iklan

DILI, HEADLINE

Governu sensibiliza prevensaun asédiu seksuál iha servisu públiku

Governu sensibiliza prevensaun asédiu seksuál iha servisu públiku

Ministériu Edukasaun (ME) hamutuk ho Komisaun Funsaun Públika (KFP) no Sekretaria Estadu ba Igualade (SEI), tersa ne'e, halo sensbilizasaun kona-ba prevensaun asédiu seksuál iha servisu públiku. Imajen TATOLI/Osória Marques.

DILI, 11 Marsu 2025 (TATOLI) – Governu liuhusi Ministériu Edukasaun (ME) hamutuk ho Komisaun Funsaun Públika (KFP) no Sekretaria Estadu ba Igualade (SEI), tersa ne’e, halo sensbilizasaun kona-ba prevensaun asédiu seksuál iha servisu públiku.

Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, konsidera sensibilizasaun ne’e importante tebes ba liña ministeriál sira hodi kombate asuntu referida.

“Ohin dadeer ne’e serimónia iha ámbitu komemorasaun ba loron internasionál feto ne’ebé Ministériu Edukasaun halo semináriu ida kona-ba ‘prevensaun asédiu seksuál iha servisu públiku’ ho objetivu atu garante ambiente ne’ebé seguru iha eskola, iha servisu fatin, no livre husi asédiu seksuál ”, Ministra Edukasaun ko’alia iha Timor Plaza, Suai Room.

Nia fó-sai katak, oras ne’e Ministériu Edukasaun iha programa hanesan ne’e iha kada munisípiu, atu nune’e hasa’e ema-nia konsiénsia atu oinsá eskola sai ambiente ne’ebé seguru ba profesór no ba estudante sira hotu no komunidade edukativa tomak.

“Iha nível eskolaridade, Ministériu Edukasaun hahú introdús matéria sira. Ita bele introdús matéria kona-ba igualade jéneru, prevensaun ba asédiu seksuál, fraternidade umana no iha matéria hotu-hotu maibé nia la’ós mai ho disiplina ida ka mesak maibé integradu iha disiplina hotu-hotu”, Ministra dehan.

Nune’e mós Komisária Komisaun Funsaun Públika, Anita Tavares Ribeiro de Jesus, informa, momentu importante ida-ne’e, ba komemorasaun Loron Internasionál Feto nian, ne’ebé destaka ho tema jerál “Promove Servisu-Fatin ne’ebé Seguru, Respeitozu no Livre hosi Asédiu”.

Nia dehan, asuntu ida-ne’ebé ezije atensaun no kooperasaun instituisaun hotu nian, tantu públika no privada, inklui individuál no koletivamente.

Nune’e ho Komisaun Funsaun Públika hakarak manifesta katak, asuntu kona-ba luta ba prevensaun no kombate kontra prátika sira asédiu nian, sai mós prioridade ida.

“Komisaun Funsaun Públika hola providénsia liuhosi hamosu polítika no prosedimentu legál sira, ne’ebé aplika iha instituisaun públika hotu, hodi asegura funsionamentu Administrasaun Públika ida-ne’ebé livre hosi prátika sira oioin, liuliu liga ho natureza asédiu seksuál nian, atu nune’e labele konstitui barreira ba efetividade no funsionamentu administrasaun públika nian”, Komisária hatete.

KFP rekoñese katak, kada tinan KFP rejista irregularidade dixiplinár mais de uma centena de casos, no entantu, persentajen kazu ligadu ho asédiu seksuál ki’ik tebes kompara ho kazu sira seluk.

“Situasaun ida-ne’e hamosu hela dúvida mai ita hotu, seraké kazu sira ne’ebé Komisaun Funsaun Públika rejista kada tinan liga ho asédiu, korresponde duni ho realidade iha instituisaun sira ne’e, kazu akotese barak maibé, pur razaun oioin, impede hodi halo komunikasaun ba Komisaun Funsaun Públika no entidade relevante, atubele ezije responsabilidade no rejista iha dadus Komisaun Funsaun nian. Ne’e, kestaun ida ne’ebé dezafiu parte hotu-hotu atu servisu hamutuk,” nia katak.

Embaixadora Austrália iha Timor-Leste, Caitlin Wilson, kontente tebes partisipa iha serimónia ida-ne’e ne’ebé hamutuk ho Ministra Edukasaun, Dulce de Jesus Soares, Komisária Komisaun Funsaun Públika, Anita de Jesus Tavares, Sekretária Estadu ba Igualade, hodi halo abertura ba lansamentu violénsia bazea ba jéneru.

“Ne’ebé ita haree importante tebes nune’e ita hamutuk hodi kontribui no apoiu ba área ida-ne’e”, Caitlin dehan.

Jornalista: Osória Marques

Editór: Evaristo Soares Martins

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!