DILI, 29 Juñu 2025 (TATOLI) — Konferénsia Komunidade Luzu-Aziátika (APCC) ba dala-dala-4 ne’ebé hala’o iha Sentru Konvensaun Dili (CCD-sigla portugés), Timor-Leste, marka momentu istóriku ida ho asinatura Deklarasaun Dili, ne’ebé sai baze ba estabelesimentu Asosiasaun Komunidade Portugés Ázia (APCA) 2025.
Deklarasaun ida-ne’e mosu hosi espíritu solidariedade no kooperasaun entre komunidade portugés-aziátiku sira ne’ebé iha sékulu barak nia laran forma ona rede kulturál no étnika úniku ida, hodi proteje no promove sira-nia patrimóniu.
Notisia relevante:PM Xanana: Konferénsia APCC hametin amizade-promove patrimóniu kulturál,relijiozu no linguístika
Hein katak APCA sei sai órgaun permanente ida ne’ebé bele koordena inisiativa sira, hametin identidade kulturál, no liga komunidade sira-ne’e ho instituisaun sira, peskizadór sira, no parseiru internasionál sira.

Iha abertura ba deklarasaun ne’e, asinante sira afirma katak formasaun asosiasaun ne’e bazeia ba kultura ida ne’ebé fahe, diálogu no respeitu ba malu, rekoñese espesifisidade husi komunidade ida-idak.
“Ami espresa ami-nia kompromisu atu hetan solusaun ne’ebé lori benefísiu loloos ba komunidade ida-idak, enkuantu respeita sira-nia karakterístika úniku”, Prezidente Komisaun Organizadora Konferénsia APCC, Virgilio Smith haktuir deklarasaun ne’e, iha Sentru Konvensaun Dili, ohin.
Deklarasaun Dili fó énfaze ba APCA nia misaun prinsipál rua mak hanesan Ezisténsia no Identidade. Misaun Ezisténsia foka ba sobrevivénsia komunidade sira-nian nu’udar entidade kulturál no étnika, enkuantu Identidade mak prezerva ba sira-nia patrimóniu intanjivel no espresaun kulturál sira.
Iha aspetu prezensa, APCA sei dezenvolve repozitóriu koñesimentu ida kona-ba komunidade Portugés-Aziátiku, monitoriza dezafiu no oportunidade sira komunidade nian, enkoraja advokasia ba sira-nia direitu no dignidade, no apoia sustentabilidade ekonómika komunidade nian.
Entretantu, iha aspetu identidade asosiasaun sei apoia peskiza sientífika kona-ba istória no kultura komunidade nian, harii banku memória dijitál, utiliza teknolojia dijitál ba konetividade no promosaun patrimóniu, no organiza konferénsia internasionál sira iha baze regulár.
Planu asaun ne’ebé prepara ona kompriensivu tebes, hahú hosi estabelesimentu repozitóriu dijitál, monitorizasaun ba dadus komunidade nian, to’o formasaun empreendedorizmu no kampaña advokasia kulturál.
Iha Deklarasaun Dili, ohin komunidade portugés-aziátiku hamutuk neen mak asina deklarasaun ne’e, husi Joseph de Sta. Maria – Malaka, Malázia; Aloysio Thurein – Bayingyi, Myanmar; Guido Quiko – Monumentu, Jakarta, Indonézia; Earl Bathelot – Burgher, Sri Lanka; Sarayut Supsook – Kudichin, Bangkok, Tailándia.
Honorarius Quintus Ebang – Sikka, Flores, Indonézia; Carolina Fernandes e Pó – Goa, Índia; Miguel de Senna Fernandes – Makanu, Makau Xina; António da Costa – Topasse, Oecusse, Timor-Leste no Primeiru Ministru Timor-Leste, Kay Rala Xanana Gusmão hanesan sasin iha asinatura Deklarasaun Dili.

Iha fatin hanesan, Sekretáriu Ezekutivu CPLP, Zacarias Albano da Costa iha nia diskursu enserramentu APCC 2025, hatete, importánsia husi papél APCA nian nu’udar forma konsolidasaun relasaun entre komunidade portugés-aziátika no CPLP.
“Bainhira asosiasaun ne’e estabelese ona, komunidade portugés-aziátika sei iha estrutura permanente ida ho estatutu legál no apoiu rekursu ne’ebé sei permite sira atu kolabora ho parseiru no parte interesada oioin hosi nasaun orijen hosi ninia membru sira”, Zacarias Albano hatete.
Tuir nia, APCA sei sai fatin enkontru ba parte interesada sira ne’ebé envolve no komprometidu ba esforsu sira hodi proteje no prezerva patrimóniu kulturál, arte, no valór umanitáriu sira ne’ebé komunidade sira-ne’e iha.
Nia mós hatete katak sentru asosiasaun nian iha Dili sei loke oportunidade sira ba kooperasaun ne’ebé luan liu, tantu entre nasaun membru sira CPLP nian no parseiru internasionál sira. CPLP rasik estabelese ona parseria ho organizasaun sosiedade sivíl liu 120, inklui iha forma komité temátiku no estatutu observadór asosiadu ba nasaun ka organizasaun internasionál sira.
Estabelesimentu APCA nian marka pasu konkretu ida iha esforsu sira atu prezerva patrimóniu kulturál portugés-aziátiku ne’ebé iha ona sékulu barak. Ho nia sede iha Díli, hein katak asosiasaun ne’e sei sai hanesan ponte ida ba kooperasaun transfronteirisu no transjerasaun, nune’e mós sai nu’udar lian koletivu ba komunidade portugés-aziátika iha fórum rejionál no internasionál sira.
Notisia relevante:Kalbuadi Lay: APCC sai ponte kulturál-diplomátiku ba CPLP no ASEAN
Jornalista : Osória Marques
Editór: Florencio Miranda Ximenes




