iklan

EDUKASAUN

ME sei rezolve problema eskola Rainha da Paz

ME sei rezolve problema eskola Rainha da Paz

Estudante ida hamriik hela iha portaun Eskola Rainha da Paz, Kinta (26/06/2025). Imajen TATOLI/Osória Marques

DILI, 26 Juñu 2025 (TATOLI)-Ministériu Edukasaun sei halo esforsu hodi ko’alia ho inan-aman husi estudante sira eskola Rainha da Paz, oinsá alunu sira ne’e bele transfere ba eskola seluk, nune’e bele partisipa ezame periodu daruak.

“Ezame períodu daruak besik daudaun, ami koko atu komunika inan-aman hodi foti desizaun karik prontu atu sira-nia oan ba fali eskola públiku, ita sei fasilita halo transferénsia, atu ba fali eskola privadu mós ami sei fasilita”, dehan Diretór Servisu Edukasaun Munisípiu Dili, Sabino da Costa Pereira, ba TATOLI foin lalais ne’e.

Nia dehan besik fulan-tolu ona, eskola Rainha da Paz laiha prosesu aprendizajen. Esforsu ne’ebé ninia parte halo mak koko halibur parte hotu maibé la partisipa.

“Ba manorin sira hanesan funsionáriu públiku ita asegura no ba estudante sira mós hanesan Timoroan ita sei asegura sira atu la bele lakon sira-nia direitu hanesan estudante”, afirma.

Nia informa manorin sira ne’ebé mak daudaun transfere fali ba ministériu edukasaun, ensinu sekundáriu nain-haat no ensinu báziku hamutuk nain-15.

“Daudaun ne’e ita sei haree oinsá atu salva estudante sira, maibé fila-fali ba eskola atu taka ka lae ne’e ita sei haree, ita sei la aseita atu loke tan fundasaun foun, tanba problema ne’e nafatin mai iha edukasaun”, katak Sabino da Costa.

Dirijente ne’e hatutan ministériu edukasaun rekoñese mak fundasaun ne’ebé tuan tanba sira simu ona númeru EMIS. “Rekoñese ona iha ne’e, maibé kuandu tuan mak atu la’o nafatin mós tenke muda fali fatin”.

Nia subliña husi parte autoridade tenke kolabora ho ministériu edukasaun hafoin reativa fali eskola.

“Husi parte autoridade atu loke fali mós ami la iha informasaun kona-ba ida-ne’e atu la’o oinsá ami la hatene, loke de’it maibé la haree ba rekursu umanu, boa vontade husi rai-na’in no fundasaun ne’e nafatin sai polemika ba oin”, nia hatete.

Xefe Departamentu Asesu Kualidade iha Ministériu Edukasaun (ME), Francisco da Costa Fernandes, husu ba na’in ba rai ho Fundasaun Rainha da Paz buka solusaun.

“Tuur hamutuk hodi buka solusaun atu labele prejudika sidadaun nia oan sira ne’ebé eskola iha ne’ebá, ida-ne’e mak importante”, nia dehan ba TATOLI foin lalais ne’e iha otél Timor.

Husi parte governu, nia afirma sei la halo intervensaun direta ba problema ne’ebé fundasaun ne’e hasoru tanba respeitu ba jestaun interna husi eskola privada ne’e.

“Ministériu Edukasaun nia papel mak atu haree sidadaun nia oan sira, nune’e atu labele lakon sira nia direitu ba edukasaun”, nia realsa.

Bainhira sira ne’ebé konflitu laiha dalan ba solusaun, nia dehan medida ne’ebé parte governu foti mak halo transferénsia estudante sira ba eskola sira seluk.

Istória harii eskola

Na’in ba rai, Pedro Leo, haktuir eskola ne’e harii hosi grupu komunitária ne’ebé lidera hosi Luis Janeiro Malema. Maibé tanba laiha rai entaun konvida Jorge Doutel iha tinan 2002 ho membru hamutuk 65 depois ho tempu aumenta ba 100.

Nia konta fundadór sira-ne’e kontribui osan hodi halo atividade eskola ne’e, balun $30, $50 no iha balun to’o $90.

Desintendimentu ne’ebé akontese ohin-loron daet husi 2010, tanba jestór hamosu karimbu no emblema foun hodi halakon emblema no karimbu husi fundasaun. Alende ne’e problema sira seluk konaba akuntabilidade iha jestaun orsamentu eskola nian, rekursu umanu no legalidade husi ezisténsia eskola.

Notísia relevante: “Ami hakarak mak atu eskola”

Jornalista       : Osória Marques

Editora           : Rita Almeida

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!