Husi: Felisberto de Carvalho¹
Iha loron 20 Maiu 2025, Timor-Leste komemora tinan 23 restaurasaun independénsia.
Data ne’e la’ós de’it feriadu nasionál, maibé momentu reflesaun kle’an ba nasaun ida ne’ebé la’o ona dalan naruk hosi kolonizasaun, violénsia, no inserteza to’o iha soberania polítika. Restaurasaun independénsia iha 20 Maiu 2002 marka inísiu ba kapítulu foun ida hafoin besik dékada rua ho balun konflitu armadu no tranzisaun ida ne’ebé dezafiante iha Indonézia pós koloniál. Maibé, liutiha dékada rua independénsia nian, mosu pergunta importante ida: to’o iha ne’ebé maka nasaun ne’e realiza ona promesa independénsia nian iha forma prosperidade, justisa no demokrasia substantiva?
Restaurasaun independénsia la’ós luta nia rohan, maibé inísiu hosi prosesu konstrusaun nasaun ida ne’ebé kompleksu. Iha dékada rua ikus ne’e, Timor-Leste hatudu kompromisu maka’as ba konstrusaun instituisaun demokrátiku, ho susesu hodi hala’o eleisaun regulár, pasífika no transparente. Freedom House nia avaliasaun koloka Timor-Leste hanesan nasaun ida husi nasaun uitoan iha Sudeste Aziátiku ne’ebé hetan ona estatutu “livre” iha ninia índise liberdade polítika no sivíl (Freedom House, 2023). Ida ne’e realizasaun ida ne’ebé merese atu hetan apresiasaun, haree ba istória violénsia polítika ne’ebé hale’u rai ida ne’e.
Maibé, demokrasia prosesuál la garante tomak susesu dezenvolvimentu sosio ekonómiku. Pobreza estruturál no dezigualdade iha asesu ba servisu báziku sai nafatin problema sériu. Dadus husi UNDP (2024) hatudu katak besik 40% husi populasaun sei moris iha liña pobreza nasionál nia okos. Iha setór edukasaun, maski taxa matríkula iha eskola primária aumenta ona, kualidade edukasaun sei ki’ik nafatin, ho mestre sira ne’ebé hetan formasaun limitadu no infraestrutura edukasionál ne’ebé adekuadu. Sistema saúde nasionál mós hasoru nafatin kapasidade pesoál médiku no fasilidade servisu ne’ebé limitadu iha área rurál, ne’ebé rezulta iha taxa mortalidade inan no infantil ne’ebé aas.
Kondisaun ekonomia Timor-Leste mos hasoru dezafiu bo’ot liu-liu kona ba dependensia ba fundu mina no gas. Fundu Petróleu ne’ebé jere hosi estadu maka fonte finansiamentu prinsipál ba OGE, ne’ebé kobre liu 80% hosi reseita estadu nian kada tinan (La’o Hamutuk, 2023). Dependénsia ida-ne’e halo ekonomia nasionál sai vulneravel tebes ba flutuasaun folin globál sira no hamenus diversifikasaun ekonómika. Setór naun-petrolíferu no gás hanesan agrikultura, turizmu no indústria ki’ik sira seidauk bele dezenvolve ho signifikativu tanba investimentu, infraestrutura no kapasidade rekursu umanu ne’ebé mínimu.
Dezafiu urjente ida maka kria empregu ba foin-sa’e sira. Populasaun Timor-Leste liu 60% ho idade tinan 25 mai kraik, halo bónus demográfiku sai nu’udar poténsia no mós ameasa ida. Númeru dezempregu ne’ebé aas no oportunidade serbisu ne’ebé limitadu enkoraja joven barak atu buka serbisu iha rai-li’ur, hanesan iha Reinu Unidu no Koreia-Súl, liuhosi programa migrasaun ba serbisu. Maski nune’e, bainhira laiha polítika forte ba tempu naruk kona-ba dezenvolvimentu rekursu umanu no reforma merkadu traballu, Timor Leste iha risku atu lakon poténsia produtivu husi nia jerasaun foin-sa’e sira.
Iha ámbitu dezenvolvimentu polítika, Timor-Leste mós hasoru dinámika kompleksu. Sistema semi-prezidensiál ne’ebé adota dalaruma kria tensaun entre prezidente no primeiru ministru, liuliu iha situasaun koligasaun polítika ne’ebé la estavel. Tensaun sira entre elite polítiku sira dalabarak rezulta iha neneik prosesu halo polítika no kria inserteza administrativa. Aleinde ne’e, kultura polítika patrimoniál nafatin influensia padraun distribuisaun rekursu no lealdade polítika, hodi difikulta formasaun governasaun bazeia ba meritokrasia no responsabilizasaun (Shoesmith, 2019).
Maibé, iha esperansa uitoan iha prosesu dezenvolvimentu sustentável ne’ebé hahú dezenvolve. Governu formula ona Estratéjia Dezenvolvimentu Nasionál 2022–2040 ne’ebé subliña importánsia dezenvolvimentu umanu, infraestrutura sustentável, no governasaun ne’ebé moos. Esforsu sira atu adere ba ASEAN sai mós prioridade estratéjiku ida nu’udar forma ida atu loke aan ba integrasaun rejionál no kooperasaun multilaterál. Partisipasaun ativu iha fórum internasionál sira, inklui aumentu knaar diplomátiku iha komunidade luzofona no Komunidade País sira Lian Portugés nian (CPLP), hatudu katak Timor-Leste buka hametin nia prezensa iha palku globál.
Nu’udar nasaun ki’ik ho istória traumátiku, Timor-Leste nia forsa prinsipál ida mak nia solidariedade sosiál no espíritu koletivu hasoru krize. Ida-ne’e sai evidente iha resposta komunidade nian ba dezastre naturál sira, pandemia COVID-19, no prosesu sira rekonsiliasaun nasionál nian hafoin konflitu. Modelu rekonsiliasaun bazeia ba komunidade no kostume ne’ebé aplika iha rejiaun oioin hatudu katak valór lokál sira hala’o nafatin papél importante ida hodi mantein koezaun sosiál (Kent & Wallis, 2018). Maibé, valór sira-ne’e presiza atu integra iha sistema governasaun formál atu nune’e sira labele sai de’it símbolu kulturál, maibé sai parte ida hosi polítika inkluzivu no kontestuál sira.
Reflesaun ba tinan 23 restaurasaun independénsia tenke sai hanesan momentum ida hodi avalia diresaun dezenvolvimentu nasionál. Timor-Leste presiza saltu transformasaun, la’ós de’it reforma administrativa baibain. Investimentu boot sira tenke dirije ba edukasaun vokasionál, hametin kapasidade lokál, dezenvolvimentu ekonómiku bazeia ba komunidade, no kria espasu partisipativu ba foin-sa’e sira. Governu mós tenke hametin sistema desentralizasaun atu nune’e dezenvolvimentu la sentraliza de’it iha Dili, maibé espalla hanesan iha rejiaun tomak.
Ita tenke rekoñese katak restaurasaun independénsia nu’udar vitória morál no istórika ida. Maibe independensia lolos la para iha simbolismu politika. Ida-ne’e tenke manifesta iha kualidade servisu públiku sira, ekonomia ida ne’ebé sustentável, justisa sosiál, no governasaun partisipativu. Harii nasaun ida la’ós serbisu jerasaun ida de’it nian, maibé prosesu naruk ida ne’ebé presiza vizaun, perseveransa, no konfiansa públiku ne’ebé hafoun beibeik.
Feliz Aniversáriu Restaurasaun Independénsia ba dala 23, Timor-Leste. Atu espíritu luta iha pasadu sai nafatin naroman matadalan ba futuru ida ne’ebé justu, prósperu no dignu liu.
—————————————————————–
¹Dosente Departamentu Polítika Públika, FCS, UNTL, agora daudaun hala’o hela estudu Doutoramentu iha
Universidade Brawijaya Malang, Indonézia