iklan

KAPITÁL

Modo-metan Aileu “Lala” mehi atu defende ema lian laek nia lian

Modo-metan Aileu “Lala” mehi atu defende ema lian laek nia lian

Jestora ba programa Loke Livru iha Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL), Dimentina Hilaria Barros Falcão “LALA”. Imajen TATOLI/Jesuína Xavier.

DILI, 21 dezembru 2024 (TATOLI)–Hanesan ai-funan dubun ne’ebé nafera iha dadeersan, nia gosta sente loronmatan nia manas dadeersan nian hodi buka moris. Hanesan banin sira-ne’ebé gosta hobur ai-funan dubun nia midar, nia koko dedika moris ne’e hodi serbí maluk ema ho defisiénsia sira ho domin tomak liuhusi servisu voluntáriu.

Temi modo-metan, baibain ema sempre temu munisípiu Aileu. Temi Aileu, baibain ema lahaluha temi modo-metan. Nune’e, feto foinsa’e husi rai modo-metan Aileu ne’e, moris duni iha Rai-Husar Aileu ho naran Dimentina Hilaria Barros Falcão ne’e. Baibain nia maluk sira bolu naran estima LALA ne’e, hanesan joven ida produtivu ne’ebe iha paixaun ba servisu voluntáriu iha organizasaun oioin iha Dili hodi bele ajuda ema seluk.

Servisu voluntáriu ne’ebé nia hala’o ne’e, tanba iha kuriozidade atu hakarak hatene no buka esperiénsia no fahe esperiénsia nia maluk sira, bainhira ramata nia estudu iha Aileu no tun mai iha Dili.

Mehi iha Aileu, nafunan iha Dili. Mehi iha Dili, habiban ho sentiment voluntáriu hodi serbí ema seluk. Tanba, karik nia iha mehi no hakarak mehi nafatin, hakarak atu sai feto potensiál iha loron aban ne’ebé defende no luta ba ema ho defisiénsia sira-nia direitu.

“Ha’u hahú ha’u-nia servisu voluntáriu iha 2019. Bainhira ha’u mai iha Dili, iha biblioteka ida besk Farol nian naran Movimentu Letras durante fulan tolu. Ha’u servisu iha administrasaun nian no iha sábadu no domingo ha’u ajuda lori livru ba jardin sira oinsá ajuda labarik kiik no ema sira seluk bele halo leitura gratuita iha Jardin 5 de Maiu,” nia haktuir ba Agência TATOLI, iha Mascarinhas.

Iha atividade lee gratuita ne’e bele hariku no hamoris kultura lee iha timoroan sira-nia neon. Nia sente kontente tanba dalabarak nia ho ninia kolega sira mak lee livru ba labarik sira atu rona. Buat ne’ebé halo nia kontente mak labarik sira hasolok rona rona leitura.

“Leitura motiva ha’u-nia interrese privadu atu lee livru barak liutan. Ami para iha tempu propagasaun COVID-19 ne’e,” nia hateten.

Aleinde ne’e, nia mós halo servisu voluntáriu iha Organizasaun Naun Governamentál Fundasaun Mahein durante fulan-rua (2), ne’ebé ajuda nia estudu liuliu kona-ba siénsia polítika.

“Iha ne’ebá, ami le bulletin barak-liu kona-ba problema ne’ebé akontese kona-ba seguransa no defeza. Ha’u iha ekipa peskiza nian, nune’e loro-loron ha’u ba le notisia sira iha ligasaun ba seguransa. Timor-Leste nasaun ki’ik, ita bele hatene oinsá seguransa Polísia Nasionál Timor-Leste no Defeza nian no mós seguransa ba iha komunidade,” nia dehan.

Servisu voluntáriu, nia dehan, nia hala’o durante tinan rua (2) iha organizasaun Rotary Youth Leadership Award (RYLA) iha tinan rua ne’ebé hahú husi 2021 to’o 2023. Iha tinan hanesan, nia mós halo servisu voluntáriu aumezmu tempu iha 2023 servisu voluntariu iha Timor-Leste Dabate Group (TLDG).

“Iha RYLA nian ne’e, ha’u servisu hanesan fó kapasitasaun ba joven sira kona-ba oinsá halo servisu komunitária no lideransa,” nia hateten.

Iha servisu ida-ne’e, nia kna’ar loloos mak haree ba foinsa’e sira hanesan joven kuriozidade hodi hatene atu aprende ba iha área negósiu no ortikultura.

“Joven balun mai RYLA rasik sira buka investe ortikultura hanesan ai-kulat no servisu ONG no Governu,” nia dehan.

Servisu iha TLDG, nia promove debate públiku ba joven sira liuliu oinsá joven sira bele hatene métodu debate iha ema-nia rain iha área seguransa, saúde, edukasaun no mudansa klimatika iha lian inglés, tanba sira iha ona abilidade inglés ne’ebé di’ak.

“Ha’u iha kuriozidade atu aprende, entaun ha’u haree prioridade. Iha enkontru ruma ka atividade ida-ne’ebé mak importante, iha estudu universitáriu mós iha oráriu ne’ebé la hanesan, entaun oinsa ita jere. Iha tempu livre, ha’u ezekuta servisu sira voluntáriu nian,” nia haktuir.

Tuir nia, estuda iha universidade la okupa loron tomak maibé tenke iha kapasidade jere tempu, tanba ema ida-idak iha kuriozidade atu aprende, entaun iha ne’e só presiza dixiplina oinsá jere tempu ho di’ak no loloos.

Durante hakna’ar-aan hala’o servisu voluntáriu, nia hetan oportunidade hodi ba partisipa konferénsia internasionál kona-ba uzu dijitalizasaun no ciber crime ciber security iha Malázia no konferénsia kona-ba Artificial Intelligence (AI) iha Tokyo.

Iha konferénsia kona-ba AI ne’e, hodi bele hatene kona-ba oinsá hatene desinformasaun iha mídia sosiál tanba aplikasaun ida-ne’e bele falsifika informasaun, entaun hanesan utilizadór ba  internet tenke verifika didi’ak informasaun sira.

Aleinde ne’e, nia mós konsege partisipa semináriu kona-ba área negósiu nian iha Indonézia ne’ebé foka liu iha negósiu no kriasaun empreza, liliu ida-ne’e atu hatene kona-ba oinsá atu forma ka halo negósiu rasik.

“Timor-Leste iha joven barak mak hakarak sai negosiante ho susesu no balun lae, maibé iha kuriozidade atu halo negósiu,” nia dehan.

Tuir nia, ida-ne’e hanesan oportunidade ida-ne’ebé lori nia hatene oinsá uza no asegura ba uzu teknolijia moderna  ne’ebé hanesan funu ida ema ataka malu no tenke asegura aan ka privasidade.

Iha esperiénsia ba tuir konferénsia ne’e, nia bele fahe esperiénsia hodi introdús kona-ba literasia dijital oinsá salvaguarda ema-nia aan ka uza loloos dijital (Digital Right) ba joven sira iha Fundasaun Alola no iha Xanana Reading Room mós fó formasaun kona-ba literasia dijitál no formasaun oinsa importánsia lee livru ba joven sira.

Nune’e, nia husu ba foinsa’e sira seluk atu motiva aan ba halo servisu voluntáriu hodi bele aprende no hasa’e koñesimentu.

“Ha’u-nia mensajen ba joven sira katak servisu voluntáriu sein osan ne’ebé halo ho fuan ho laran, ne’ebé nia benefisiu ba futuru ba ita-nia aan no ba ita-nia nasaun Timor-Leste. Ohin, buat ne’ebé ita kuda, ohin ita labele hetan no ita hein to’o loron ida sei bele kuu nia fuan, nune’e mós servisu voluntáriu. Joven labele baruk atu aprende husi ema sé de’it, informasaun mai husi sé de’it,” nia dehan.

Joven produtivu ne’e moris iha Aileu, iha loron 20 dezembru 2000, Nia hanesan oan ikun husi maun-alin na’in-sia (9). Nia inan-aman naran Marinho Almeida Salsinha Falcão no Elsa Barros Quintão. Nia agora halo idade 25 no daudaun ne’e servisu hanesan jestora ba programa Loke Livru iha Asosiasaun Defisiénsia Timor-Leste (ADTL).

Nia hahú eskola iha ensinu baziku no terseiru iha ensinu públiku Aileu-Malere, eskola sekundária iha kolejiu São Paulo no São Pedro Aileu-Malere no daudaun ne’e eskola hela iha ensinu superiór Universidade Nasionál Timor Lororsa’e (UNTL) iha Fakuldade Siénsia Sosiál departamentu siénsia polítika (estudante finalista).

Jornalista : Jesuína Xavier

Editór      : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!