iklan

EKONOMIA

Ró 13 husi Indonézia-Papua Nova Guiné halo atividade peska ilegál iha tasi Timor

Ró 13 husi Indonézia-Papua Nova Guiné halo atividade peska ilegál iha tasi Timor

Atividade peska ilegál. Imajen/Espesiál

DILI, 26 novembru 2024 (TATOLI)–Sekretariu Estadu Peska, Domingos dos Santos, relata ró 13 husi Indonézia no Papua Nova Guiné mak tama iha tasi Timor hodi halo atividade peska ilegál iha tinan ida-ne’e.

Notísia Relevante: Timor-Leste lakon millaun $22 tanba peska ilegál

“Ró sira tama iha teritoriu tasi Timor ne’e mak ita konsege deteta ró 13, tanba ne’e ita lakon ikan tonelada 1020 iha tinan ida-ne’e. Se multiplika ba osan karik millaun $21,” Nia hateten ba jornalista sira nakait ho validasaun proposta ba konservasaun lagoa hitu (7) iha munisipiu haat (4) ne’ebé organiza husi Conservation International, iha Timor Plaza, tersa ne’e.

Iha Timot-Leste ne’e, iha Polísia Nasionál Timor-Leste ne’ebé kompostu komponente autoridade transporte marítima, komponente navál no polisia marítima maibé iha problema ekipamentu hanesan ró ho medida boot atu halo kontrola rikusoin sira tasi.

Aleinde ne’e, nia dehan, iha mós problema liña ka fronteira ne’ebé ema mai husik sira rompe no ba monitorzasaun hodi mai foti ikan.

“Ema ba monitoriza iha sira nia batas, hein kalan ikan iha mai foti rompe sira subar. Ita seidauk iha ekipamentu melloradu,” governante ne’e lamenta.

Nia garante, Timor-Leste sei halo negosiasaun ho nasaun viziñu sira hodi reforsa kontrola peska ilegál iha tasi Timor.

“Ita esforsu sei la para, ita tenta halo ligasaun ho nasaun viziñu sira oinsá bele kontrola jestaun integradu hodi redús peska ilegál sira mai ho bendeira seluk esplora ita-nia rikusoin tasi nian,” nia hateten.

Tuir nia, Timor-Leste mós iha regra tradisaun sira hodi hametin Timor-Leste nia asaun sira mak hanesan Tara Bandu hodi konserva no proteje rekursu akuatiku iha Timor-Leste.

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór         : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!