iklan

INTERNASIONÁL, HEADLINE

Portugál sai uma-na’in ba Konferénsia Komunidade Luzu-Aziátika 2027

Portugál sai uma-na’in ba Konferénsia Komunidade Luzu-Aziátika 2027

Embaixadora Portugál iha Timor-Leste, Manuela Bairos. Imajen Tatoli/Francisco Sony

DILI, 27 Juñu 2025 (TATOLI) – Governu portugés deklara nia prontidaun atu sai uma-na’in ba Konferénsia Komunidade Luzu-Aziátika (APCC, iha inglés) iha edisaun dalimak nian, ne’ebé sei realiza iha 2027.

Deklarasaun ne’e hato’o liuhusi mensajen Primeiru-Ministru Portugál, Luís Montenegro, ne’ebé lee sai husi Embaixadora Portugál iha Timor-Leste, Manuela Bairos, iha Konferénsia APCC ba dahaat iha Sentru Konvensaun Dili, Timor-Leste, ohin.

Iha mensajen ne’e, Montenegro hato’o nia agradesimentu ba Primeiru-Ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, ba konvite ne’ebé hato’o durante nia vizita ofisiál bá Portugál iha Outubru 2024 atu partisipa konferénsiz ne’e, maibé labele marka prezensa iha Dili tanba okupadu ho formasaun Governu Konstitusionál da-25 nian.

Montenegro fó omenajen ba sira hotu ne’ebé halo konferénsia ida-ne’e sai posivel, inklui Komunidade Portugeza Malaka nian, ne’ebé hahú inisiativa APCC nian iha 2016.
Nia subliña importánsia atu rekoñese Komunidade Luzu-Aziátika sira ne’ebé prezerva no konserva patrimóniu kulturál portugés nian iha fatin oioin iha Ázia.

“Komunidade sira ne’e sobrevive ho reziliénsia ne’ebé la nakdoko no vontade maka’as atu proteje sira-nia identidade, dala barak ho maneira solitáriu no korajozu”, Montenegro hateten iha ninia mensajen.

Hatene katak komunidade portugés-aziátiku namkari iha nasaun sira hanesan Malázia (Malaka), Tailándia (Bangkok), Myanmar, Indonézia (Jakarta no Flores), Xina (Makau), Sri Lanka (Batticaloa no Trincomalee), Índia (Goa) no Timor-Leste rasik.

Xefe Governu portugés afirma katak komunidade sira ne’e hanesan ponte moris ida ba sékulu barak husi troka kulturál, diplomátiku no identidade entre Portugál no Ázia. Nia subliña mós katak Portugál iha kompromisu hodi hametin nia relasaun bilaterál ho nasaun sira ne’e ho mundu luzófonu iha jerál.

“Karik ida-ne’e apropriadu no tuir komunidade portugeza-aziátika nia hakarak, Governu portugés prontu atu sai uma-na’in ba edisaun ida husi edisaun sira tuirmai husi Konferénsia ida-ne’e”, nia hateten.

Kompromisu Portugál nian ne’e simu ho laran-manas husi Primeiru-Ministru Timor-Leste, Xanana Gusmão, ne’ebé iha nia diskursu konvida partisipante konferénsia hotu-hotu atu fó apoiu ba realizasaun edisaun tuirmai iha Portugál.

“Primeiru-Ministru Portugál, ha’u husu karik bele halo konferénsia hanesan ne’e iha Portugál. Ita-boot sira hotu konkorda ka la’e?”, Xanana husu iha marjen eventu ne’e, ne’ebé simu kedas ho entuziasmu husi audiénsia sira.

Aleinde espresa prontidaun hanesan uma-na’in, Ezekutivu portugés apresia mós kontribuisaun husi figura sira Komunidade Luzu-Aziátika nian, inklui Joseph de Santa Maria, ne’ebé inisia dahuluk iha Malaka. Portugál mós espresa nia apoiu ba institusionalizasaun projetu sira ne’ebé moris husi Konferénsia Dili ida-ne’e.

Konferénsia APCC ba dahaat iha Dili reafirma importánsia husi kooperasaun kulturál no identidade entre Portugál no Komunidade Luzu-Aziátika sira ne’ebé namkari iha rejiaun tomak, no hametin Timor-Leste nia pozisaun nu’udar ligasaun estratéjika entre mundu luzófonu no rejiaun Sudeste Aziátiku.

Notísia relevante: Legadu kulturál portugés iha Sudeste Aziátiku impulsiona kooperasaun ekonómika

Jornalista: Arminda Fonseca

Editora: Maria Auxiliadora

iklan
iklan

Leave a Reply

iklan
error: Content is protected !!