LAUTEIN, 09 Marsu (TATOLI) – Vise-primeiru-ministru, ministru asuntu sosiál no ministru dezenvolvimentu rurál no abitasaun komunitáriu, Mariano Assanami Sabino, hala’o lansamentu sistema agríkola modernu ‘Smart Farming System’ ka Sistema agrikultura intelejente, iha Sentru Treinamentu To’os Matenek iha Aldeia Malailada, Suku Baduru, Postu administrativu Lautein, Munisípiu Lautein, ho objetivu atu hasa’e rendimentu ekonomia komunitáriu ne’ebé utiliza teknolojia ho modernu liu.
Tuir Assanami, Almerindo Fernandes dos Santos Silva, enfrenta difikuldade oioin iha inísiu maibé nafatin serbisu ne’e, nune’e ba oin, tuir governante ne’e katak ministériu nafatin fó biban atu la’ós de’it halo iha fatin hanesan maibé iha mós fatin seluk tanba haree ba programa dezenvolvimentu rurál nian no sentru ne’e mós tama ona hanesan sentru prátika ba dezenvolvimentu rurál ne’ebé maka sei hala’o sentru formasaun agríkola utiliza sistema modelu irrigasaun modernu liu.
“Ohin mai atu fó apresia no kontuinidade. Hahú ohin ba ohin sentru ne’e formaliza hanesan sentru treinamentu maibé foku la’ós de’it ba ortikultura maibé sai modelu irrigasaun modernu ba ai-horis sira seluk tanba adopta métodu dijitalizasaun mais modernu”, VPM Mariano Assanami Sabino dehan hafoin lansamentu Smart Farmig System iha Aldeia Malailada, Suku Baduru, Postu Lautein, domingu ne’e.
Iha fatin hanesan, Jestór To’os Matenek, Almerindo Fernandes dos Santos Silva informa, Programa Smart Farming System hahú 2017 ho ekipamentu manuál no bainhira rega modo gasta tempu oras rua ka tolu maibé hafoin ida-ne’e uza makina ka jeradór para dada bee ba to’os laran no ikusmai utiliza tratór para fila rai.
Baihira tuir kompetisaun, nia parte sai vensedór mós ba kompetisaun negósiu inovativu no ikusmai to’o utiliza Google no nia rasik komunika husi telefone bele rega ona modo sira.
Jestór To’os Matenek ne’e mós informa kona-ba totál fundu sira ne’ebé utiliza husi inísiu to’o agora. “Hanesan iha kotuk, ita haree 1.5 hektares ne’e kuaze 17 mil doláres americano. Ezemplu, kuandu ita atu halo meia hektares presiza cinco mil setenta seis doláres americano. Fundu sira ne’ebé ita hetan liuhusi kompetisaun negósiu inovativu no to’o ikus ita moderniza Smart Farming System utiliza rega modo uza telefone,” jestór ne’e dehan.
“Ministru dezenvolvimentu rurál no abitasaun komunitáriu nia apoiu to’o ohin loron ita bele lansa ona atividade ida-ne’e no ba oin fatin ne’e sai hanesan sentru dezenvolvimentu juventude agríkola signifika ema hothotu bele mai aprende iha ne’e relasiona ho instalasaun teknolojia sira tanba ne’e iha ha’u-nia kotuk estajiadu sira husi Fuiluro lori teória kuda modo mai ami no sira aprende fali husi ami kona-ba teknolojia; ida-ne’e hanesan fahe matenek ba malu”, nia akresenta.
Nune’e, nia esplika, agora ba oin Ministériu dezenvovlimentu rurál tau sentru ne’e hanesan dezenvovlimentu rurál, katak sei halo fatin ida ba treinamentu sira kona-ba teknolojia ninian. Tanba ne’e, Vise-primeiru-ministru, ministru asuntu sosiál no ministru dezenvolvimentu rurál no abitasaun komunitáriu, Mariano Assanami Sabino konvida ona nia no serbisu ona iha gabinete atu dezenvolve manuál oinsá dezenvolve setór agríkola iha dezenvolvimentu rurál.
“Ita kuda modo sira mai ho nia planu negósiu rasik, signifika ita kuda produtu saida no sei fa’an ba iha ne’ebé no variadade sira ne’ebé ita kuda ho rotativa hanesan iha fulan hirak liu ba ita kuda modo sira ne’ebé adopta loron manas no tempu udan ita kuda modo sira ne’ebé adopta udan ninian”, Jestór To’os Matenek, Almerindo Fernandes dos Santos Silva haktuir.
Tuir Almerindo, produtu sira ne’ebé sira prodús nia merkadu prinsipál maka Merenda Eskolar nune’e sira fa’an ba iha merkadu, sentru treinamentu SOLS, eskuadra Polísia no funsionáriu sira no depois iha ona tentativa, iha ona kontaktu ho F-FDTL; Komponente Navál no Terrestre sira, iha Baucau iha posibilidade bele sosa sira-nia produtu.
Relasiona ho adubu sira, Jestór To’os Matenek Smart Farming System esplika, adubu sira ne’ebé tuliza orgániku tanba lakohi atu estraga ai-horis sira, tanba ne’e utiliza karau-teen sira, tau hamutuk iha sementi fatin zumbo sira no rai to’o fulan tolu ka haat no nia decompose ona ho rai metan mak foin utiliza no balun sunu hare-kulit depois maka utiliza.
Durante ne’e, Sentru Treinamentu To’os Matenek ne’e emprega ona joven sira inklui ferik-katuas sira liuliu ba prosesu halo kantadeiru utiliza tratór. Tanba sistema rega ne’e utiliza sistema automátika irrigasaun no presiza ema kuda no kolleta de’it inklui hamoos du’ut sira. Tanba ne’e mak, tuir nia, sistema servisu iha ne’e uitliza selu tuir kantadeiru de’it no traballadór permanente rua no sira seluk halo kontratu de’it tuir nia tempu sessional workers.
Reprezentante prezidente autoridade muninisípiu Lautein, atuál Diretór servisu munisipál agrikultura Lautein, Albertinho Jeronimo apresia Grupu To’os Matenek ne’ebé implemeta Smart Farming System ho sistema modernu no rekoñese ida-ne’e foin primeira-vez hala’o iha Munisípiu Lautein.
Tuir reprezentante ne’e katak Munisípiu Lautein área poténsia ba agkrikultura, enjerál, pekuária, veterinária maibé ohin ita hotu iha ne’e atu haree husi setór ortikultura ninian.
“Ha’u hanoin ida-ne’e hatudu ezemplu di’ak mai ita, tanba ita-nia problema ne’e ida de’it oinsá ita bele hasa’e produsaun no produtividade ba ai-han liliu ita-nia ortikultura” reprezentante PAM Lautein ne’e dehan.
Diretór servisu munisípal agrikultura Lautein, Albertinho Jeronimo mós hameno, “Ita-boot halo ida-ne’e maibé keta hetan fatin ruma ida-ne’ebé di’ak liu no abandona fatin ida-ne’e no ida-ne’e maka ha’u lakohi. Tanba ne’e ita-boot tenki prepara ona kadernizasaun hodi kontinuasaun ba futuru. Ha’u fó lembra de’it ba ita-boot sira, dezde ita ukun aan ONG barbarak mai investe iha Timor Lorosa’e liuliu iha Lautein maibé saida maka akontese ONG sira ne’e para ita mós para hotu entaun ida-ne’e maka problema ita-nian”.
Entretantu, partisipa iha atividade lansamentu sistema agríkola modernu Smart Farming System marka prezensa husi Vise-ministru operasionalizasaun ospitál iha ministériu saúde (MS), Flávio Brandão, Sekretáriu Estadu Floresta, Fernandinho Vieira, Autoridade lokál Postu administrativu Lautein, Munisípiu Lautein, reprezentante PNTL no inklui komunidade sira iha Aldeia Malailada, Suku Baduru.
Jornalista: Francisco Sony
Editór: Rafael Ximenes de A. Belo




