BOBONARO, 06 janeiru 2025 (TATOLI) – Agrikultór sira iha aldeia Lotan, suku Batugade, postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, presiza tratór hodi hasa’e sia-nia podusaun agríkola.
Xefe aldeia Lotan, suku Batugade, postu administrativu Balibo, munisípiu Bobonaro, Isaac das Dores, hateten agrikultór sira daudaun ne’e presiza tratór atubele apoia no fasilita sira halai natar no halo to’os hodi hasa’e produsaun agríkola hanesan hare, batar, fore-mungu, lís, tomate, fore-Sukoti no produtu lokál seluk tan.
Nia dehan, iha tinan hirak liubá governu apoia tratór unidade rua ba agrikultór sira iha irrigasaun Lotan, maibé ekipamentu agríkola ne’e labele halo operasaun kobre área luan ekatre 97 ne’ebé pertense ba irrigasaun Lotan.
Xefe aldeia ne’e argumenta, problema ne’e afeta tebes ba agrikultór sira tanba kada tinan halo natar no to’os obrigatoriu tenke aluga tratór ho kustu kada ekatre $100-resin.
Notísia relevante: Grupu 23 iha Bobonaro sei simu mákina agrikultura modernu
“Sira halo tuir de’it kbiit, sira esforsu-an atu halo barak, maibé labele tanba uza kbiit, ne’ebé sé bele governu apoia ekipamentu ba irrigasaun Lotan ne’e, tanba ami Lotan ne’e kona-ba hare tinan ida halo dala-rua,” nia informa ba jornalista sira iha Lotan.
Nia hatutan, problema seluk mak laiha ponte, nune’e difikulta tebes agrikultór sira lori produtu lokál asesu ba merkadu.
“Ami kuda hare, batar, fore-mungu, lís, tomate, modo, fore-sikoti, depois ami mós iha ikan nila, sé bele governu haree ami-nia ponte ne’e, tanba udan mota-boot ami-nia produtu sira-ne’e labele lori ba merkadu, tanba natar iha hotu ne’e, estrada boot iha fali mota sorin,” nia informa.
Iha fatin seluk, agrikultór Lotan, Ernesto Lopes, reforsa sira iha vontade atu halo serbisu, maibé laiha kbiit atu dezenvolve área kultiva tanba kestaun ekipamentu agrikultura limitadu.
“Sé ita-nia governu apoia ekipamentu sira mai, ne’e ami bele halo natar no to’os, tinan ida dala-rua, agora ami só halo hare no lís mak tinan ida dala-rua, seluk ne’e labele tanba ami uza tradisionál de’it, ne’e forsa lato’o ida,” nia informa Agência TATOLI iha Maliana, segunda ne’e.
Enkuantu durante ne’e agrikultór sira utiliza irrigasaun Lotan, hodi prodús produtu agríkola, ortikultura no akuakultura.
Notísia relevante: Agrikultura Bobonaro propoen aumenta estensionista 12 hodi reforsa serbisu iha suku sira
Jornalista: Sérgio da Cruz
Editór: Evaristo Soares Martins