DILI, 20 Juñu 2025 (TATOLI)–Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão, hateten ema mak sai sentru ba dezenvolvimentu iha Timor-Leste, tan ne’e labele husik ema ida hela iha kotuk.
Primeiru-Ministru hato’o ida-ne’e bainhira selebra aniversáriu moris nian bá dala-79 (20 Juñu 1946-20 juñu 2025) hamutuk ho orfanatu 12 iha rezidénsia Hera, Postu Administrativu Kristu Rei, Munisípiu Dili.
Xanana informa, iha loron ida-ne’e halibur-malu ho labarik sira atu sente kona-ba sentidu hosi moris ne’e. Se loron-loron sente triste hela de’it karik, ohin hamnasa netik bá. Ida-ne’e mak objetivu hosi halibur maluk sira iha-ne’e.
“La’ós atu mai selebra ha’u-nia tinan. Maibé, hanesan baibain atu dehan katak se dezenvolvimentu atu la’o bá oin, labele iha ema ida mak so’e hela iha kotuk. Tinan ida ha’u tenke ta’u nafatin iha ha’u -nia ulun atu esforsa-aan oinsá hosi difikuldade ne’ebé imi enfrenta labele sente katak mundu laiha ona ema seluk no labele sente katak dalan taka tiha ona ba imi. La taka. Ohin ita mai iha-ne’e, han hamutuk, hamnasa, ko’alia ba malu, kontente hamutuk, no ida-ne’e tinan tinan ita sei halo. Ha‘u promete bá imi katak sei la haluha imi. Hakuak boot ba imi hotu,” Xanana hato’o liuhusi komunikadu ne’ebé Ajénsia TATOLI asesu husi gabinete mídia PM, sábadu ne’e.
Xefe Governu aproveita loron espesiál ida ohin mós hakarak atu partilla ba ema hotu-hotu no fó-hanoin atu hamutuk hanoin kona-ba moris ne’e.
“Hamutuk ho maluk orfanatu sira-ne’ebé mai ho kondisaun defisiénsia oinoin. Sira-ne’e ita-nia maluk no ita-nia maun-alin rasik ne’ebé Maromak haraik mai ita iha mundu no iha Timor. Ha’u kontente tebes hamutuk ho imi. Ita labele moris mesak hodi moris de’it ba ita-nia aan maibé mós moris ba ema seluk,” Xanana tenik.
Orfanatu 12 ne’ebé halibur-malu iha loron sábadu ne’e mak hanesan:
1. Assosiasaun Halibur Defisiénsia Matan Timor-Leste (AHDMTL)
2. Orfanatu Alma Sister
3. Orfanatu An-Anur Kampung Alor
4. Orfanatu Santa Clara 5. Orfanatu Madre Clara Pfander (FCJM)
6. Klibur Defisiénsia Tilun Timor-Leste (KDT-TL)
7. Dominicana, Orfantu Bidau Mota Klaran
8. Fundasaun Ahisaun
9. Uniaun Defisiénsia Matan Timor-Leste (ETBU)
10. Orfanatu Madre SSPs Sabraka Laran
11. Sentru Dezenvolvimentu Inkluzivu Timor-Leste (CDITL)
12. Sentru Rehabilitasaun Liman Hamutuk (CRLH)
Partisipa iha serimónia simples ne’e mak Prezidente Parlamentu Nasionál, Maria Fernanda Lay, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Ekonómiku no Ministru Turizmu no Ambiente, Francisco Kalbuadi Lay, Vise-Primeiru-Ministru, Ministru Koordenadór Asuntu Sosiál no Ministru Dezenvolvimentu Rurál no Abitasaun Komunitária, Mariano Assanami Sabino, membru Parlamentu Nasionál, membru IX Governu Konstitusionál no entidade oioin aprezenta sira-nia felisitasaun.
Aproveita oportunidade ne’e, Vise Primeiru-Ministru na’in-rua no ministru sira hato’o parabéns ba Primeiru-Ministru ne’ebé halo tinan moris nian. Iha mós animasaun oinoin hosi orfanatu sira hanesan lee poezia, aprezenta teatru kona-ba jornada moris Kay Rala Xanana Gusmão no aprezentasaun kansaun hosi banda múzika.
Ikusliu entrega osan, foos, supermie no sasan nesesidade sira seluk tan nu’udár domin hosi líder nasionál Kay Rala Xanana Gusmão ba maluk orfanatu sira. Sentidu karidade ne’e maihosi osan privada Primeiru-Ministru, Kay Rala Xanana Gusmão nian ne’ebé baibain sempre halo no kontinua halo beibeik ba nia povu.
Dom Virgílio prezide misa agradesimentu
Relasiona ho aniversáriu PM Xanana nian ne’e, Arsebispu Arkedioseze Metropolitana Díli, Dom Virgílio Cardeal do Carmo da Silva, liuhosi eukaristia santa agradese ba Maromak tanba haraik ema ida naran Kay Rala Xanana Gusmão mai nasaun no povu Timor-Leste (TL).
Tuir komunikadu husi mídia gabinete Primeiru-Ministru (PM) ne’ebé Tatoli asesu, katak sentidu agradesimentu ne’e Dom Virgílio Kardeál espresa iha omília misa agradesimentu ba aniversáriu natalísiu atuál Primeiru-Ministru (PM), Kay Rala Xanana Gusmão.
Espresaun agradesimentu ne’e inspira no refleta hosi leitura sira XI Semana Tempu Komún nian, maihosi 2 Cor. 11;1-11 no Mt 6; 7-15. Dom Virgílio sita katak leitura sira ohin ne’e iha kalendáriu litúrjiku tempu baibain nian, maibé mesak furak loos tanba bele refleta katak, moris ne’e hanesan prezente ida, hanesan dom ida no hanesan grasa ida ba ema idak-idak.
“Leitura sira-ne’e fó-hanoin katak ema nia moris ne’e la’ós ba kotuk, maibé bá-oin no bá nafatin. Moris ne’e dala ida de’it. Tanba ne’e, durante iha moris tomak hanesan ema, buka atu tau hamutuk forsa, enerjia no matenek hodi moris ba ema seluk, nune’e bele manán klamar iha lahehan,” nia dehan.
Arsebispu sita leitura dahuluk São Paulo nian, deskreve no ko’alia sentimentu, liuliu iha ninia atensaun pastorál ho ninia-aan hanesan minisionáriu, halo buat hotu-hotu tanba hakarak lori Maromak nia di’ak to’o iha povu, liuhosi serbí povu la hatene kolen.
São Paulo mós rekoñese katak buat hotu-hotu ne’ebé nia halo la’ós tanba ninia kosar-been, la’ós tanba ninia méritu, maibé nia halo tanba Maromak nia grasa. Iha Evanjellu São Mateus kontesta kona-ba opsaun fundamentál sira-ne’ebé ema tenke halo durante moris tomak. Tanba ne’e, inspirasaun evanjellu ohin nian sai loloos ba personalidade hosi PM Xanana Gusmão nian ho nia vizaun ida-ne’ebé haree dook, timoroan hotu sai sasin no testemuña ba nia jornada moris nian.
Partisipa iha misa agradesimentu ne’e mak membru IX Governu Konstitusionál, membru Parlamentu Nasionál (PN) no sarani sira.
Hafoin misa, sarani sira mós selebra hamutuk aniversáriu Primeiru-Ministru nian iha salaun Parokiál Balide hamutuk ho Padre Koselebrante sira.
Jornalista: Nelson de Sousa
Editór: Xisto Freitas da Piedade




