DILI, 03 Juñu 2025 (TATOLI) – Parlamentu Nasionál (PN), liuhusi reuniaun plenária aprova votu pezár hodi manifesta ninia profunda kondolénsia ba falesimentu António Pinto Barbedo de Magalhães.
“Rezultadu votasaun a favór 50, kontra zero no abstensaun zero. Ne’ebé votu pezár ne’e pasa pur unanimidade”, Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, fó sai iha sala plenária, ohin.
Sekretária meza PN, Bendita Moniz, lee sai testu orijinál votu númeru 11/2025 pezár ba falesimentu profesór António Pinto Barbedo de Magalhães ne’ebé hakotu iis ho idade 82 iha loron 28 fulan-Maiu tinan ne’e, iha sidade Gondomar, Portugál.
Matebian moris iha Fevereiru 1943, iha Horta, illa Faial, Açores. Hanesan profesór, enjeñeiru, umanista no defensór inkansavel ba kauza Timor-Leste nia luta ba autodeterminasaun no dignidade povu nian.
Dedika signifikativa ba ninia vida ba kauza justisa, liberdade, kauza Timór no mantein kompromisu ho determinasaun.
Barbedo konstrui karreira akadémika ho rekoñesimentu profesr eméritu Universidade do Porto.
Ninia ligasaun ho povu Timor-Leste hahú iha 1974, durante kumprimentu ninia serbisu militár, no mós koordena ekipa luso-timorense iha elaborasaun projetu ida hodi reestrutura sistema ensinu iha Timór ho objetivu konstrusaun indepedénsia, ida ne’e nu’udar pasu dahuluk dedikasaun iha ninia vida.
Barbedo figura fundamentál iha asaun dahuluk komisaun eventuál ba Timor-Leste iha Asembleia Repúblika Portugál, mobiliza komunidade internasionál hodi mantein kestaun jenosídiu no anexasaun Indonézia iha ajenda Nasaun Unida.
Iha 1983 no 1999 nu’udar fundadór komisaun ba direitu povu maubere no asosiasaun pás no justisa ba Timor-Leste, hodi informa kristaun no ierarkia ba Igreja Katólika no Protestante kona-ba drama povu Timor-Leste. Sempre hanesan ativista iha luta ne’ebé kondús ba referendu iha 1999 no restaurasaun indepedénsia Timór nian.
Iha 1989 no 1998, matebian organiza kuadru jornada Timór iha Universidade do Porto, inisiativa mobiliza meiu akadémiku no polítiku, nasionál no internasionál, konsege jere movimentu solidariedade internasionál no prodús publikasaun oioin kona-ba Timór.
Entre 1998 no 2000, matebian kolabora ho Institutu Estudu Estratéjiku no Internasionál (IEEI) Lisboa, fasilita diálogu entre lideransa timoroan no indonéziu.
Akumula ninia labór valoriza dokumentál no bibliográfiku kona-ba Timor-Leste iha 2017, iha demostrasaun ninia kompromisu ho prezervasaun memória istória iha Fakuldade Enjeñaria, Universidade do Porto.
Ninia empeñu estraordináriu, rekoñese ho kondekorasaun Ordem Infante D. Henrique, Portugál, iha 2020, no ho Orden Timor-Leste iha 2012.
Nune’e, Parlamentu reúne iha sesaun plenária hodi manifesta ninia profunda pezár ba falesimentu no espresa sentida kondolénsia ba ninia família, amigu, no komunidade akadémika Universidade do Porto.
“Memória profundu amigu Timor-Leste kontinua inspira hotu-hotu ba luta justisa, liberdade no solidariedade entre povu”, sekretária meza ne’e hateten.
Deputadu FRETILIN, Aniceto Guterres, nu’udar proponente ba votu ne’e konsidera matebian ninia kontribuisaun boot tebes ba luta libertasaun país, nune’e merese Parlamentu aprova votu pezár.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora