DILI, 14 Abríl 2025 (TATOLI)—Vise-Ministru asuntu Parlamentár, Adérito Hugo da Costa, responde preokupasaun husi Bankada Opozisaun iha Parlamentu Nasionál (PN) ne’ebé kontinua levanta kestaun Nakutuka.
Naktuka lokaliza iha suku Bene-Ufe, sub-rejiaun Nítibe, Rejiaun Administrativa Espesiál Oekusi Ambenu (RAEOA).
“Deklarasaun polítika Bankada FRETILIN nian kontinua ho pozisaun pontu sitasaun ba kontinuasaun negosiasaun fronteira terrestre, liuliu ba segimentu naun rezolvidu iha Naktuka, pozisaun FRETILIN nian nafatin karik akordu ba fronteira terrestre ne’e asina tiha ona, realidade públiku hotu hatene katak seidauk asina akordu ida kona-ba negosiasaun finál ba fronteira terrestre Timor-Leste no Indonézia nian,” Reprezentante Governu ne’e responde preokupasaun opozisaun iha reuniaun plenária PN, segunda ne’e.
Nia hateten, Gabinete Fronteira Marrítima no Terrestre ne’ebé lidera diretamente husi Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão, hanesan Xefe Negosiadór Prinsipál kontinua de’it kompeténsia no kapasidade iha negosiasaun fronteira marrítima ho Austrália iha tinan 2014.
“Ezisténsia Gabinete Fronteira Terrestre no Marrítima hanesan entidade espesialidade Estadu ne’ebé estabelese atu trata asuntu negosiasaun fronteira marrítima ho terrestre ho nasaun viziñu sira, ho Austrália hotu ona, asina ona akordu ne’e entre país rua no ratifika iha Parlamentu Austrália no Timor nian, enkuantu ho Indonézia seidauk asina buat ida nein fronteira terrestre no fronteira marrítima,” nia katak.
Governante ne’e haktuir, fronteira terrestre iha segimentu naun rezolvidu tolu ne’ebé husik hela desde Governu anteriór, ne’ebé Governu kaer ba dokumentu istóriku.
“Referénsia deklarasaun polítika ohin ne’e klaru loos, dokumentu istóriku desde períodu koloniál Olanda no Portugués ninian maka kaer hotu, Gabinete Fronteira Marrítima kaer hotu, la’ós de’it ba akordu sira tempu koloniál,” nia tenik.
Durante ne’e parte rua elabora hotu informasaun kona-ba fronteira marrítima no terrestre.
“Hakarak resposta ba deklarasaun polítika sira ne’e hodi dun katak Governu ne’e asina ona akordu no dehan impede akordu ida atu halo iha fulan-dezembru tinan kotuk ne’e laiha, iha meza negosiasaun bilaterál entre país rua ba disputa fronteira ne’e istória ne’ebé leva tempu, la fásil hanesan bankada dehan,” nia katak.
Tuir governante ne’e, Governu kaer hotu dokumentu sira no la ignora dokumentu ida, hanesan dokumentu istóriku ba akordu konvensaun sira tempu koloniál no tempu provínsia, ne’ebé Gabinete Fronteira Terrestre no Fronteira Marrítima kaer hodi halo negosiasaun, nune’e la halai ses husi dokumentu sira ne’e.
“Hodi hein tan pozisaun Indonezia, tanba pozisaun Indonézia mak Governu esplika filafila ona iha faktu iha terrenu ne’e, se ita-nia negosiasaun hamutuk ho Timor-Leste no Indonézia, entaun ita mós tenke rona sira-nia pozisaun, sira mós la mai ho liman mamuk, sira mós mai ho faktu balun ne’ebé tuir sira dehan loos mak hodi halo negosiasaun,” Vise-Ministru hato’o.
Governante ne’e klarifika, to’o agora Governu seidauk asina akordu ida, akordu ida asina ona maka ratifika Parlamentu Indonésia no Parlamentu Timor-Leste hanesan mós ita ratifika akordu marritima ho Austrália.
“Tuir ida-ne’e mak foin válidu no foin dehan katak akordu, se seidauk ita dun malu dehan iha ona, fa’an l ona rai pedasuk ida ba Indonésia ne’e ita kaer referénsia saida? Hanesan Reprezentante Governu iha Parlamentu hakarak hateten de’it seidauk iha akordu ka asina entre Governu Timor-Leste nonGovernu Indonézia liga ho fronteira terrestre ho Indonézia no segimentu naun rezolvidu ne’ebé mak iha sei nafatin eziste, se asina ona entaun ita laiha ona segimentu não rezolvidu,” nia klarifika.
Gabinete Fronteira Marrítima no Terrestre maka kria kondisaun ka ambiente amizade iha fronteira tanba populasaun Naktuka no populasaun Indonézia iha relasaun familiár, kultura, no lisan.
“Tanba ne’e mak ita halo jestaun hodi kria nafatin armonizasaun kontaktu iha fronteira, atividade iha fronteira, akordu ho atividade tradisionál, kontaktu tradisionál ne’ebé mak sira iha hela, ambiente ne’e mak Governu jere hela, laiha akordu ofisial ruma ba termina negosiasaun,” nia hateten.
Notísia relevante : Opozisaun husu Governu rezolve fronteira terrestre ho Indonézia tuir istória
Deputadu Bankada Opozisaun husi FRETILIN, Florentino Ximenes Sinarai, liuhusi deklarasaun polítika bankada nian kontinua husu Governu atu rezolve problema fronteira terrestre tuir dokumentu istóriku ne’ebé iha.
Deputada CNRT, Natalino dos Santos, preokupa ho opozisaun iha plenária tanba kada segunda no tersa bainhira iha reuniaun plenária sempre levanta kestaun Naktuka.
“Prosesu negosiasaun la’o hela, populasaun iha Naktuka, suku Bene-Ufe ema halo natar hela, ita mai preokupa no kestiona, ha’u komprende ne’e polítiku hanesan ne’e, husik lai Governu ida ne’e halo, se ita preokupa bolu komisaun negosiasaun atu mai esplika ba ita bo’ot sira,”Nia hato’o
Jornalista : Nelson de Sousa
Editora : Julia Chatarina