DILI, 25 Juñu 2025 (TATOLI) – Komisaun G iha Parlamentu Nasionál (PN) hahú diskute iha espesialidade projetu lei númeru 8/VI (2a) kona-ba Lei Baze Edukasaun Pré-eskolár, Ensinu Báziku no Sekundáriu, ho modalidade espesiál Ensinu Edukasaun Eskolár, Edukasaun Estraeskolár no Formasaun Profisionál, iha Maubara, munisípiu Likisá.
“Projetu lei ne’e autór husi deputadu sira komisaun. Ohin, ita tuur hamutuk atu fó hanoin [hodi] mellora [lei ne’e], ita bele uza lei iha tempu oin mai”, Prezidente Komisaun G, Armando Lopes, dehan.
Tuir sekuénsia, deputadu sira aprova uluk giaun diskusaun ba projetu lei, giaun no rejimentu Parlamentu ba diskusaun no votasaun espesialidade ne’ebé foku ba kada artigu, alterasaun no aditamentu iha projetu lei referidu.
Iha diskusaun espesialidade ne’e iha proposta hamutuk 44, ne’ebé alterasaun iha 35 no aditamentu sia no orijinál iha artigu hamutuk 58.
Sekretáriu Meza Komisaun, deputadu Adolfo Martins, halo leitura ba espozisaun motivu husi projetu lei ne’e katak, edukasaun konstitui direitu fundamentál ba sidadaun hotu no devér esensiál hosi Estadu kria kondisaun disponibiliza ba dezenvolvimentu umanu, konstrui sosiedade justu no solidáriu, inkluziva no progresu ekonómiku, sosiál, kulturál país nian.
Nia dehan, prezente lei estabelese espésie fundamentál organizasaun no funsionamentu sistema edukativu nasionál abranje edukasaun pré-eskolár, ensinu báziku sekundáriu, mellora espesiál edukasaun eskolár no edukasaun estraeskolár no formasaun profisionál.
Lei ne’e reafirma kompromisu ho edukasaun kualidade, ekuitativa demokrátika no sentraliza ba dezenvolvimentu integradu ba indivíduu ba tempu naruk iha vida, rekoñese diversidade ba nesesidade iha kontestu edukativu.
“Lei ne’e valoriza artikulasaun entre diferente nivel ensinu, promove integrasaun hodi hatene formál no la’ós formal, reforsa papél komunidade edukativa, família, parseiru sosiál iha edukasaun nu’udar eskola aberta, partisipativa no orienta sidadaun ativa”, dehan.
Lejizlasaun ne’e konsagra prinsípiu liberdade, aprende igualdade no partilla oportunidade inkluzaun autonomia instituisaun edukativa no valorizasaun ba profisionál iha edukasaun no formasaun.
Lei ne’e pretende garante sistema edukativa ida ho di’ak hodi responde dezafiu prezente no futuru iha konsonánsia ho valór konstituisionál no kompromisu internasionál ne’ebé Timor-Leste adere.
Partisipante iha diskusaun ne’e husi Vise-Ministru Administrasaun Estatál (MAE), Jacinto Rigoberto, Sekretáriu Estadu Ensinu Sekundáriu Jerál no Tékniku Vokasionál, Domingos Lemos, reprezentante husi autoridade munisípiu sira, diretór serbisu edukasaun munisípál husi territóriu no seluk tan.
Relembra katak, iha 09 Juñu 2025, Parlamentu Nasionál liuhusi reuniaun plenária aprova projetu lei númeru 8/VI (2a) iha jeneralidade ho votu a favór 37, kontra 0 no abstensaun 17.
Lei Baze Edukasaun mai ho objetivu atu promove edukasaun inkluziva no ekuitativa, valoriza formasaun no progresaun ba karreira dosente, adapta lejizlasaun ho realidade lokál no hametin kompromisu Estadu nian ba edukasaun ne’ebé iha kualidade ba ema hotu.
Aleinde ne’e, atualiza ba terminolojia ne’ebé daudaun la uza, atu asegura aliñamentu ho preseitu pedagójiku modernu sira ne’ebé konsagra ona iha lejizlasaun atuál.
Notísia relevante: https://tatoli.tl/2025/06/09/pn-aprova-lei-baze-edukasaun-iha-jeneralidade/
Jornalista: Nelson de Sousa
Editora: Maria Auxiliadora




