DILI, 08 outubru 2024 (TATOLI)—Institutu Nasionál Seguransa Sosiál (INSS) identifika ona katak husi empregadór 4.000-resin ne’ebé inskreve iha sistema seguransa, iha balun mak to’o agora seidauk kontribui.
“Rejime ne’e foin implementa husi INSS iha agostu 2017 to’o agora no sei kontinua ba oin, ne’ebé tuir dadus empreza ka setór privadu ne’ebé inskreve iha sistema seguransa sosiál iha 4.000-resin, ho totál traballadór 70.000-resin, maibé empreza sira neʼebé regulár kontribui ba seguransa sosiál metade de’it,” Prezidente INSS, Arlindo Pinto, hato’o iha nia diskursu, iha salaun Ministériu Solidaridade Sosiál no Inkluzaun (MSSI), tersa ne’e.
Tanba ne’e, ekipa husi INSS realiza workshop hodi disemina sistema seguransa sosiál ba setór privadu sira iha Timor-Leste.
Prezidente INSS, Arlindo Pinto, hateten, objetivu husi atividade ne’e maka atu habelar liután informasaun ba públiku, liu-liu ba setór privadu ho nia traballadór sira atu kompreende no bele kontribui di’ak liután ba sistema seguransa sosiál.
“Husu ba reprezentante empreza sira ka Kámara Komérsiu Indústria Timor-Leste (CCI-TL, sigla portugés) no reprezentante traballadór iha Konfederasaun Sindikatu Timor-Leste (KSTL) atu apela ba membru sira hodi kumpre ita-nia obrigasaun tuir lei, no rekomenda ba INSS atubele hadi’a liután prestasaun servisu iha agora no iha futuru, liu-liu iha sistema atendimentu no koresaun Deklarasaun Remunerasaun, nune’e bele hafasil liután prosesu pagamentu regular tuir tempu ba konta seguransa sosiál no labele prejudika setór privadu sira hodi kontribui,” Prezidente INSS dehan.
Notísia relevante : INSS koloka funsionáriu foun 86 bá munisípiu sira hodi reforsa serbisu
Aleinde ne’e, hahú agora ba oin, INSS liuhusi nia Departamentu Inspesaun sei serbisu hamutuk ho Inspesaun Jerál Traballu (IJT) atu halo inspesaun ba empreza sira neʼebé mak seidauk inskreve ka inskreve tiha ona iha seguransa sosiál, maibé seidauk kontribui ba sistema seguransa sosiál, nune’e bainhira hetan infrasaun ruma sei aplika multa ho funan 1% ba entidade empregadór sira.
INSS nu’udar instituisaun ne’ebé ho nia natureza servisu autonomia administrativu finanseiru no património rasik, ne’ebé regula tuir artigu 1, dekretu-lei nú. 47/2016 14 dezembru, ne’ebé kria INSS ho juridikamente medida lubuk ida hodi proteje traballadór ho sira-nia família bainhira lakon rendimentu ne’ebé mai husi sira nia serbisu.
Timor-Leste adopta rejime jerál seguransa sosiál tuir dekreitu-lei nú. 12/2016, 14 novembru, kona-ba rejime kontributivu seguransa sosiál ne’ebé kabe ba MSSI hodi asegura efetividade implemetasaun, nune’e matéria prinsipál ne’ebé sai alvu ba lei ne’e rasik maka prosedimentu inskrisaun ba seguransa sosiál, direitu no dever empregadór no traballadór kompete ba entidade empregadór hodi kontribui taxa kontributiva 6% no traballadór sira 4% husi baze remunerasaun mensalmente ka baze insidénsia kontributiva, nune’e totál taxa kontributiva hamutuk 10%.
Arlindo Pinto dehan, traballadór ne’ebé inskreve ona iha seguransa sosiál no kumpre ona obrigasaun kontributiva sira iha direitu ba prestasaun sira ho natureza pekuniária (iha valór monetáriu), ho objektivu atu tulun individuu no sira-nia família atu hakat liu difikuldade sira.
Seguransa sosiál rasik prevee hodi tulun ba maternidade, paternidade no adosaun, invalidez, veliche no mate. Ba situasaun hirak ne’e ida-idak tulun sira ajusta tuir natureza no tempu kontribuisaun husi traballadór sira ho nia prestasaun ne’ebe oferese husi seguransa sosiál liuhusi provizaun Tolu mak hanesan ba veliche (pensaun veliche), provizaun ba invalidez (pensaun invalidez absoluta, pensaun invalidez relativa), provizaun ba mate (subsídiu mate, pensaun sobrevivénsia, re-embolsu despeza funerál).
Vise-Prezidente CCI-TL, Sanção Gomes, hateten, CCI-TL iha esperansa boot katak ekonomia bele atinje meta, maka tasa no volume boot aumenta, nune’e sustentanbilidade seguransa sosiál sei garantidu, tanba haree sistema seguransa sosiál ne’e hanesan rejime kontributivu no non-kontributivu ne’ebé konsege liu no avansu iha Estadu.
“Liuhusi biban ne’e CCI-TL hakarak rekomenda ba atu nafatin halo diálogu sosiál entre sindikadu traballadór no Governu. Sujere atu diálogu ne’e tenke halo lei hodi nune’e bele abranje ba seluk ne’ebé Timor-Leste seidauk fó. Hanesan subsídiu ba dezempregu, subsídiu moras, protesaun ba iha asidente traballu, nomós subsídiu ba empreza sira,” nia katak.
Biban ne’e CCI-TL rekomenda ba INSS atu mellora liután prestasaun servisu iha sistema atendimentu, koresaun ba deklarasaun sira, no hafasil prosesu pagamentu regulár atu labele prejudika fali ba kontribuente sira.
Nune’e mós, Prezidente KSTL, Almerio Vilanova, kompromete, garante no promove sidadaun nia direitu fundamentál. Ko’alia kona-ba direitu fundamentál mak seguransa sosiál tenke garante no bele atende no reziliénte ba situasaun rai-laran.
“Ita husu Governu atu abranje programa ne’e ba sidadaun hotu iha Timor-Leste. Seguransa presiza tebes atu halo kobertura ba área hotu. Tanba tuir ita-nia dadus estatístika nasionál hatudu katak empreza informál kuaze 7,3%. Ida-ne’e presiza kobre no bele asesu ba programa ida-ne’e. Tanba ne’e ami husu Governu atu habelar programa ne’e ba setór informál hotu no tenke to’o área remota,” nia hato’o.
Jornalista : Osória Marques
Editora : Julia Chatarina




