iklan

DILI

Xefe Estadu atribui prémiu Direitos Humanos ba vensedór na’in-lima  

Xefe Estadu atribui prémiu Direitos Humanos ba vensedór na’in-lima   

Prezidente Repúblika, Jose Ramos-Horta fahe Prémiu Sergio Vieira de Melo. Palásiu Prezidensiál, Bairru-Pité, tersa (10/12/2024). Imajen Tatoli/Egas Cristóvão

DILI, 10 dezembru 2024 (TATOLI) – Prezidente Repúblika (PR), José Ramos Horta, tersa ne’e atribui prémiu Direitos Humanos tinan 2024 nian, ba vensedór na’in lima, iha kategoria direitu ekonómiku, sosiál no kulturál.

Prémiu Direitos Humanos Sérgio Vieira de Mello nu’udar inisiativa ne’ebé lansa iha tinan-2008 hosi Prezidente Repúblika, José Ramos Horta, ho objetivu atu rekoñese kontribuisaun husi sidadaun timoroan, sidadaun estranjeiru, organizasaun governamentál ka naun- governamentál sira, ba prosesu promosaun, protesaun no defeza direitus umanus iha Timor-Leste.

Prémiu sira ne’e iha kategoria rua ne’ebé diferente, mak hanesan Direitu Sívil no Polítiku, ne’ebé fó ba individu no organizasaun sira ne’ebé fó kontribuisaun notável ba promosaun no protesaun direitu sívil no polítiku sira iha nasaun. Iha Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál, atribui ba sira ne’ebé maka fó ona kontribuisaun signifikativu ba promosaun no defeza Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál.

Vensedor na’in-lima ba tinan ida ne’e ho kategoria Direitu Ekonómiku, Sosiál no Kulturál tuir mai ne’e:

  1. Viquiano Gama da Costa
  2. Sentru Dezenvolvimentu Inkluzivu
  3. Padre Augusto Hermenegildo Nunes, OFM, Conv
  4. Hipólito Alves dos Santos
  5. Ezequiel Fernandes de Oliveira

“Ohin, ita fó onra ba individuál no organizasaun notável sira ne’ebé hatudu ona kompromisu metin hodi avansa direitus umanus iha ita-nia nasaun,” Prezidente Repúblika José Ramos Horta hatete, iha iha Palásiu Prezidensiál Nicolau Lobato.

Xefe Estadu hatete, sira-nia dedikasaun hodi promove no proteje direitu siívil no polítiku sira reprezenta duni espíritu husi prémiu ida-ne’e no legadu Sergio Vieira de Mello nian.

“Iha Timor-Leste ita buka, mós rekoñese sira-ne’ebé halo servisu iha Timor. Ita buka rekoñese sira-ne’ebé kolabora, kontribui iha kontestu tratadu rua. Direitu sivis, ekonómia kulturál no polítika sivis. Iha Timor-Leste ita laiha problema direitu sívil,” nia dehan.

Líder másimu Estadu ne’e haklaken, “Ita hatene Timor-Leste klasifikadu demokrasia ne’ebé iha Ázia, númeru um dois iha Áfrika, liberdade imprensa númeru 10 iha mundu. Ita laiha violasaun ba liberdade imprensa portantu laiha problema iha kontestu sivis polítika. Prémiu ne’ebé ita-boot simu ne’e iha kontestu direitu ekonómiku, kulturál no sosiais”.

Nia hatutan, “Ida-ne’e hanesan direitu fundamentál. Ha’u husu ba ita hotu-hotu.  Ita-boot sira haree atividade ne’ebé sira halo kada tinan ita halo eventu ida-ne’e no la’ós eventu ne’e para rekoñese iha 28 Novembru, 20 Maiu, Estadu liuhusi Prezidente australianu rekoñese ema seluk dezde ema ai-leba, ain-tanan. Maibé prémiu sira-ne’e laiha prémiu finanseiru”.

Prémiu Direitus Umanus Sergio Vieira de Mello ba tinan ida ne’e  edisaun 17 ba vensedór na’in lima. Bazea ba Dekretu-Lei No. 15/2009 loron 18 fulan-Marsu, vensedór ida-idak simu sertifikadu no prémiu osan hamutuk US$10,000.

Manan-na’in, Hipolito Alves dos Santos, hakarak agradese ba buat hotu, tanba husi Maromak nia bensaun no mós husi parte uma-lisan sira ne’ebé bele haraik bensaun mai ohin bele simu prémiu ida-ne’e.

“Hanesan manan na’in sente kontente ho responsabilidade tomak tanba ita hatene katak prémiu ne’ebé ohin ami simu ne’e prémiu kona-ba direitu ekonomia, sosiál no kultura signifika katak ita nia prosesu barak ba oin sei iha ita luta foun sei iha. Liu-liu, ita-nia problema dezempregu sei iha, ita-nia problema violasaun Direitus Umanus entaun hanesan manan-na’in simu ho onradu ho responsabilidade tanba sei iha luta foun ne’ebé sei mai,” manan-na’in ne’e garante.

Nia dehan, ho prémiu ida-ne’e sei korajen nafatin atubele motiva di’ak liután liu-liu luta ba iha Direitu Umanus, kreximentu ekonomia sai problema bo’ot iha Timor-Leste hanesan manan-na’in sei haree hotu ba problema sira ida-ne’e.

“Ita-nia atividade iha setór kooperativa, eskola no mós pontu vokál ba asosiasaun vitíma nian sira ne’ebé iha pasadu seidauk hetan buat ruma husi Estadu,” Hipolito Alves dos Santos katak.

 

Notísia relevante:Promotor-Defensór Direitu Umanu na’in-5 manán Prémiu Sérgio Vieira de Mello

Jornalista: Osória Marques

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

 

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!