DILI, 22 Maiu 2025 (TATOLI) – Governu liuhusi desizaun koletiva Konsellu Ministru delibera hodi autoriza Ministru Petróleu no Rekursu Minerál, atu nomeia Avelino Maria Coelho da Silva no José Manuel Gonçalves, nu’udar Komisáriu Timor-Leste nian ba Konsellu Supervizaun Greater Sunrise.
Governu konsidera órgaun ida-ne’e responsável ba supervizaun estratéjika Rejime Espesiál Greater Sunrise nian, iha ámbitu Tratadu Fronteira Marítima entre Timor-Leste no Austrália.
“Nomeadu sira, ho idoneidade no esperiénsia ne’ebé hetan rekoñesimentu, sei reprezenta Timor-Leste iha desizaun estratéjiku, iha koordenasaun ho Primeiru-Ministru no Ministru Petróleu no Rekursus Minerál, hodi defende interese nasionál no implementasaun loloos hosi Tratadu ne’e,” Nota imprensa ne’ebé Ajénsia TATOLI asesa, kinta ne’e.
Desizaun Konsellu Ministru ne’e hodi kumprimenta akordu ne’ebé Timor-Leste ho Austrália asina iha Sede Organizasaun Nasaun Unida (ONU), kona-bá estabelese respetiva sira fronteira marítima nian iha tasi Timor, iha loron 06 Marsu 2018. Iha momentu ne’e parte Timor-Leste nian reprezenta husi Ministru Estadu Prezidénsia Konsellu Ministru, Agio Pereira no parte Austrália nian reprezenta husi Ministra Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun, Julie Bishop. Iha momentu ne’e sasin husi Sekretáriu Jerál, António Guterres.
Tuir Aneksu B (Rejime espesiál Greater Sunrise nian), artigu 7 kona-ba Konsellu Supervizaun mensiona kompeténsia no funsaun sira tuir mai ne’e;
- Konsellu supervizaun kompostu husi ema na’in-rua, ne’ebé nomeia husi Timor Leste no Austrália. Reprezentante Konsellu Supervizaun labele iha kualkér interese finanseiru ka interese komersiál diretu seluk iha operasaun ba rejime espesiál greater sunrise nian ne’ebé bele hamosu konflitu iha interese, ka kualkér kompreensaun razoável ba konflitu iha interese, no reprezentante referida tenke hato’o ho detalladu sira-nia interese pessoal relasiona ho sira-nia pozisaun iha Konsellu Supervizaun.
- Konsellu supervizaun iha podér no funsaun hanesan tuir mai ne’e:
a. Ezerse supervizaun estratéjika iha rejime espesiál greater sunrise nian;
b. Hamosu no superviziona rejime ida-ne’ebé garante no kontrola verifikasaun ba reseita, regulasaun no administrasaun iha esplorasaun ba petróleu offshore, inklui:
i. Hamosu “Deklarasaun Espetativa” anuál ida, ba enkuadramentu operasaun no jestaun ba rejime espesiál greater sunrise, hodi orienta autoridade dezignada ninia serbisu;
ii. Rekizitu ba autoridae ne’ebé hatudu ona, tuir akordu ne’ebé tau iha artigu da-6 no da-3, al.b) ne’ebé aneksu no
iii. Kontratasaun ho empreza ne’ebé kualifikadu independente hodi efetua auditóriu anuál tuir norma internasionál auditóriu nian, ne’ebé bele fó garantia ho nível ida aas kona ba komplitude no ezatidaun husi reseita ne’ebé selu hanesan rezultadu reseita husi atividade petrolíferu iha área rejime espesiál ne’ebé realiza ona ninia komplitude no ezatidaun, inklui mós relatóriu mensál, iha-ne’ebé hato’o mós eksplikasaun oinoin kona-ba reseita ne’ebé prevee ona no reseita loloos;
c. Foti desizaun ba kestaun estratéjika sira-ne’ebé aprezenta, tuir artigu da-6 no da-4 iha aneksu, iha parte númeru 5 no 6 iha artigu ida-ne’e;
d. Aprova alterasaun ba kódigu provizóriu ba minerasaun petrolíferu nian no regulamentu saida de’it ne’ebé halo hodi defende;
e. Aprova kódigu definitivu ba minerasaun petrolíferu nian no aprova regulamentu saida de’it hodi defende artigu referida no alterasaun respetiva;
f. Sein prejuizu ba reuniaun nesesáriu seluk hodi trata kestaun estratéjika sira, enkontru tinan ida dala tolu ho autoridade nomeadu no simu relatóriu tuir artigu da-6 no da-3, al,b.) aneksu; no
g. Konfere podér no funsaun adisionál saida de’it ba autoridade nomeadu.
3. Sein prejuizu ba númeru ne’ebé tuir mai, lista ba kestaun estratéjika sira mak hanesan tuir mai:
a. Avaliasaun no aprovasaun ba planu dezenvolvimentu tuir artigu da-9 no da-2 ne’ebé aneksu no alterasaun substansiál ba planu dezenvolvimentu konforme iha planu ne’e, tuir artigu da-9 no da-4, iha aneksu ne’e;
b. Aprovasaun ba desizaun autoridade nomeadu hodi selebra ou hakotu kontratu, fahe produsaun greater sunrise nian, ka hato’o alterasaun substansiál ba kontratu referida, tuir buat-ne’ebé define;
c. Aprovasaun ba alterasaun substansiál, ba planu desmantelamentu, tuir buat-ne’ebé vigora iha artigu da-21 ne’ebé aneksu; no
d. Aprovasaun ba konstrusaun no operasaun ba gazadotu ida.
4. Konsellu supervizaun bele aprezenta kestaun estrtéjika adisionál ba kestaun ne’ebé alista iha númeru anteriór.
5. Atu foti desizaun kona-ba kestaun estratéjika, Konsellu Supervizaun tenke foti ho konsiderasaun ba rekomendasaun no informasaun relevante sira-ne’ebé mai husi autoridade nomeadu no informasaun relevante ne’ebé presta husi kontratante greater sunrise.
6. Desizaun hotu Konsellu Supervizaun nian tenke foti tuir konsensu, ho durasaun loron 30 ou tuir tempu ne’ebé mak termina ho autoridade nomeadu no ho kontratante greater sunrise, ho karáter ida definitivu no obrigatóriu ba autoridade nomeadu no kotratante greater sunrise. Ba efeitu sira husi tratadu ida-ne’e “konsensu” katak laiha objesaun formál ba proposta desizaun nian.
7. Karik Konsellu Superviaun ninia esforsu tomak hodi hetan konsensu ba kestaun estratéjika, nomós ba autoridade nomeadu hanesan kontratante greater sunrise bele aprezenta ba Komite Litíjiu ba Rezolusaun. Iha númeru 7 ne’e laiha buat ida mak limita direitu Konsellu Supervizaun hodi submete ba kualkér kestaun estratéjika no ba komité rezoluzaun litíjiu sira.
Jornalista: Arminda Fonseca
Editór: Evaristo Soares Martins




