iklan

EDUKASAUN, HEADLINE

ME halo abertura distribuisaun pontu ezame nasionál ba Servisu Edukasaun munisipál

ME halo abertura distribuisaun pontu ezame nasionál ba Servisu Edukasaun munisipál

Ministru Edukasaun interinu no atuál Sekretáriu Estadu Ensinu Sekundáriu Jerál no Ensinu Tékniku Vokasionál, Domingos Lopes Lemos, halo abertura distribuisaun pontu ezame nasionál ba Diretór Servisu Edukasaun munisipál, iha salaun konferénsia imprensa ME, Vila-Verde, sesta (11/10/2024). Imajen Tatoli/Osória Marques

DILI, 11 outubru 2024 (TATOLI)–Ministériu Edukasaun (ME) liuhusi Ministru Edukasaun interinu no atuál Sekretáriu Estadu Ensinu Sekundáriu Jerál no Ensinu Tékniku Vokasionál, Domingos Lopes Lemos, sesta ne’e, halo abertura distribuisaun pontu ezame nasionál ba Diretór Servisu Edukasaun munisipál sira hodi realiza ezame iha loron 14 outubru 2024.

“Eventu ezame nasionál mak momentu importante ida ba ita-boot sira. Implementasaun ezame nasionál sei fó vizaun jerál kona-ba estudante nia rezultadu aprendizajen. Avaliasaun ida-ne’ebé di’ak sei fornese informasaun sira kona-ba saida mak alkansa ona no oinsá atu mellora liután aspetu sira-ne’ebé di’ak ona,” Sekretáriu Estadu hato’o hafoin halo abertura distribuisaun pontu ezame, iha salaun konferénsia imprensa ME, Vila-Verde.

Governante ne’e konsidera, ezame nasionál mós hanesan avaliasaun ida ba manorin nia dezempeñu.

“Nune’e, iha ezame nasionál tinan 2024, ha’u enkoraja ita-boot sira atubele koopera ho inan-aman hodi prepara oan doben sira atu tuir ezame nasionál no bele hetan valór ne’ebé di’ak. Komunikasaun entre parte eskola ho inan-aman esensiál tebes iha estudante sira-nia preparasaun ba ezame nasionál,” nia akresenta.

Sekretáriu Estadu husi finalista klase 9 no 12 ano atu prepara-an ho di’ak atu tuir ezame nasionál ne’ebé besik daudaun ona.

“Imi-nia rezultadu aprendizajen durante tinan 9 iha Ensinu Báziku no tinan 3 iha Ensinu Sekundáriu sei sukat liuhusi prova ne’e. Imi bele hatudu-an nu’udar ema ne’ebé kompetente iha disiplina sira-ne’ebé sujeita ba ezame nasionál. Orgullu imi-nia an, imi-nia inan-aman no imi-nia manorin sira. Orgullu ho imi-nia rezultadu iha ezame nasionál, ne’ebé imi hetan ho onestu no integridade,” nia enkoraja.

Notísia relevante : Estudante finalista 58.271 mak sei partisipa ezame nasionál iha loron 14 outubru

Nune’e, governante ne’e otimista katak bainhira finalista sira halo preparasaun ho di’ak maka sei hetan rezultadu di’ak.

“Labele baruk atu estuda. Nu’udar Ministru Edukasaun interinu, ha’u hakarak atu imi bele hetan rezultadu ne’ebé brillante iha ezame nasionál, hatudu katak imi bele liu ezame  asionál ho susesu. Mezmu iha dezafiu barak, maibé Ministériu Edukasaun iha tinan ida-ne’e tenta atu akomoda estudante hotu ho nesesidade edukativa espesiál iha ezame nasionál,” nia salienta.

Sekretáriu Estadu apela, eskola hotu ne’ebé sai hanesan sentru ba ezame, atu halo atendimentu ne’ebé dignu ba estudante ida-idak no hatuur sira-nia nesesidade.

“Ho nune’e mak ita bele promove ekitativa. Parabéns ba realizasaun ezame nasionál ho tinan hanorin 2024 no votu di’ak ba ita-boot sira hotu,” nia orgullu.

Alende ne’e, Sekretáriu Estadu dehan manorin nia knaar nu’udar edukadór labele atu substitui ho profisaun seluk, inklui teknolojia. Manorin mak nu’udar komponente fundamentál ba susesu aprendizajen. Manorin nia kapasidade atu kompreende no tranzmite koñesimentu sei iha impaktu di’ak ba estudante nia komprensaun.

“Hanesan edukadór profisionál, manorin iha obrigasaun atu kontinua dezenvolve nia kapasidade no potensiál tomak liuhusi formasaun oin-oin. Rezultadu ezame nasionál util tebes atu halo diagnóstiku ba problema sira-ne’ebé mosu iha prosesu aprendizajen. Mapa diagnóstiku iha disiplina ruma bele sai nu’udar referénsia hodi define estratéjia pedagójika ne’ebé adekuada atu implementa iha sala aula,” nia salienta.

Sekretáriu Estadu iha esperansa atu hetan rezultadu di’ak, maibé iha mós preokupasaun balu.

“Mai ita suporta oan doben sira liuhousi kria ambiente ne’ebé hakmatek, kalma no konfortável ba oan sira atu estuda iha uma. Nu’udar inan-aman no enkarregadu edukasaun, presiza evita situasaun ruma ne’ebé bele perturba labarik sira-nia preparasaun hasoru ezame nasionál iha tinan hanorin 2024,” nia hato’o.

Ensinu Báziku iha estudante hamutuk 29.252 kompostu husi mane 14.552 no feto 14.700. Ensinu Sekundáriu Jerál iha estusante 24.894 fahe ba sénsia no teknolojia iha 13.020 no siénsia sosiál umanidade 11.854 no Ensinu Tékniku Vokasionál iha estudante hamutuk 4.125 kompostu husi eskola téknika 1.878, eskola ekonómia no komérsiu 986, eskola otelária no turizmu 416, eskola agríkula no peska 845. Ensinu Rekorrente iha estudante hamutuk 364 kompostu husi mane 267 no feto 97.

Iha fatin hanesan, Diretór Servisu Edukasaun munisípiu Lautém, Anibal Fernandes, hateten, ohin simu ona pontu ezame nasionál bo sei distribui kedas ba eskola ne’ebé besik.

“Bainhira ami to’o iha Lautém, sei distribui kedas prontu ezame ne’e bá eskola sira ne’ebé besik no loron aban mak ami lori baáfatin sira ida dook ne’e hanesan  Postu Administrativu Iliomar, Luro, Lore. Lautém iha sentru ezame 34, nune’e Prezidente Autoridade no Ministériu Edukasaun autoriza karreta balun mai ami, entaun ami sei lori to’o iha ami-nia fatin,” nia tenik.

Totál estudante ne’ebé tuir ezame iha munisípiu Lautém hamutuk 1.100.

Jornalista     : Osória Marques

Editora          : Julia Chatarina

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!