DILI, 01 Juñu 2025 (TATOLI)—Koordenadór Unidade Kampaña Públika iha Instituto Para a Defesa dos Direitos da Criança (INDDICA), José Correia Piedade, hateten labarik barak ladún hetan atensaun husi família liuliu inan-aman iha aspetu saúde no seguaransa.
José Correia hateten argumentu ne’e liuhusi selebrasaun Loron Mundiál Labarik ho tema “Família mak autór prinsipál hodi garante labarik nia direitu”, ne’ebé hala’o iha Jardim 5 de Maio, Kolmera, domingu ne’e.
“Investe ba família hodi asegura labarik nia moris di’ak, iha ambiente ne’ebé seguru no inkluzivu. Tuir INDDICA nia observasaun, labarik barak ladún hetan atensaun husi família liuliu inan-aman iha aspetu saúde no seguaransa. Taxa matríkula iha kada tinan la sa’e, má-nutrisaun, servisu forsadu hasoru labarik inklui labarik sira-ne’ebé sai vítima sei hela iha uma tranzitória sira,” nia informa.
Nia esplika, ho isu sira-ne’e mak sai hanesan razaun ba INDDICA hili tema ne’ebé mensiona iha leten tanba família sai sentru ne’ebé importante no primeiru atu fó kuidadu ka tau-matan, fó protesaun, hatene di’akliu nesesidade bázika no karater oan sira-nian.
“Atividade selebrasaun no konsentrasaun iha Jardim 05 de Maio ne’e organiza husi Gabinete Prezidente Repúblika ne’ebé serbisu hamutuk ho Plan Intrernational, Timor Telecom, Mnistériu Edukasaun no INDDICA ne’ebé mak servisu ba asuntu direitu labarik ne’ebé atu promove no proteje labarik inklui atividade advokasia nian ba iha entidade sira,” José haktuir.
Tuir observasaun TATOLI iha terrenu katak selebrasaun ohin ne’e divertida ho atividade pinta, kanta, dansa no toka ne’ebé mai husi eskola sira iha Dili laran.
Edukasaun hahú husi uma-laran
Iha parte seluk, Diretór Ezektivu Ajénsia Nasionál Avaliasaun, Akreditasaun Akadémiku (ANAAA), Nilton Diamantino Paiva, haklaken Loron Mundiál Labarik ne’e importante tebes oinsá labarik sira atu goa sira-nia direitu asesu ba buat hotu-hotu hanesan halimar no edukasaun.
“Ita hamutuk nafatin eduka ita-nia oan sira tanba labarik sira mak jerasaun futura nasaun nian. Enkoraja oan sira, eduka sira oinsá hadook aan husi buat sira-ne’ebé ladi’ak. Eduka sira hahú husi ki’ik nune’e boot mai lori nasaun ida-ne’e bá-oin,” Nilton Diamantino Paiva, hateten iha Eskola Kameli Internasionál, Kampung Baru, Komoro, domingu ne’e.

Nia hatutan, eduka oan sira atu sai matenek la’ós manorin sira-nia devér de’it maibé hahú husi família, liuliu inan-aman, iha-ne’ebé hanorin sira oinsá hatene hadomi, respeita malu no importante liu mak hanorin sira hakbesik aan ba Maromak, tanba buat hotu bele la’o di’ak bainhira hamutuk ho Maromak.
“Importante tebes hakbesik sira ba Maromak. Parte Governu ami sempre hasoru buat barak maibé ami enkoraja katak labarik mak jerasaun di’ak ba nasaun nian. Governu hamutuk ho inan-aman, manorin sira suporta oan sira ho objetivu ida de’it hakarak oan sira sai joven no jerasaun foun ne’ebé kualidade iha futuru,” nia dehan.
Nia subliña, oan sira sai kualidade la’ós iha kakutak maibé iha fuan, tanba iha prinsípiu balun hateten katak matenek iha kakutak la’ós skill ne’ebé mak maka’as maibé atitude.
Iha fatin hanesan, Diretora Eskola Kameli Internasionál Timor, Rini Fatmawati Alves da Cruz, hateten tema ne’ebé eskola Kameli foti ba iha Loron Mundiál Labarik nian ba ohin loron mak “LOOK UP”, ida ne’e ho objetivu hamutuk haree no kuidadu oan sira-nia futuru, kuidadu sira husi buat ne’ebé ladi’ak no suporta sira bele realiza sira-nia mehi sai furak liután.
Atividade ne’ebé ohin estudante sira halo hodi komemora loron mundiál ne’e mak hanesan dansa, lee poezia no fashion show.
Rini esplika katak selebrasaun Loron Mundiál Labarik hanesan parte ida hosi Proklamasaun 1925 iha Jenebra, liuhusi konferénsia mundiál kona-ba labarik sira-nia moris di’ak.
Eskola Internasionál Kameli Timor, daudaun ne’e iha estudante hamutuk 78. Prosesu aprendizajen iha eskola referida uza lian inglés.
Loron Mundiál Labarik ne’e hahú hosi Pastór Charles Leonard iha tinan 1857, ne’ebé momentu ne’ebá nia realiza servisu espesiál ba labarik sira iha igreja sai hanesan ábitu ida selebra kada tinan ne’ebé hanaran Rose Day.
Iha tinan 1949, Federasaun Demokrasia Internasionál Feto hasoru-malu iha Rúsia no harii Protesaun Labarik Mundiál dahuluk ka ohin loron koñesidu sai hanesan Loron Mundiál Labarik (International Children’s Day).
Hahú hosi ne’e, Loron Mundiál Labarik hahú komemora iha mundu rai-klaran iha loron 01 Juñu 1950.
Organizasaun Nasaun Unida (ONU) dekreta Loron Mundiál Labarik liuhosi Deklarasaun Direitu ba Labarik, iha Asembleia Jerál Nasaun Unida iha tinan 1959.
Iha Timor-Leste, liuliu iha Konstituisaun RDTL artigu 10 (Protesaun ba labarik-oan sira), iha alínea 1 hateten, labarik sira iha direitu ba protesaun espesiál hosi família, komunidade no Estadu, liuliu hasoru hahalok hotu hanesan la tau-matan, diskriminasaun, violénsia, opresaun, abuzu seksuál no esplorasaun.
Iha alínea 2 haktuir, labarik sira hetan direitu hotu-hotu ne’ebé mundu rekoñese, hanesan direitu sira-ne’ebé hakerek ona iha konvensaun internasionál ne’ebé Estadu aprova no simu ona ka ratifika fila-fila.
Alínea 3 hateten, labarik hotu ne’ebé moris iha kazamentu nia-laran ka lae ha direitu hanesan kona-ba protesaun sosiál.
Jornalista: Felicidade Ximenes/Arminda Fonseca
Editór: Xisto Freitas da Piedade




