iklan

OPINIAUN

Obrigadu no deskulpa líder istóriku; Jerasaun foun presiza SIM, maibé depende LAE!

Obrigadu no deskulpa líder istóriku; Jerasaun foun presiza SIM, maibé depende LAE!

Hakerek-na'in: Quintiliano A. Belo.

Timor-Leste, hetan independénsia hosi Indonézia iha tinan-2002 hafoin luta naruk ba autodeterminasaun. Istória ne’e marka ho períodu todan okupasaun no konflitu, partikularmente durante Indonézia nia ukun husi tinan-1975 to’o 1999. Hafoin referendu ida-ne’ebé superviziona husi ONU iha tinan-1999, Timor-Leste hetan independénsia, ho violénsia no dezlokasaun durante tranzisaun ne’ebé la’ós fásil. Hahú hosi ne’ebá, Timor-Leste serbisu maka’as atu harii sistema polítiku ida-ne’ebé estavel no dezenvolve nia ekonomia, maske depende maka’as ba nia rezerva mina-rai no apoiu husi internasionál.

Jornada dezenvolvimentu Timor-Leste nian notavel tebes haree ba ninia dezafiu sira, hanesan harii filafali infraestrutura, kria instituisaun sira, no promove koezaun sosiál iha konsekuénsia konflitu nian. Liuhusi lideransa hosi nia figura xave sira, Timor-Leste nia progresu harii no konstrui signifikativu iha área sira hanesan edukasaun, kuidadu saúde, no hamenus ki’ak, maske seidauk masimu. Papél líder istóriku sira nian, partikularmente Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, Ramos Horta, Taur matan Ruak no sira seluk sei krusiál no esensiál husi agora ba oin. Maibe, karik ita halo refelesaun ho kle’an, bainhira Timor–Leste atu kontinua ho diak liu tan, ho respeito no deskulpa tomak  labele depende de’it ba líder istóriku sira. Obrigadu atu rekoñese nafatin atu prezerva sira nia kontribuisaun mak xavi ba Timor-Leste nia futuru iha faze sira tuirmai. Ho forma seluk atu dehan katak, Timor-Leste nia futuru depois tiha tinan-25, labele dadur-an iha dependénsia ba líder istóriku sira pasadu nian, maibé rekoñese papél indispensavel ne’ebé líder sira pasadu nian hala’o ona hodi asegura liberdade, soberania Timor-Leste nian iha futuru. Timor-Leste nia futuru tenke hetan forma la’ós husi dependénsia demais ba lideransa pasadu nian, maibé husi integrasaun ne’ebé hanoin didi’ak ba lisaun no prinsípiu sira ne’ebé líder istóriku sira husik hela.

Figura sira hanesan Xanana Gusmão, Mari Alkatiri, José Ramos-Horta, Taur matan Ruak, no sira seluk ne’ebé luta ba nasaun ne’e nia independénsia fundamentál dunik ba Timor-Leste nia soberania. Sira-nia lideransa, sakrifísiu, no vizaun ba Timor-Leste nein ema ida bele troka iha istória Timor-Leste nian. Maibé, wainhira Timor-Leste atu ba Oin, tenke rekoñese mós katak futuru labele harii de’it ho legadu husi nia líder antigu sira. Iha parte ida, Matenek no esperiénsia sira husi líder istóriku Timor-Leste nian oferese ona lisaun folin-laek ba jerasaun ohin-loron nian durante tinan-25. Sira-nia reziliénsia hasoru adversidade, sira-nia kompromisu metin ba unidade, no sira-nia fiar harii ona baze  nasaun  ho estável. Lisaun sira-ne’e jerasaun foun sei presiza nafatin hodi bele harii futuru no kontinua evolui. Iha parte seluk, Timor-Leste nia futuru labele sustenta hodi fó onra de’it ba pasadu. Tenke brani hakat liu hodi hasoru dezafiu modernu sira hodi evita progresu sai estagnadu, hodi prevene ideia no solusaun inovativu lakon leet de’it.

Hanesan ita hotu hatene, Timor-Leste nia juventude, ne’ebé konstitui kuaze porsentu 70 husi populasaun, reprezenta rikusoin ne’ebé folin boot liu iha dezenvolvimentu ita rain nian. Husi sira ne’e barak liu ho koñesimentu sufisiente no prontu atu foti desizaun. Preparadu atu hakat no halai lalais ba oin hodi kontribui ba nasaun nia kreximentu ho dalan sira ne’ebé signifikativu bainhira Timor-Leste hasoru realidade husi mundu ne’ebé muda lalais. Tamba ne’e dunik, katuas sira tenke brani hahú halo tranzisaun legadu pasadu nian no hahu entrega neneik ba jerasaun foun hodi aprende  lisaun sira pasadu nian atu hakat ba futuru ida-ne’ebé inkluzivu no inovativu. Brani esplora nesesidade krítiku atu fó kbiit ba juventude sira, atu lidera no navega Timor-Leste iha momentu sira hanesan ohin loron, sai futuru reziliénte, prósperu no sustentavel.

Bai-bain ita rona no rona bei-beik iha diskursu formál no naun-formal sira, ne’ebé dehan Timor-Leste nia futuru iha joven/foin sae sira-nia liman. Realidade hatudu, líder istóriku sira uza de’it diskursu ne’e hanesan retorika hodi kria dependénsia. Líder istóriku kumunga no fiar liu liafuan “A minha ultima bala, A minha vitória” katak sira sei la entrega palku ho gratuita ba jerasaun foun/joven ou só mate mak bele troka. Biar nune’e, joven barak liu konkorda atu lakohi lakon tan tempu tanba tempu to’o ona atu forma futuru hodi hasoru dezafiu mundu modernu nian. Lakle’ur tan tama ASEAN, membru WTO, CPLP no lidera mós g7+.  Hakarak ka lakohi, Timor-Leste labele sees husi ideia foun sira, estratéjia sira ne’ebé brani, no aprosimasaun sira ne’ebé inovativu iha governasaun no dezenvolvimentu. Inklui kria sistema polítiku ida-ne’ebé inkluzivu, transparente, no responsavel ne’ebé haburas partisipasaun sívika boot liu no solusaun imediata ba dezafiu modernu nian ne’ebé mai daudaun.

Atu konklui, Timor-Leste ne’ebé ita hotu hakarak mak, Timor-Leste ida-ne’ebé Forte, Riku no Seguru ou futuru reziliénte, prósperu no sustentavel. Maibé, karik ida-ne’e atu akontese no bainhira nasaun ne’e haree ba futuru, Timor-Leste tenke hetan ekilíbriu ne’ebé delikadu. Hakuak inovasaun no modernizasaun hodi hasoru dezafiu ekonómiku, ambientál, no sosiál kontemporáneu sira. Nune’e, hahú agora-ba-oin Jerasaun Foun tenki brani hateten deskulpa katak, la’ós ona tempu atu depende ba líder istóriku sira no hateten obrigadu ua’in ba apoui tomak bainhira jerasaun foun  asumi hodi buka solusaun sira iha tinan sira tuirmai ka iha futuru.

Enkoraja estratéjia dezenvolvimentu inskluzivu, aproveita teknolojia, no adota prátika sustentável sira. Esforsu modernizasaun sira tenke foka mós ba diversifika ekonomia, hadi’a infraestrutura, no rezolve impaktu sira mudansa klimátika nian, hodi asegura katak progresu ne’e inkluzivu no iha konxiénsia ba ambiente. Enkuantu haka’as-an ba progresu, Timor-Leste tenke kontinua fó onra ba nia legadu istóriku liuhusi inkorpora lisaun sira kona-ba reziliénsia, unidade, no soberania iha nia estratéjia sira iha futuru. Prinsípiu no sakrifísiu sira husi ninia líder istóriku sira sai hanesan enkuadramentu orientadór atu rezolve dezafiu atuál no futuru. Integra valór husi mudansa modernizasaun nian no selebra nia istória pasada atu hakuak oportunidade sira ba inovasaun no kreximentu nasaun doben Timor-Leste nian iha futuru.***

 

Tinan-25 ona, tanba ne’e obrigadu e deskulpa líder istóriku sira Timor-Leste nian.

Timor-Leste nia Futuru sei di’ak liután, bainhira sira prontu husik hela legadu pasadu nian.

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!