iklan

DILI

Ekipa konjunta diálogu ho komuidade Suku Bidau Santa-Ana no Metiaut kona-ba alargamentu estrada

Ekipa konjunta diálogu ho komuidade Suku Bidau Santa-Ana no Metiaut kona-ba alargamentu estrada

Sekretáriu Estadu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Germano Santa Brites Dias. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 17 Abríl 2026 (TATOLI) – Ekipa konjunta entre Sekretariu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana (SEATOU), Ministériu Obra Públika (MOP), realiza diálogu ida ho komunidade iha Suku Bidau Santa-Ana kona-ba alargamentu estrada.

Sekretáriu Estadu Asuntu Toponímia no Organizasaun Urbana, Germano Santa Brites, husu komunidade nia kooperasaun no kolaborasaun nune’e ekipa tékniku bele foti dadus.

“Ohin atividade ida kona-ba diálogu ho komunidade Suku Bidau Santa-Ana ho Metiaut. Alargamentu ne’e sei akontese iha fulan tuirmai , ne’ebé sei hahú husi Bidau Santa-Ana ponte BJ Habiebie to’o Bekaril kurva Prezidente Repúblika nia uma okos besik restaurante ida ikus ninin liubá. Entaun ita planu sei hasai iha fulan hirak tuirmai, para Governu bele prepara fali estrutura foun parte ne’ebá,” SEATOU dehan iha Suku Bidau Santa-Ana, Dili, Sesta ne’e.

Nia dehan, kona-ba bero ne’e, atu dehan ema hotu buka moris, laiha ema ida mak buka mate, entaun solusaun ida mak muda provizóriu bero sira ne’e iha Largo nian.

Tanba iha kotuk ne’e rai-henek badak hela no arma halo didi’ak para bele buka moris ne’ebá ka peska iha ne’ebá. Nune’e karreta boot sira tama tula rai-henek.

“Atu salva sasan hanesan bero mak tenke koopera ho Governu ba alargamentu ida-ne’e. Hahú segunda agora ekipa konjunta hanesan Sekretáriu Estadu Terras Propriedade, MOP, SEATOU, SEAK, parte Sekretáriu Estadu Floresta la’o ona. Maibé iha Bidau Santa-Ana ne’e iha fatin haat ka lima, Metinaru mak barak liu to’o Karil nian,” nia dehan.

Dias dehan hahú ohin loron 17 Abríl ba oin, durante fulan rua. Iha 01 Jullu ekipa konjunta hahú ona halo servisu. Kona-ba medida ne’e metru 50 ba tasi-laran.

Tanba ne’e nia apela ba komunidade atu prepara aan no presiza kooperasaun nune’e servisu ne’e bele la’o ho di’ak.

“Tanba ita tama ne’e tenke koopera, ita ba ho makina boot. Tanba ne’e husu ba komunidade atu koopera kuandu kona uma ka ai-horis ruma. Importante mak ita hamutuk para bele fó tempu ba tékniku sira hasai dadus,” nia hatete.

Tuir nia katak hosi Bidau Masau tesik ba mota sorin,  kapela São Miguel mak dalan laiha, iha tinan naruk, ne’ebé ekipa esforsu hela atu loke dalan ba ne’ebá maibé importante mak kooperasaun entre komunidade.

Iha fatin hanesan, Xefe Suku Bidau Santa-Ana, Alexandrino Mesquita da Costa, dehan Bidau Santa-Ana sei alarga tan metro rua tama husi valeta, sei kona sede suku nia morru no uma tolu mak sei afeta.

“Iha Bidau Akadiru-hun no restourante sira iha Metiaut ne’e tau ona markasaun antes maibé Bidau Santa-Ana mak foin halo sensibilizasaun ba suku rua. Maibé, kona-ba dadus Bidau Santa-Ana nia alargamentu uma-kain hira mak afeita ne’e seidauk iha, espera katak relasiona ho SEATOU nia esplikasaun komesa ona iha segunda ekipa sira foin tuun diretamente mai hodi atubele foti dadus,” xefe suku esplika.

Autoridade  komunitária ne’e dehan, ba alargamentu estrada ne’e komunidade liliu peskadór barak sei sofre tanba muda fatin ba fatin seluk.

“Hanesan autoridade ha’u mós preokupa ho ha’u-nia komunidade ne’ebé mak durante ne’e hala’o hela sira-nia atividade peska. Ha’u bele hatete katak peskadór sira-ne’e kuandu hala’o sira-nia atividade ha’u rasik de’it seidauk moris sira uza ona fatin tasi-ibun nian, sira uza fatin ne’e ha’u bele hatete katak sira uza hanesan to’os sira mai kuda netik ai-horis ruma no boot mai fó fuan ruma ne’e sira bele foti  netik hodi han. Maibé, ho alargamentu sira tenke husik, ida-ne’e ha’u preokupa,” nia salienta.

Líder komunitária ne’e rekorda, kompañia BTK kuandu kaer projetu iha fatin ne’e, hosi fatuk bandeira to’o iha ne’e. Komunidade informa ba nia no nia dehan peskadór atu halo intervensaun.

“Peskadór telefone ha’u dehan liurai,  ami intreven tanba lakohi bolu ami atu halo diálogu, ha’u dehan ba sira hanesan sidadaun iha direitu para halo interven importante maka labele halo krime, interven para ezije ba Estadu  atu apoiu ba ita-boot sira-nia diretu. Ami husu ba ministériu obra públiku buka meiu bele mai ko’alia ho terras propriedade, karik bele bolu ho ministériu relevante hanesan Sekretáriu Estadu Peska tuun hodi ko’alia ho ami para kria kondisaun,” nia ko’alia.

Entretantu, Komunidade Clotilde de Sousa koopera ho Estadu tanba hakarak halo dezenvolvimentu maibé tenke kria kondisaun uluk, povu ne’e kumpre regra no orden ne’ebé mak hatuun.

“Ha’u kumpre orden Estadu tanba rai Estadu entaun presiza koopera ho Estadu nune’e halo dezenvolvimentu nasionál. Halo dezenvolvimentu ba ita-nia ba rai Timor-Leste, liliu ba sidade Dili ne’ebé iha área turístiku ita hotu tenke kontribui para bele atrai ema turista sira mai vizita nune’e ita-nia nasaun hetan reseita,” nia dehan

Biban ne’e, hakarak hato’o mensajen ba maluk komunidade katak kuandu prezensa SEATOU ho nia ekipa nian to’o fatin iha ne’e presiza komunidade  nia kontribuisaun, oinsá hamatak, haburas no hafurak sidade Dili.  Komunidade tenke koopera no kolabora nune’e halo dezenvolvimentu ba rai no povu ida-ne’e. Tanba Dili ne’e kapitál Timor-Leste ne’ebé ema oioin hosi nasaun oioin mak sei mai vizita no investe buat ruma, enntaun presiza kontribui.

Enkuantu, Peskadór Abrio Soares akresenta, presiza apoiu hosi Governu tanba kuandu muda ba Largo ne’e importante iha rai-henek para bero bele tama.

“Kona-ba ami-nia ne’e kona tasi entaun ami hakarak husu ró viber para ajuda ami agora Estadu ida-ne’e halo mate ami-nia moris hanesan peskadór.  Ami moris iha tasi-laran no buka moris tasi-laran mak sustenta família. Estadu no Governu halo dezenvolvimentu maibé fó netik ró viber ba para ami uza,” Abrio rekomenda.

Nia dehan, iha diálogu ne’e ekipa konjunta haruka peskadór nia ró muda ba Largo. Iha tiha Metiaut ba fali Largo halo saida ne’ebá.

“Ami presiza mak iha rai-henek para ró para iha leten agora halo penahan boot entaun oinsá  mak bele buka moris.

Jornalista:  Osória Marques

Editór: Rafael Ximenes de A. Belo

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!