Husi: Julião de Araújo Lic, Dir,. MD
Introdusaun
Prinsipalmente i legalmente vontade populár Patria Maubere nu’udar desizaun ne’ebé aas no ideál tebes iha Estadu Repúblika Demokrátika Timor–Leste ne’ebé hatuur iha konstituisaun artigu 1 alínea 1) Repúblika Demokrátika Timor-Leste katak Estadu ida-ne’ebé demokrátiku, soberanu, ukun-an no ida-mesak, harii hosi povu nia hakarak no iha respeitu ba dignidade ema moris idaidak nian. Salus populi suprema lex esto, bazeia ba lista editál períodu 2009 ne’ebé maka publika iha 15 Janeiru 2025 nu’udar responsabilidade másima Ministériu Antigu Kombatente Libertasaun Nasionál.
Atualmente konsentradu iha pensaun subsisténsia menus ba 3 mak 4 a 7, 8 a 14, 15 a 19, 20 a 24, sobrevivénsia ne’ebé la’ós kombatente. Aleinde hamosu anakilamentu entre kombatente sira, hamosu destruisaun entre kombatente sira no destruisaun entre kombatente sira iha Frente Armada, diplimátika no klandestina, frente tolu nu’udar pilár importante ne’ebé sufestikadu tebes, ho nune’e politikamente liuhusi primeiru governu nia prosesu andamentu ba pilár tolu ne’e designada iha lei-inan bainhira transformasaun assembleia konstituante ba Parlamentu Nesionál. Jurídikamente lider sira husi Estadu konkretiza valor kombatente sira nian liuhusi legalidade jurídika ne’ebé maka hatuur ona iha lei-inan artigu 11 (Fó valór ba Rezisténsia). Alínea 1) Repúblika Demokrátika Timór-Leste rekoñese no fó valór ba povu Maubere nia rezisténsia tinan atus ba atus hasoru dominasaun hosi rai-liur no mós ba sira hotu ne’ebé fó kontribuisaun hodi luta ba independénsia nasionál.
Alínea 2) Estadu rekoñese no valoriza Uma-Kreda Katólika nia partisipasaun iha prosesu ba libertasaun nasionál Timór-Leste nian. Alínea 3) Estadu asegura protesaun espesiál ba mutiladu funu nian, oan-kiak no mós sira seluk tan ne’ebé fó-an tomak ba luta independénsia no soberania nasionál nian, no proteje mós sira hotu ne’ebé partisipa ona iha Rezisténsia hodi hasoru okupasaun hosi raiseluk, tuir lei haruka. Alínea 4) Lei maka define kona-ba mekanizmu atu fó omenajen ba asuwa’in nasionál sira.
Esplanasaun alínea 1, artigu 11 lei-inan) Estadu Timor–Leste rekoñese no valoriza ona Don Boa Ventura ne’ebé kontra koloniál Portugés iha tinan 1912, maibé Estadu seidauk rekoñese no valorize Don ka liurai sira seluk ne’ebé antes ne’e hahú halo funu kontra malae-mutin portugés sira iha Timor. Faktu istória kontra malae mutin sira (tinan atus ba atus signifika hahú husi tinan 1515 prezensa Portugál iha Illa Timor Portugés até 1974, Estadu seidauk rekoñese no fó valór).
Esplanasaun alínea 2) hamosu normal turvas/norma kabur, indikasaun rekoñese no valorizasaun tenke direta ba pesoál servidór uma-kreda Katólika. Sentidu husi uma-kreda sai nu’udar fatin soru-mutuk entre sarani sira ho nai-lulik hodi halo orasaun ba Maromak. Kuandu Estadu rekoñese no valoriza uma-kreda Katólika, signifika amu-lulik no madre sira ne’ebé eziste iha tempu Timor–Portugés, Timor–Timur no Timor-Leste, automatikamente Estadu rekoñese no valoriza totalmente amu-lulik no madre sira tomak no la haree ba partisipasaun no dedikasaun iha prosesu libertasaun Nasaun Maubere. Ida-ne’e sei hamoris duvida husi povu maubere kontra padre no madre sira ne’ebé laiha partisipasaun ba libertasaun nasionál, (uma-kreda: fatin hodi halo orasaun).
Esplanasaun alínea 3) Oan-kiak maihusi vokabuláriu rua oan no kiak. Signifika, oan ne’ebé maihusi kazál nain-rua ne’ebé diferente seksu hodi hahoris. Kiak signifika buat hotu–hotu sempre menus tanba klauzula husi koloniál ka kompletamente ho sentidu morfologia oan-kiak husi konsekuénsia funu ne’ebé rezulta ba oan ne’e lakon aman ho inan ne’ebé mate husi konsekuénsia funu no buat hotu falta ba nesesidade moris-nian. Estadu liuhusi MACLN seidauk tau-matan ba oan-kiak sira hodi rekoñese no valoriza sira. Governu Timor–Leste vale apenas rekoñese pesoál frente armada, diplomátika no klandestina foka liuba idade 17 ba leten hahú husi 1975 até 1999, serake artigu 11 alínea 3 hateten momoos no serteza konaba oan-kiak sira nia rekoñesimentu no valorizasaun iha sekuénsia ida-husi funu libertasaun patria Maubere.
Esplanasaun alínea 4) fó omenajen ba ass-uain nasionál sira, kompletamente tuir duni lei-inan. Ass-uain nasionál ka funu-nain sira hahú husi 1515 até 1974 (Portugál iha Timor). Ass-uain nasionál ka funu-nain sira hahú funu-mundiál daruak, 1942 até 1945 (Japaun no Austrália iha Timor). Ass-uain nasionál aten-brani demokrasia partisipativa ne’ebé forte hodi deside liuhusi votante ba referendum 1999 ho totál maioria 78 % ne’ebé hili ukun-an. Ass-uain nasionál ka funu-nain hahú husi 1975 até 1999, espesifikamente fahe ba pilár tolu maka armada, diplomátika no klandestina: pilár tolu ne’e fazeadamente tama hela iha reklasaun no kontestasaun. Reklamasaun signifika husu pedidu iha parte atu hasae sira-nia grau pensaun subsisténsia. Kontestasaun signifika, kontra pesoál sira ne’ebé naran tama lista editál hodi hetan pensaun subsisténsia husu atu reverika no reinvestigasaun.
Fenomena polítika legal konaba lista editál 2003/2005 no 2009, kria kombatente sira desmoralizadu no desmantela entre sira-nia partisipasaun no dedikasaun ba luta libertasaun nasionál.
Ho ida ne’e eskritór salienta era independensia ida ne’e, kombatente sira haluha pensa konaba doutrina pásada mate ka moris, ukun rasik-an maibé kombatente sira insulta malu, ignora malu, defama malu, bobar-lia, foti-lia iha tempu ukun-an ida-ne’e.
Espíritu nasionalizmu no patriotizmu mihis ba daudaun bainhira jerasaun patriota asiste konkista malu konaba asuntu veteranu nian. Depois independensia ne’ebé prepara husi UNTAET (Administrasaun Tranzisaun Nasoens Unidas iha Timor-Leste) no transforma kompeténsia ba Estadu Timor–Leste iha 20 Maiu 2002. Naturalmente, kombatente libertasaun nasionál sai nu’udar THE FOUNDING FATHER (fundadór ba Nasaun). Irarkiamente estruturadu organiza ho di’ak maske prosesu hirak ne’e frekuenta sirkunstánsia, hahú husi Fretilin (Frente Revolusionária Timor-Leste Independente) hatutan husi CNRM (Konsellu Nasionál Rezisténsia Maubere) no hakotu husi CNRT (Konsellu Nasionál Rezisténsia Timorense).
Kauza reklamasaun no kontestasaun
Bazeia ba lei númeru 3/2024 loron 12 fulan-Juñu, alterasaun datolu lei númeru 3/2006, loron 12 fulan-Abril (Estatutu kombatente libertasaun nasionál) nu’udar fonte legál ne’ebé jeralmente regula direitu no dever kombatente sira hahú husi frente armada, diplomátika, klandestina.
Rekoñesimentu kualidade nu’udar kombatente libertasaun nasionál depende ba rejistu, ho exsesaun ba kuadru superiór husi estrutura ou organizasaun rezisténsia iha termu sira husi artigu 6, 8, nú 1, al. b) no artigu 9. Rejistu sei halo ho pedidu husi nain-rasik ou husi ema ruma hodi ninia naran, karik nia mate-tiha-ona, aprezenta tuir-kedas ho prova-sira.
Pedidu rejistu la implika hetan direitu sira ne’ebé refere iha artigu 23, entidade responsável ba rejistu mak sei organiza no hala’o kampaña konaba rejistu iha teritóriu nasionál. Prova militánsia iha luta, hodi-naran individuál ou iha estrutura laran, ou organizasaun, sei bele halo ho meiu ruma ne’ebé idónio (sesuai). Pretensaun ba rejistu sei fahe to’o fatin nascimentu, tuir militánsia ou tuir hela-fatin ikus husi kombatente libertasaun nasionál no banhira termina-ona prazu rejistu, inskrisaun-sira sei taka hodi fó hatene ba públiku ho durasaun minimu loron tolunulu, no sei fó sai iha jornál diáriu sira ne’ebé ho sirkulasaun barak-liu no iha televizaun. Kualkér sidadaun bele kontesta ba pedidu rejistu ou informasaun-ruma kona-ba pedidu rejistu ida, tenke aprezenta ho fundamentasaun no prova tuir konteudu konstestasaun.
Ema hotu–hotu iha nasaun ida ne’e antes 25 Outubru 1999 nia partisipasaun no dedikasaun ba libertasaun nasionál patria ida ne’e, nakloke ba publiku atu fó biban ba ema pesoál ne’ebé reprezenta kaixa, sub-kaixa ka grupu atu hakat ba rejistu iha ida-idak nia munisípiu naran katak pesoál refere mai husi organizasaun superior hanesan Fretilin, FALINTK, CRRN, CNRM no CNRT no iha tan organizasaun filiál ne’ebé organiza husi frente-armada, diplomátika no klandestina. Organizasaun hirak-ne’e hetan orientasaun husi Komandu Luta. Rejistu ida-ne’e fazeadamente kada-pesoál deklara loloos no momoos sobre involvimentu ba partisipasaun no dedikasaun perante komisaun verifikasaun dadus rejistu veteranu iha munisípiu.
Artigu 20 (falsidade) 1) Ema-ne’ebé presta deklarasaun ou informasaun falsa ou falsifika dokumentu-sira ne’ebé iha-relasaun ho prova militánsia iha luta libertasaun nasionál, ho objetivu atu hetan direitu-sira ne’ebé mak hakerek iha lei ida-ne’e, sei kastigu tuir lei. 2) Bainhira aktu sira ne’ebé refere iha númeru liubá, karik prátika husi kombatente libertasaun nasionál, ida-ne’e sei kastigu tuir artigu 12.
Iha konseitu falsifikasaun deklarasaun falsa no prova testemuña falsa nu’udar aktu ida ne’ebé kada pesoál aprezenta perante komisaun rejistu kombatente la-loos no labele konsidera nia verdadeira tuir dutrina: Ab Absurdo: husi prova ne’ebé laiha sentidu maka hamosu vantajen no desvantajen hanesan tuir mai: falsifikasaun boa-fé buat la-loos ka kopia ka la orijen. Pesoál rejistante fiar-an ne’ebé forte tebes hodi deklara momoos konaba nia partisipasaun no dedikasaun ba luta libertasaun nasionál ne’ebé konkretamente no real depois pesoál refere brani halo reklamasaun.
Falsifikasaun Má-fé: buat la-loos ka kopia ka la orijen, pesoál rejistante ne’ebé deklara no momoos konaba nia partisipasaun no dedikasaun ba luta libertasaun nasionál ne’ebé konkretamente no reál, depois pesoál kombatente halo reklamasaun kontra deklarasaun falsa.
Falsifikasaun husi kombatente em pesoál ou kombatente em kolejiál ne’ebé organizadu hodi apoiu pesoál rejistente nia deklarasaun.
Objetivu falsifikasaun ba deklarasaun falsa ho ideia ida katak tenke hetan pensaun subsisténsia, maske realidade la’ós hanesan nia deklarasaun ne’ebé maka mensiona iha vistu rejistu kombatente libertasaun nasionál.
Testamuña maka ema ne’ebé haree loloos akontesimentu ida-ne’ebé maka akontese ba ema ruma (realidade kontráriu husi testamuña sira).
Konseitu Synopsis of facts (sinopse konaba faktu sira) tanba ne’e maka presiza urjentemente harii komisaun inkeritu independente ida ne’ebé involve husi komponentes hotu hodi investiga konaba falsifika deklarasaun falsa ne’ebé akontese iha teritóriu nasionál. Tuir kultura, ita laiha morál, termu relijiozu ita komete erru no kulpadu, termu polítiku ita lakon maturidade umanu nu’udar Timor. Legalmente, MACLN tenke uza prinsípiu Actio De Dolo Mal: reklamasaun sira ba hahalok fraudulentu sira, keixa hasoru hahalok falsifikante sira ho maneira ne’ebé ministériu relevante halo hodi prevene duke kurativu ho sentidu salva orsamentu Estadu nian no salva Patria Maubere, liuhusi Implementasaun prinsípiu: Actiones Stricti Juris (asaun sira husi lei ne’ebé rigorozu). Ho nune’e fortifika asaun penál iha tribunál liuhusi incriminalibus probationes debent esse luce clariores katak iha kazu penál prova sira ne’ebé iha tenke edekuadu no loloos hanesan roman ne’ebé mak fó naroman ne’ebé nabilan liu loron matan lenoiha tribunál. Oknum hirak ne’e, komunga prinsípiu oportunidade hodi inkaixa sira-nia objetivu.
Artigu 3, alínea I) Patriota Libertasaun Nasionál: Individu sira hotu-hotu ne’ebé sofre-tiha-ona violasaun-sira konaba direitu umanu tanba luta ba independénsia nasionál. a) Detensaun Preventiva, medida ne’ebé limite halo movimentu-sira (bele la’o-de’it ho autorizasaun/guia marxa), prizaun domilisiária iha tempu loron no obriga iha tempu kalan toba iha instalasaun komandu militar indonéziu siranian, kumpri bebeik servisu forsadu-sira durante períudu ne’e. b) “Detensaun Prolongada” medida ne’ebé kontinua hela metin no la-bele falta iha instalasaun prizionais-sira komandu militar-nian ou kampo ba konsentrasaun no akompanha bebeik halo servisu forsadu, maibé seidauk hetan desizaun husi sentensa judisíál. c) “Prizaun” privasaun liberdade hodi hela metin no labele falta iha estabelesimentu prizional, determina-tiha-ona hosi desizaun judisial; d) “Desterru” expulsaun husi hela fatin no ba hela-metin obrigatóriu iha fatin ne’ebé maka hatudu-ona husiautoridade-sira; e) “Rendisaun” aktu husi entrega-an ba inimigu bainhira seidauk uza hotu meius defeza no rezisténsia ne’ebé-sira-iha. f) “Desmobilizasaun” aktu administrativu hodi entrega fila-fali militar-sira ba vida sivil; g) “Militánsia” partisipasaun ativa, ho kualker títulu, iha atividade luta libertasaun nasionál; h) “Dedikasaun Tempu Inteiru” partisipasaun ativu ho karakter eskluzivu iha luta ba libertasaun nasionál ho determinasaun husi estrutura diretiva-sira iha Rezisténsia, lá akumula ho atividade estudantil ou servisu normal no hetan remunerasaun, no mós períodu enkarseramentu no desterru ne’ebé sofridu hosi Kombatente Libertasaun Nasionál tanba konsekuénsia luta; i) “Patriota Libertasaun Nasionál” individu sira hotu-hotu ne’ebé sofre-tiha-ona violasaun-sira konaba direitus humanus tanba luta ba independénsia.
Haree husi artigu 3 lei estatutu kombatente libertasaun nasionál ida-ne’e mai ho pensamentu umanismu no onestidade tuir dutrina Cogito Ergo Sum kuaze ema hotu–hotu vale apenas partisipasaun menus – 0 a 3/ menous – 4 a 7, maibé iha realidade rejistu ne’ebé maka akontese tuir lista editál kombatente nian atu dehan maioria sidadaun uza termus uniao de facto entre rejistante ho oknum komisaun balu no oknum rezistensia balun hanesan responsavel, nune’e hodi fasilita malu hodi atinje rekezitu hirak ne’ebé temi iha artigu 3 ho nune’e hodi ultra-passa no tama iha menus – 8 a 14 no menus – 15 a 19 verdadeiramente pesoál rejistante sira nia deklarasaun bobar aan katak sira prienxe duni aktu sira ne’ebé temi iha artigu 3 lei ne’e. d. Artigu 6.º Estrutura no Organizasaun Rezisténsia, Estrutura no organizasaun-sira iha Rezisténsia-nian ne’ebé hetan rekońesimentu hosi lei ida-ne’e ho efeitu-sira ba konsessaun iha estatutu Kombatente Libertasaun Nasionál, ne’ebé mak refere-ona iha alínea a) no b) nº 1 husi artigu 4º, hanesan tuir-mai-ne’e: a) FRETILIN – Frente Revulucionária de Timor-Leste Independente; b) FALINTIL – Forças Armadas de Libertacão Nacional de Timor-Leste; c) CRRN – Conselho Revolucionário da Resistência Nacional; d) CNRM – Conselho Nacional da Resistência Maubere; e) CNRT – Conselho Nacional da Resistência Timorense; f) Estrutura no organizasaun-sira mak iha momentu ne’ebá integra ou hetan-hela rekoñesimentu hosi estrutura ou organizasaun-sira tuir númeru iha alínea-sira liubá.
Organizasaun rezistensia nu’udar umbrella ne’ebé konsidera liuhusi dutrina luta-nian katak pobu mak bee no Falintil mak ikan, nune’e mos iha pensamentu ne’ebé totalmente ba organizasaun sira ne’e iha mos organizasaun filiál sira seluk ne’ebé mak la temi. Ezisténsia organizasaun hirak ne’e irarkiamente organizadu no laiha reserva iha aspeitu azitasaun propaganda polítika kontra inimigu sira no fasilita movimentu villa laran hodi halo ligasaun entre povu iha villa-laran no Falintil sira iha ai-laran no halo kampaña no ajitasaun iha estranjeiru. Organizasaun hirak-ne’e nia ezisténsia iha villa laran no hodi fó apoiu ba Falintil sira no habelar imformasaun atuál iha rai-laran ba lider diplomata sira iha estranjeiru, ita konsidera katak luta ba libertasaun nasionál ida-ne’e maihusi forsa koletiva ne’ebé involve komponente hotu.
Artigu 18 (rekursu no reklamasaun hasoru rejistu) 1) Rekerente ne’ebé mak iha ninia pedidu inskrisaun hetan rejeisaun bele rekore, iha prazu loron 60 hahú sura husi data ne’ebé mak nia hetan-ona konhesimentu husi desizaun, ba Konselhu Kombatente Libertasaun Nasionál. 2. Desizaun-sira ne’ebé mak fó-sai-ona iha rekursu nu’udar desizaun-definitiva. 3. Kombatente Libertasaun Nasionál bele reklama fundamentalmente, iha prazu loron 90, kontra omissaun impresissaun no erru ne’ebé hakerek iha ninia dadus-rejistu iha faze públikasaun editál, hamutuk ba entidade kompetente rejistu-nian ne’ebé difini-ona iha lei ida-ne’e. 4. Sei esklui dispozisaun iha númeru liubá, konaba denunsia sira kontra ema-ne’ebé falsifika deklarasaun, informasaun ou dokumentu relativu ba prova militánsia iha luta ba libertasaun nasionál, iha ne’ebé rezulta atribuisaun lá-merese ba kualidade nu’udar Kombatente, ou Mártires Libertasaun Nasionál, ou benefisíu sira seluk, ida-ne’e bele hato’o iha tempu bainhira de’it.
Rekursu no reklamasaun nu’udar dalan pozitivu ne’ebé garante direitu sidadania ida-nian iha Estadu Demokrátiku, nune’e garante liberdade espresaun liuhusi rekezitu ne’ebé determina tuir lei, nune’e bele frekuenta regra no prosedimentu iha prosesu demokrasia. Sidadaun hotu iha direitu no dever atu halo reklamasaun no kontestasaun tuir koridó, biar nune’e nafatin komprimenta ba legalidade jurídika.
Metodolojia peskiza
Eskritór prefere uza metodolojia peskiza juridiku normativu nu’udar dalan hodi deskobre kestaun kombatente nian ne’ebé sai mos kauza nasionál iha Estadu maka: Estatute approach (abordajen estatutária), Case approach (aprosimasaun kazu), Historical approach (abordajen istóriku).
Referénsia
Referensia hirak ne’ebé eskritór uza hodi korresponde tuir analiza jurídika ne’ebé esensiál tuir nesesidade kombatente libertasaun nasionál patria maubere, termu referénsia ne’e internasionalmente iha teoria, konseitu no prinsípiu sira nu’udar baze konseitu ideál no forte, sufestikadu, relembra katak teoria lahó prátika mak defisiensia matan no prátika lahó teoria maka defisiensia.
Ho nune’e eskritór aprezente referénsia balun ne’ebé interligadu ho assuntu kombatente mak hanesan teoria, definisaun, konseitu no prinsipius hanesan teoria polítika, teoria direitu, teoria lejislativu, teoria penál, teoria kauzalidade no teoria sosiolojia.
Definisaun interpretasaun lei, definisaun kombatente, definisaun libertasaun, definisaun armada, definisaun diplomata, definisaun veteranu, definisaun klandestina, definisaun testamuña, definisaun falsidade, definisaun ekonomia, no definisaun subsidiu.
Konseitu ne’ebé uza mak Estadu no Governasaun. Prinsípiu ne’ebé uza Salus Populi Suprema Lex Esto, Lex Superior Derogat Legi Inferiori no prinsípiu Maubere.
Konkluzaun
Reklamasaun ne’ebé akontese tanba pesoál rejistu la konkorda ho desizaun ne’ebé hasai tanba la tuir partisipasaun no dedikasaun iha luta libertasaun nasionál.
Bainhira eskritór observa atuasaun real ne’ebé halo husi rejistante sira no responsavel sira kombatente nian ne’ebé kontribui ba pesoál rejistante maior parte desliga ho rejistu nian tanba hamosu irregularidade ne’ebé apoiu pesoál refere hodi hetan grau ne’ebé boot. Lembra fali memória luta hateten, traidór ohin-loron sei sai eroi aban no eroi aban sei sai traidór, kauza kombatente iha Timor-Leste akontese duni tanba de’it pensaun subsisténsia ohin-loron ema barak rejistante falsifika deklarasaun.
Rekomendasaun
Artigu 11 Konstituisaun, lei estatutu kombantente libertasaun nasionál seidauk rekoñese no valorize ass-uain nasionál tinan atus ba atus no oan kiak sira ne’ebé lakon inan ho aman iha tempu funu koloniál, ne’ebé temi iha artigu 11 Konstituisaun.
Husu ba Governu kria ekipa independente ne’ebé reverifika no reinvestigasaun ba kombatente sira ne’ebé simu ona pensaun no preimeira faze no segundu faze 2003 e 2005 no mos ba terseira lista editál 2009 ne’ebé foin publika, ne’ebé maka seidauk simu pensaun no prepara an hela ultrapassa rekezitu sira tuir lei.
Husu ba governu atu hamosu MoU ida ho Governu Indonézia atu fó sasin loloos no justu ligadu ho artigu 3 lei CLN, asuntu ida ne’ebé bele estabelese ho karakter konfidensiál, nune’e bele sai nu’udar dadus esensiál ba komisaun verifikasaun dadus veteranus nian hodi detekta ho serteza no hodi klarifika pesoál rejistante nia dadus ne’ebé tuir visa ne’ebé iha (tantu sira ne’ebé simu ona no seidauk simu pensaun).
Hakerek nain nu’udar dosente Direitu, Universidade da Paz