iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

Timor-Leste prontu tama ASEAN kualker tempu

Timor-Leste prontu tama ASEAN kualker tempu

Vise-Ministra ba Asuntu ASEAN, Milena Rangel. Imajen Tatoli/António Daciparu.

DILI, 11 Marsu 2025 (TATOLI)—Vise-Ministra Asuntu ASEAN, Milena Rangel, hateten Governu Timor-Leste halo esforsu másimu ona atu adere ba ASEAN kualker tempu tanba preparadu ona.

“Ha’u komprende ho públiku nia hanoin hotu. Balun mai dehan ita seidauk prontu atu tama hanesan membru ASEAN, maibé ida-ne’e hanoin ema ida-idak nian. Maibé, ha’u nafatin fó informasaun katak ita prontu atu adere iha tinan ne’e ou tinan oin. Bainhira de’it ita prontu ona tanba ita implementa roteiru ona. Keta haluha katak ita-nia adezaun bazeia ba roteiru ne’ebé ita simu husi ASEAN,” Milena hateten ba jornalista sira iha Hotel Timor, Dili, tersa ne’e.

Milena dehan, Timor-Leste tenke prontu agora, se la prontu agora bainhira tan, maibé bainhira Timor-Leste sei buka situasaun perfeitu mak foin adere ba ASEAN ne’e infelizmente nunka eziste.

“Se ita atu adare hein situasaun perfeitu, ida-ne’e infelizmente nunka eziste. Ita tama tiha lai depois mak hadi’a sasán sira-ne’ebé seidauk kompletu. Atu informa katak dezafiu oviamente eziste maibé la’ós dezvantajen. Ita-nia Estadu, ita-nia Governu trasa polítika esterna para ita bele tama iha organizasaun rejionál ida-ne’e tanba ita halo estudu kompletu koñese ita-nia benefisiu lubuk ida ba povu, ba nasaun, ba setór privadu, ba ita-nia dezenvolvimentu kapitál umanu no seluk tan,” nia dehan.

Nia hatutan, Timor-Leste presiza hala’o servisu estra barak maibé labele tarde tan ho dezenvolvimentu mundu nian, tanba daudaun ne’e mundu evolui no konstante nunka para, ho nune’e Timor-Leste tenke tama iha organizasaun rejionál ne’e atu ajuda mós nasaun nia ekonómia no dezenvolvimentu.

“Ita implementa roteiru, kriteria hitu (7) iha laran Timor-Leste priense hotu ona. Iha ida-rua mak ita presiza hadi’a maibé ASEAN rasik sente katak ita atinje progresu ida-ne’ebé makaas tebes iha tinan balu ikus ne’e. Nune’e, Timor-Leste iha kompromisiu boot atu adere ba organizasaun rejionál ne’e,” nia dehan.

Kriteria hitu (7) ne’ebé durante ne’e ASEAN fó ba Timor-Leste atu prienxe mak hanesan;

  • Komprimentu ba Lei sira
  • Komprimentu ba konvensaun no tratadu sira
  • Harii Timor-Leste nia misaun iha Jakarta-Indonézia.
  • Iha responsabilidade atu hola parte iha kustu operasionál tenke fó fundu finanseiru kada tinan ba Sekretariadu
  • Viajen ba mai ho pasaporte diplomatiku sira laiha vistu
  • Ba pasaporte komun ho objetivu viajen hanesan turista la presiza iha vistu.

Jornalista : Hortencio Sanchez

Editór       : Cancio Ximenes

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!