DILI, 09 Juñu 2025 (TATOLI) – Bankada opozisaun husi Partidu Libertasaun Populár (PLP) no FRETILIN ezije Governu atu proteje oseanu ka ambiente mariñu husi poluisaun no peska ilegál iha Timor-Leste.
Xefe Bankada PLP, Maria Angelina Sarmento, dehan protesaun tasi importante ba dezenvolvimentu sustentavel iha área ekonomia azúl, reforsa konservasaun mariña, no koopera ho ajénsia internasionál oioin hodi mellora jestaun no kontrola ba peska ilegál.
“Presiza tau importánsia ba protesaun oseanu nune’e de’it mak Timor-Leste bele garante dezenvolvimentu longu prazu husi ekonomia azúl no konstrui futuru ida-ne’ebé di’akliu ba povu Timor-Leste”, Maria Angelina Sarmento hato’o nia intervensaun iha plenária Parlamentu Nasionál, ohin.
Nia dehan PLP hakarak aborda kestaun ida krusiál kona-ba ekonomia azúl Timor-Leste nian iha ámbitu selebrasaun Semana Mundiál ba Oseanu ne’ebé Governu hala’o iha territóriu, hahú husi 01 Juñu 2025 to’o 08 Juñu 2025.
Tuir nia, selebrasaun loron ida-ne’e atu sensibiliza papél importante ne’ebé oseanu sira iha hodi sustenta moris husi Planeta Terra (Rai) ne’e no insentiva asaun sira ne’ebé buka atu proteje no prezerva ambiente mariñu.
Hodi hatutan katak oseanu kobre liu 70% husi superfísie terrestre, prodús aprosimadamente 50% husi oksijéniu mundiál no sai nu’udar uma ba maiór parte husi biodiversidade planetária.
“Oseanu fó mós ai-han, meiu subsisténsia no lazér ba ema millaun ba millaun iha mundu tomak. Maski nune’e, oseanu hetan ameasa lubuk ida, inklui poluisaun, sobre-peska no impaktu oioin husi alterasaun klimátika. Tan ne’e, Loron Mundiál ba Oseanu sai nu’udar lembrute ida husi ita-nia responsabilidade koletiva atu proteje ekosistema vitál sira”, Maria Angelina dehan.
Nia salienta Semana Mundiál Oseanu, Govenu organiza atividade hanesan hamoos tasi-ninin no zona mergullu nian, konkursu harii kastelu husi rai-henek, no seluk tan, maibé eventu sira ne’e sei sai superfisiál nafatin no mukit iha medida konkreta oioin atu aborda kestaun sira krítika hanesan peska ilegál no poluisaun ba ambiente mariñu.
Tuir dadus, husi 2018-2020 mosu peska ilegál 224 iha área tasi Timór no país ne’e lakon ikan tonelada 338.998, ekivalente ba millaun $2,1, iha tinan tolu ne’e de’it, país lakon anualmente millaun $711,63.
Nia akresenta Orsamentu Jerál Estadu (OJE) 2025 ne’ebé aprova billaun 2,6 ne’e prioriza investimentu iha infraestrutura estratéjika, kreximentu ekonómiku no melloria bem-estar husi sidadaun sira. OJE ne’e aloka millaun $40 hodi mellora zona industriál no estrasaun petróleu no minerál iha Kosta Súl, hodi kontribui ba kreximentu ekonómiku no seguransa enerjétika.
Aleinde ne’e, iha OJE 2024, aloka ona orsamentu ho montante millaun $3 hodi kria Autoridade Administrativa Ataúru no lansamentu Fundu Espesiál Dezenvolvimentu Ataúru (FEDA). Nonu Governu mós halo ona planu oioin hodi estabelese Parke Mariñu ida no Sentru Investigasaun no Edukasaun Mariña iha Ataúru ho hanoin atu konserva ambiente mariñu no promove ekonomia azúl ida ne’ebé sustentavel.
“Maski nune’e, komemorasaun Semana Mundiál Oseanu nian husi Governu ida-ne’e la-reflete loloos objetivu sira husi PNO. PNO ne’e rasik subliña abordajen integrada no olístika ida iha jestaun rekursu mariñu, hodi defende dezenvolvimentu ekonomia azúl ida diversifikada bazeia ba tasi, protesaun ba rekursu kosteiru no oseániku, nune’e mós servisu ekosistémiku oioin, hanesan reforsu ba reziliénsia hasoru alterasaun klimátika”.
Nia dehan atividade komemorasaun nian konsentra ba eventu serimoniál, maibé la fó importánsia ba kestaun sira krítika hanesan peska ilegál no poluisaun ba ambiente mariñu.
Deputada ne’e aprezenta katak orsamentu ba atividade hamutuk rihun $65 no bainhira kompara ho millaun $40 ne’ebé aloka atu melloria zona industriál no estrasaun petróleu no minerál iha Costa Sul, finansiamentu ba Semana Mundiál Oseanu nian ne’e modestu tebes. Maibé, ho kapasidade finanseira limitada ne’ebé iha, nia sujere atu osan sira ne’e uza hodi apoia diretamente konservasaun mariña no dezenvolvimentu ekonomia azúl iha Timor-Leste.
Nia dehan atu aproveita didi’ak potensiál ekonomia azúl no atu implementa Polítika Nasionál Oseanu (PNO) Timor-Leste, Governu presiza foti medida sira hanesan reforsa aplikasaun polítika, promove dezenvolvimentu indústria mariña, aumenta investimentu iha investigasaun sientífika mariña no inovasaun teknolójika.
Deputada husi bankada FRETILIN, Nurima Alkatiri, mós hateten Loron Mundiál ba Oseanu iha 08 Juñu ne’e data ida ne’ebé estabelese husi Nasaun Unida hodi fó hanoin kona-ba importánsia vitál husi oseanu sira ba moris iha planeta, ba klima, ba biodiversidade no ba ekonomia.
Nia esplika nu’udar nasaun marítima, Timor-Leste labele indiferente. Ho área kosteira ne’ebé boot tebes serka 700 km, no lokaliza iha rejiaun tasi nian ida ho biodiversidade boot liu iha mundu – Triángulu Korál.
Nurima hateten Tasi Timór nu’udar fonte hahán ba komunidade no rendimentu ba família rihun ba rihun. “Maibé ita-nia oseanu sira hasoru ameasa sériu sira hanesan poluisaun, degradasaun habitat tasi nian, peska ilegál no efeitu sira husi mudansa klimátika ne’ebé afeta diretamente ita-nia komunidade peskadór sira. Tanba ne’e, iha loron simbóliku ida-ne’e, ita nu’udar Estadu presiza afirma kompromisu atu proteje tasi no promove ekonomia azúl ne’ebe sustentavel no inkluzivu, bazeia ba justisa sosiál no ambientál”, dehan.
Nia esklarese dezenvolvimentu ekonomia azúl iha Timor-Leste tenke bazeia ba pilár fundamentál lima mak hanesan apoiu ba peska artezanatu no tasi-ibun; kriasaun área protejida tasi nian ho jestaun partisipativa; regulasaun ho kuidadu kona-ba esplorasaun rekursu tasi nian, inklui kontrolu rigorozu ba kualkér projetu estrasaun iha tasi-laran; hametin vijilánsia marítima no kombate peska ilegál, ho investimentu iha kapasidade nasionál sira; no kooperasaun rejionál ne’ebe efikás, nune’e proteje rekursu no soberania tasi sira no kompromisu sériu ida ba edukasaun ambientál, hahú iha eskola no komunidade tasi-ibun sira.
Ekonomia azúl oferese oportunidade konkreta ba futuru Timor-Leste nian, hanesan turizmu marítimu ne’ebé sustentavel, akuakultura responsavel, bioteknolojia azúl no mós peskiza sientífika ne’ebé aplika ba konservasaun tasi nian.
Tuir nia, buat sira-nee hotu bele akontese presiza kompromisu no vontade politika no kuñesimentu atu halo planeamentu estratéjiku, polítika públika sira ne’ebe bazeia ba evidénsia sientífika no investimentu ida ne’ebe maka’as iha kapitál umanu, liuliu ba foinsa’e sira.
“FRETILIN defende soberania tomak ba ita-nia tasi no rikusoin sira. Ohin loron, ita tenke halo advokasia ne’ebe forte liu no ida-ne’e tenki tradús ba kompromisu ida ba dezenvolvimentu sustentavel no justisa interjerasionál”, dehan.
Vise-Ministru ba Asuntu Parlamentár, Aderito Hugo, hateten pakote selebrasaun loron Mundiál Oseanu ho tema “Ha’u nia Tasi, Ha’u nia Timór” ne’e bele atu konsensializa povu oinsá prezerva biodiversidade husi hahalok ema nia lorloron.
Governu selebra hili munisípiu sira ne’ebé fronteira ho tasi no hili mós munisípiu Aileu ne’ebé laiha fronteira ho tasi, tanba ho hanoin katak munisípiu sira ne’ebé laiha fronteira ho tasi ne’e mós sira kontribui ba ameasa biovoversidade tasi nian, tanba bainhira la kuidadu ambiente iha Aileu mak mota sei lori fo’er sira bá hotu tasi.
“Kona-ba prezervasaun biodiversidade iha tasi, ita atu prevene peska ilegál, daudaun Governu kontinua halo diskusaun ho setór sira ne’ebé levanta asuntu sira ne’e oinsá atu prevene”, konklui.
Notísia relevante: Feira Oseanu: Xanana apela kuidadu ambiente tasi tanba mundu agora tau atensaun
Jornalista: Arminda Fonseca
Editora: Maria Auxiliadora




