LIKISA, 13 Marsu 2025 (TATOLI)—Xefe suku Ulmera, postu administrativu Bazartete, munisípiu Likisa, Martinho Coreia, hateten ikan Baleia (Humpback Whale) ida mate iha tasi Ulmera.
“Loos, ikan Baleia ida mate duni iha tasi Ulmera nian. Ha’u kontaktu ona ba diresaun Peska Munisípiu Likisa maibé laiha ema ida atu mai haree, sira Peska Likisa dehan tuir lei labele ko’a ikan ne’e,” Martino hatetetn ba Agência TATOLI, iha Ulmera, kinta kalan ne’e.
Nia dehan, ikan Baleia ne’e mate maizumenus iha tuku 15h00 lorokraik, maibé la’óos iha tasi ninin maibé iha liu laran kuaze metru 500-resin.
“Ikan ne’e mate loos ona, maibé la’ós iha tasi ninin, iha loos tama ba laran meti-ulun nian, entaun ema barak mak ba haree. Ró balun tenta atu dada sai maibé labele, ikan ne’e boot tebes. Ikan ne’e mate ha’u laiha ne’e ida, ha’u ba hala’o tia servisu balun iha aldeia Libaloa, fila mai mak haree. Ha’u liga kedan ba Peska Munisípiu, dalaruma aban sira foin mai haree karik, tanba ikan ne’e protejidu,” Martinho hateten.
Tuir observasaun, ikan ne’e boot no seidauk hatene nia naruk metru hira no nia ton hira tanba distánsia husi rai-maran ba tasi laran ne’e dook.
Proteje biodiversidade iha tasi laran tuir Sosiedade Sivil sira nia peskiza iha tinan 2018
Atu bele realiza benefísiu husi biodiversidade mariña no mós realiza promesa IX Governu nian atu promove Ekonomia Azul, polítika-na’in sira tenke servisu hamutuk hodi kria regulamentu kona-ba setór turizmu Baleia.
Governu nia suporta ne’ebé forte ba dezenvolvimentu eko-turizmu mariña (tasi nian), protesaun ba rikusoin tomak ne’ebé moris iha tasi laran, hanesan hakerek iha Planu Estratéjiku Dezenvolvimentu Nasionál 2011-2030 no Polítika Turizmu ne’ebé foin estabelese.
Governu estabelese tiha ona, dezenvolve indústria turizmu ho ikan-Baleia no Golfiñu iha poténsia atu lori benefísiu ekonómiku ne’ebé signifikante ba ita-nia komunidade lokál sira.
Agora ita iha nesesidade urjénsia atu diversifika ita-nia ekonomia, haluan no haforsa setór sira-ne’ebé la’ós mina hanesan agrikultura, peska, indústria produsaun ho eskalaun kiik sira no turizmu. No sira tenke hetan dezenvolve ho kompromisu boot hodi tuir polítika ida-ne’ebé sustentável nune’e bele garante no proteje ita-nia ambiente ne’ebé sei frajil hela nu’udár patrimóniu naturál.
Ita-nia tasi sai ona área protejidu ba ikan-Baleia no Golfiñu sira (haree Diploma Ministeriál Nú.18/MAP/MCIA/II/2017) no ida-ne’e oferese buat úniku no espesiál ne’ebé bele atrai turista barak.
Artigu balun foin daudaun fó sai husi ema akadémiku no media internasionál sira, hatudu Timor-Leste nia poténsia eko-turizmu di’ak tebes hanesan lalehan. Liuliu fatin atu ba haree movimentu ikan-Baleia boot no Golfiñu sira.
Maske ita-nia tasi la luan, maibé tasi kle’an no iha nia laran, bele estimatiza katak um tersus ka 1/3 (33%) husi tipu ikan-Baleia no Golfiñu sira tomak (ne’ebé hamutuk hetan naran sientífiku ‘cetaceano’) moris iha Timor-Leste.
Kompañia media internasionál konsege hatudu no promove ona poténsia eko-turizmu Timor-Leste nian liuhosi fotografia no video ne’ebé promove Timor-Leste nu’udar fatin di’ak atu haree ikan-Baleia azúl sira iha migrasaun ba parte súl, nani hamutuk ho ikan-Bleia ‘sperm whale’ sira no haree Baleia no Golfiñu barak tebes.
Atividade haree movimentu ikan-Baleia no Golfiñu sira konsidera nu’udár setór turizmu globál ne’ebé aumenta; iha mós interese sériu husi ema biolojika-marina hodi estuda no hasai fotografia ba animál furak tasi nian sira ne’e.
Haree hamutuk ho ita nia paizajen ne’ebé maioria agrikultura orgánika, to’os permakultura nian, paizajen tasi ninin ne’ebé furak, no ahu-ruin ho kór oioin, ita-nia ikan Baleia no Golfiñu sira sai parte husi ita-nia rikusoin nasionál. Ne’e mós bele hatudu buat úniku husi Timor-Leste ba mundu no posibilidade boot atu aumenta turizmu nasionál no internasionál.
Bele aprende husi rai-Srilanka ne’ebé harii indústria turizmu ho baze ba atividade sira atu haree ikan-Baleia no Golfiñu, maibé sira-nia númeru ikan-Baleia no Golfiñu sira menus tebes kompara ho Timor-Leste nian.
Maski nune’e, eko-turizmu marina só bele buras se ita bele jere ita-nia rekursu sira ho di’ak no proteje ita-nia rikusoin hanesan ikan-Baleia no Golfiñu husi ameasa sira hanesan kasa komersiál (commercial hunting), impaktu husi ró boot, no fo’er plástiku (lixu plástiku).
Ameasa sira-ne’e bazeia ba grupu Organizasaun ambientál internasionál Greenpeace hato’o katak ameasa sira kontinua aumenta. Nune’e Komisaun Baleia Internasionál (International Whaling Commission–IWC) diskute makaas kona-ba ameasa hirak ne’e, iha Florianopolis, Brazíl fulan kotuk.
International Whaling Commission–IWC harii iha tinan 1946 no agora iha membru sira hamutuk nasaun 89 ho responsabilidade ba konservasaun no jestaun liga ba indústria kasa ikan-Baleia hodi hasai Baleia nia mina, na’an no ruin sira. Iha tinan 1986, IWC halo regra hodi bandu pratika kasa no oho ikan-Baleia ho interese komérsiu, no regra ba bandu ne’e sei eziste to’o ohin loron.
Iha sorumutu IWC foin daudaun, Japaun introdús proposta kontroversiál, ho suporta husi nasaun 25, ne’ebé buka atu hasai regra bandu ne’e hodi promove “ezisténsia hamutuk” entre konservasaun no kasa/oho ikan-Baleia ba komérsiu.
Hafoin debate manas no maka’as, ikus mai maioria membru IWC rejeita proposta Japaun nian, no afirma regra bandu internasionál katak labele kasa/oho ikan-Baleia ba interrese komérsiu.
Sira barak defende pozisaun ne’e tanba sira haree la iha nesesidade iha tempu agora hodi estraga populasaun ikan-baleia sira.
Iha sorumutu hanesan, membru CPLP Brazíl propoin atu iha area protejidu ba ikan-Baleia sira iha Tasi Atlántika Súl, maibé proposta ne’e la pasa tanba la to’o dois tersus (2/3) ka 66% votu ne’ebé presiza.
Bainhira Timor-Leste mantein ita nia tasi nu’udár area protejidu ba ikan-Baleia no Golfiñu, ita la’ós de’it proteje ita-nia rikusoin nasionál, maibé ita mós oferese ba mundu fatin úniku no espesiál atu haree animál sira-ne’e.
Konstituisaun RDTL Artigu 61.3 hato’o: “O Estado deve promover acções de defeza do meio ambiente e salvaguardar o desenvolvimento sustentável da economia.”
Timor-Leste ratifika Konvensaun internasionál ONU nian kona-ba Lei Tasi (UNCLOS 1982) ne’ebé haktuir responsabilidade estadu nian ba jestaun rekursu marina, no ita mós membru husi Organizasaun Maritima Internasionál. Iha tinan 2007, Timor-Leste ratifika Konvensaun Internasionál ba Bio-Diversidade (CBD), hafoin dezenvolve Planu Asaun Estratéjiku Timor-Leste nian ba Biodiversidade Nasionál (2011-2020) ne’ebé inklui protesaun ba abitasaun rikusoin mariña.
Timor-Leste nia diversidade mariña ne’ebé importante iha nivel global presiza no merese atu hetan protesaun no prezervasaun liuhosi define area protejidu no parke nasionál marina sira.
Governu no Ministériu Turizmu agora presiza dezenvolve enkuadramentu legál importante no nesesáriu, ho infrastrutura, formasaun ba ospitalidade iha setór turizmu, akreditasaun ba ajénsia turizmu sira, no komprende rikusoin sira hodi bele jere no tau matan ho di’ak ba oin. Nune’e ita bele asegura indústria eko-turizmu ne’ebé sustentável, protesaun ba ikan-Baleia no Golfiñu sira hodi fó benefísiu ba komunidade lokál.
Timor-Leste tenke forte atu proteje ita-nia rikusoin no fó solidariedade ba membru IWC ne’ebé buka atu proteje ikan-Baleia no Golfiñu sira iha mundu.
Ita tenke kontra “peska ikan-baleia sustentável” (“sustainable whale fishing”) tanba tuir loloos termu ne’e iha lia-inglés la eziste. Ikan-Baleia no Golfiñu sira mak ‘mamalia’ (hahoris hanesan ita umanu), la’ós ”fish” no ita labele kail ikan-Baleia, maibé tenke oho ho diman. Ita tenke asegura katak Timor-Leste sei hasoru indústria no nasaun sira-ne’ebé suporta kasa ka oho ikan-Baleia no Golfiñu ba orientasaun komérsiu.
Jornalista : Hortencio Sanchez
Editór : Cancio Ximenes




