governu nian iha orsamentu 2025 mak biliaun $2,177, 227, 689, totál orsamentu ne’e mak Governu aprezenta mai iha Parlamentu Nasionál no aumenta sira-ne’ebé iha hanoin depois iha debate ami bele esklarese liután,” nia hateten.
Enkuantu, liuhusi reuniaun estraordináriu Konsellu Ministru nian iha loron 30 setembru 2024, aprova Projetu Proposta-Lei Orsamentu Jerál Estadu (OGE) nian ba tinan 2025, ne’ebé aprezenta husi Ministra Finansa, Santina José Rodrigues F. Viegas Cardoso, ho valór totál biliaun $2,6, ne’ebé aloka ba Administrasaun Sentrál, ba Rejiaun Administrativa Espesiál Oé-Cusse Ambeno (RAEOA) no ba Seguransa Sosiál, inklui Fundu Rezerva Seguransa Sosiál nian.
Montante ida-ne’e inklui alokasaun ida ho biliaun $2,07 ba Administrasaun Sentrál no millaun $62 ba RAEOA.
Proposta Lei OJE ba tinan 2025 ne’e tuir estratéjia implementasaun ba prioridade sira-ne’ebé prevee iha Programa Governu, ho lema “Investimentu iha infraestrutura estratéjika, hametin ekonomia no hadi’a moris-di’ak sidadaun sira-nian”.
Proposta ne’e elabora bazeia ba Objetivu Estratéjiku Governu Konstitusionál da-sia (IX) nian, ho objetivu atu promove dezenvolvimentu sósiu-ekonómiku ba Nasaun ne’e liuhusi investimentu alvu sira iha infraestrutura estratéjika, reforsu ekonómiku no inisiativa sira-ne’ebé ho objetivu atu hadi’a moris-di’ak sidadaun sira-nian.
Objetivu husi OJE tinan 2025 ne’e mak atu promove dezenvolvimentu ekonómiku no hadi’a kondisaun moris populasaun timoroan nian, liuhusi estratéjia klaru ida-ne’ebé foka ba kreximentu ekonómiku sustentavel, hadi’a servisu públiku no garante katak benefísiu dezenvolvimentu nian to’o ba sidadaun hotu-hotu.
Kona-ba infraestrutura estratéjika, aloka millaun $227,3 ba konstrusaun, espansaun, reabilitasaun no manutensaun estrada no ponte sira no mós ba implementasaun medida protesaun hasoru dezastre naturál, ho objetivu atu hadi’a konektividade no proteje komunidade husi efeitu mudansa klimátika nian.
Prevee mós dotasaun sira ba reabilitasaun Aeroportu Internasionál Prezidente Nicolau Lobato no ba konkluzaun kabu submarinu fibra ótika ne’ebé sei liga Timor-Leste ba Austrália.
Espansaun hosi rede interna fibra ótika nian ne’e sei permite, hahú husi tinan 2025, fornesimentu husi internet ho velosidade aas iha Timor-Leste laran tomak.
Iha setór eletrisidade nian, orsamentu prevee aumentu signifikativu ida iha subvensaun ba empreza públika EDTL, E.P, ho objetivu atu hadi’a no habelar fornesimentu kontinua eletrisidade nian liuliu iha área rurál no remota sira, hodi garante serbisu ida-ne’ebé estavel no abranjente liu.
Iha setór rekursu naturál nian, proposta millaun $40 ba melloria zona industriál no extrasaun petróleu no minerál iha kosta súl país nian, hodi kontribui ba dezenvolvimentu ekonómiku no ba reforsu seguransa enerjétika.
Iha setór finanseiru, prevee investimentu ida millaun $5 iha kapitalizasaun Banku Sentrál Timor-Leste, ho objetivu atu reforsa estabilidade no rejiliénsia sistema finanseiru nasionál.
Proposta lei ne’e aloka parte boot ida husi despeza, ho valór millaun $406 hodi apoia sosiedade sivíl, saúde no servisu sosiál.
Iha dezenvolvimentu kapitál umanu, aloka millaun $17,2 ba programa formasaun profisionál no téknika, nune’e mós ba konsesaun bolsa estudu.
Edukasaun sei simu mós millaun $145,8 ba konstrusaun eskola foun, formasaun profesór sira no fortalesimentu sistema jestaun edukativa nian.
Iha saúde, orsamentu aloka millaun $99,2 ba melloria rede ospitalár no sentru saúde sira iha Timor-Leste laran tomak.
Aleinde ne’e, millaun $14,2 ba akizisaun no distribuisaun ai-moruk no ekipamentu médiku sira ne’ebé esensiál.
Kona-ba protesaun sosiál, sei reforsa Programa Bolsa da Mãe ho aumentu boot liu millaun $7, aumenta tan millaun $2,86 ho objetivu atu hadi’a saúde no nutrisaun ba inan isin-rua no labarik sira.
Proposta ne’e inklui mós transferénsia ida ho millaun $124,1 ba Orsamentu Seguransa Sosiál, aumentu ida ho millaun $37,4 kompara ho 2024, ne’ebé reflete espansaun husi sistema Seguransa Sosiál no valór husi pensaun sosiál ferik-katuas no invalidéz.
Jornalista : Nelson de Sousa
Editór : Cancio Ximenes




